PUTOPISNA REPORTAŽA: Franjevački samostan Rama-Šćit

PUTOPISNA REPORTAŽA: Franjevački samostan Rama-Šćit

Iako ljeto nisam planirao provesti u potpunosti doma, nova realnost (čitaj: pandemija koronavirusa) utjecala je na prikupljanje planiranih putopisnih materijala.

Piše: Marko Suton

Stoga, višednevne obilaske ostavljam za neko drugo vrijeme i zamjenjujem ih jednodnevnim izletima u neposrednoj blizini.

Na red je došao obilazak ramskog kraja i Franjevačkog samostana na Šćitu.

Odavno u planu, još dok sam boravio u Sinju i tu saznao za neraskidivu vezu Rame i Sinja (sliku Gospe Sinjske sa sobom je u Sinj donio narod iz Rame, doseljenici u Cetinsku krajinu krajem 17. stoljeća, nekoliko godina prije opsade Sinja, 1715. g.), korona kao da me prinudila, napokon, odvojiti vrijeme i otpustiti se prema Prozor-Rami.

Etno selo „Remić“

Iako sam za ovu reportažu isplanirao obilazak Franjevačkog samostana i Etnografskog muzeja u sklopu samostana, put me prvo doveo u Etno selo „Remić“, u mjestu Menjik. Inače, mjesto Menjik dobilo je ime po riječi meja (granica, međa), budući da se ovo pitoreskno mjesto nalazi na granici između Bosne i Hercegovine.

Putokaz prema Etno selu

Putokaz prema Etno selu

Okruženo gustom šumom i kao popločano uredno pokošenom travom, ovo etno selo kao da je upravo izašlo iz kakve živopisne razglednice koja šalje pozdrave u daleke krajeve.

Kućice za iznajmljivanje, Etno selo Remić

Kućice za iznajmljivanje, Etno selo “Remić”

Kao posljednji potez kistom na ovoj prirodnoj razglednici ističu se drvene kućice uređene u etno stilu no prilagođene suvremenim potrebama gostiju.

Za sve one koji žele odmoriti u prirodi i odahnuti od suvremene užurbanosti današnjeg života, uz kućice tu je i šetnica kroz šumu duga šest kilometara kao i ostali sadržaji o kojima više možete pročitati na web stranici Etno sela „Remić“ .

No alt text provided for this image

Do kućica na brežuljku je i mala kapelica sagrađena prije 10-ak godina i posvećena blaženom Alojzu Stepincu. Intimno mjesto, za molitvu i kontemplaciju.

No alt text provided for this image

Naravno, u sklopu ovog izuzetno privlačnog etno sela je i restoran uređen u starinskom stilu (drvo, starine, kočije unutra i vani, itd.) s ukusnom hranom i pristupačnim cijenama.

Kočija ispred restorana, Etno selo Remić

Kočija ispred restorana, Etno selo Remić

Nakon ukusnog ručka i okrepljenja, nastavljam prema krajnjem odredištu, Franjevačkom samostanu na Šćitu.

Franjevački samostan Rama – Šćit

Franjevački samostan nalazi se uz Ramsko jezero koje je nastalo 1968. godine izgradnjom brane na rijeci Rami.

Ramsko jezero

Ramsko jezero, s dužinom od 7.5 km i širinom od 4.6 km daje dodatnu notu miru i tišini koji okružuju Franjevački samostan.

No alt text provided for this image

Inače, franjevački samostan je tek dio ogromnog kompleksa okruženog prirodom. Tu su još Etnografski muzej, Umjetnička galerija „fra. Ljubo Lucić“, Kuća mira te kao najpoznatiji znamen unutar Franjevačkog samostana, četverometarski Ramski križ – postavljen 1996. godine kao simbol stradanja Ramljaka.

Uz Ramski križ, u podnožju, kao spomenički kompleks, nalaze se ploče s imenima stradalih Ramljaka u ratovima koji su zahvaćali ovaj kraj.

Ramski križ

Ramski križ

Kazalo Franjevačkog samostana

Kazalo Franjevačkog samostana

Umjetnička galerija „fra. Ljubo Lucić“

U sklopu samostana, nekako kao sakrivena, nalazi se Umjetnička galerija „fra. Ljubo Lucić“.

Zašto kažem skrivena?

Ili nisam osobno vidio ili nema istaknutog natpisa te sam je skoro previdio, što bi uistinu bila šteta.

A zapravo se nalazi u samom atriju samostana i dovoljno je tek zaviriti iza ulaznih vrata kako bi vam pogled zastao na umjetničkim djelima Croate, Sedera, Murtića i ostalih izvanrednih umjetnika.

Galerija fra. Ljubo Lucić, Šćit

Vrata desno, Umjetnička galerija “fra. Ljubo Lucić”

Također, umjetnička djela nalaze se i u hodniku između crkve i samostana kao i u Kući mira čije zidove krase umjetnička djela neprocjenjive vrijednosti.

Umjetnička galerija fra. Ljubo Lucić, Šćit
Umjetnička galerija fra. Ljubo Lucić, Šćit

Kad već spominjem Kuću mira, radi se o objektu koji služi, između ostalog, tijekom duhovnih vježbi kao mjesto susreta i potrage za duhovnim mirom i harmonijom. U Kući mira, za vrijeme duhovnih vježbi, može se i boraviti, koliko sam razumio, na raspolaganju je 40-ak kreveta u kojima sudionici seminara i duhovnih vježbi mogu potražiti okrjepu nakon seminara.

Kuća mira, Rama-Šćit

Etnografski muzej

Etnografski muzej nalazi se u objektu starog samostana bogate prošlosti, a da bi došli do muzeja, potrebno je zaobići crkvu i samostan.

No alt text provided for this image

Dok idete prema muzeju, ne možete a da ne primjetite zapečaćena vrata koja se nalaze s boka crkve. Radi se o Zavjetnim Gospinim i Divinim vratima, simbolično zapečaćenim, podsjetnik na ostanak u ramskom kraju.

Zavjetna Gospina i Divina vrata, simbolično zapečačena

Zavjetna Gospina i Divina vrata, simbolično zapečačena

Etnografski muzej sastoji se od nekoliko cjelina i u njemu možete vidjeti do u tančina predstavljen život stanovnika ramskog kraja. Tu su izlošci starih zanata, gospodarstva, prijevoznih sredstava i starih običaja.

No alt text provided for this image
No alt text provided for this image

Druga cjelina nalazi se na prvom katu i predstavlja narodne nošnje i proces proizvodnje odjeće, a tu je i treća cjelina, prikaz fratarske samostanske ćelije, sobe fra. Jeronima Vladića.

No alt text provided for this image
No alt text provided for this image
No alt text provided for this image

Drvene stepenice i zidni panoi na kojima su predstavljene biljke ramskog kraja vode do zadnjeg, drugog kata, na kojem se nalaze primjeri životinja koje obitavaju na području općine Prozor-Rama.

No alt text provided for this image

Muzej je prava riznica koja nesebično prikazuje jedan nepovratno izgubljen način života koji je othranio cijelo ramsko područje i kao takav, mislim, da je nezaobilazno odredište svih školskih izleta.

Stari običaji, način života, odjeća te uistinu nepregledan popis biljaka kao i prikazi životinja obogatit će živote svakog onog koji želi saznati nešto više o prošlosti i načinu života svojih predaka.

No alt text provided for this image

Ovaj zavičajni muzej s izlošcima iz etnografske i prirodnjačke zbirke, kao i ostali objekti unutar kompleksa Franjevačkog samostana na Šćitu, trebali bi biti nezaobilazno odredište svima koji traže bijeg od svakodnevice te obogaćivanje svog života iskustvima koja ne blijede već ostaju zauvijek utkana u našu svijest kao jedno prožimajuće sjećanje.

Do nove reportaže,

Marko Suton

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar

Marketing