Samo tri sredine u Hercegovini imaju pozitivan prirodni prirast
Dok se brojne općine i gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine suočavaju s padom broja stanovnika, pojedine lokalne zajednice i dalje bilježe pozitivan prirodni prirast i veći udjel mladog stanovništva.
Podaci Federalnog zavoda za statistiku za 2025. godinu, do kojih je došao portal Radiosarajevo.ba, pokazuju velike razlike u demografskim kretanjima među gradovima i općinama u BiH. Dok se u pojedinim sredinama nastavljaju negativni trendovi, druge se izdvajaju većim brojem rođenih, mlađim stanovništvom i stabilnijom demografskom slikom.
U sedam sredina nije zabilježen nijedan razvod
Prema dostupnim podacima, tijekom 2025. godine u sedam gradova i općina nije zabilježen nijedan razvod braka. Riječ je o Neumu, Bosanskom Grahovu, Bosanskom Petrovcu, Drvaru, Kupresu, Ravnom i Dobretićima.
Iako je riječ o manjim lokalnim zajednicama, podaci ukazuju na njihove demografske posebnosti u odnosu na veće sredine.
Najviše razvoda, prema posljednjem zajedničkom prebivalištu supružnika, zabilježeno je u Banjoj Luci, njih 213. Slijede Bijeljina s 96, Prijedor sa 78, Zvornik s 37 i Teslić s 34 razvoda.
Stopa razvoda u Republici Srpskoj i dalje je ispod europskog prosjeka. Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, u državama članicama Europske unije tijekom 2024. godine zabilježeno je prosječno 1,6 razvoda na tisuću stanovnika, dok je u Republici Srpskoj tijekom 2025. ta stopa iznosila 0,8 razvoda.
Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju kako je na svakih tisuću sklopljenih brakova tijekom prošle godine razvedeno približno 174. Ukupno je razvedeno 856 brakova.
Pozitivan prirodni prirast u 11 lokalnih zajednica
Kada je riječ o odnosu broja rođenih i umrlih, pozitivan prirodni prirast tijekom 2025. godine zabilježen je u 11 gradova i općina u Federaciji BiH.
Najveći pozitivan prirodni prirast ostvaren je na području Ilidže, gdje je broj rođenih bio za 151 veći od broja umrlih.
Slijede Široki Brijeg s pozitivnim prirastom od 110 stanovnika, Ilijaš s 82, Posušje s 54 i Tešanj s 48.
Pozitivan prirodni prirast zabilježen je i u Bužimu, gdje je bilo 42 više rođenih nego umrlih, Vogošći 36, Hadžićima 24, Grudama 13, Doboj-Jugu 11 i Kaknju šest.
Podaci pokazuju da, unatoč općem trendu starenja stanovništva i smanjenju broja stanovnika u mnogim dijelovima zemlje, postoje lokalne zajednice koje i dalje bilježe povoljnija demografska kretanja.
Najveći udjel mladih u Doboj-Jugu
Posebno se izdvajaju podaci o udjelu djece i mladih u ukupnom broju stanovnika.
Najmlađe stanovništvo u BiH ima općina Doboj-Jug, gdje osobe mlađe od 18 godina čine 21,6 posto ukupnog stanovništva.
Slijede Tešanj s 21,4 posto te Vogošća i Ilijaš s po 21,3 posto mladih. Veći udjel djece i mladih bilježe i Kakanj, Široki Brijeg, Velika Kladuša i Bužim.
Za usporedbu, prosječan udjel stanovništva mlađeg od 18 godina u Federaciji BiH tijekom 2025. iznosio je 17,3 posto.
Prema posljednjim dostupnim podacima za 2024. godinu, očekivano trajanje života pri rođenju u Federaciji BiH iznosilo je 79,56 godina. Prosjek za muškarce bio je 77,44 godine, a za žene 81,61 godinu.
Demografski pokazatelji potvrđuju kako se u BiH i dalje izdvajaju sredine koje uspijevaju zadržati mlađe stanovništvo i ostvariti pozitivan prirodni prirast, dok se brojne druge lokalne zajednice suočavaju sa starenjem stanovništva i odlaskom mladih.
