Sedam nepoznatih čuda arhitekture

Zanimljivosti 10.03.2015. 13:10h Uredništvo

Palača Parlamenta, Rumunjska
Na svijetu najveća, najskuplja i najteža zgrada civilne uprave, bukureštanska Palača Parlamenta je zaista nepoznato čudo. “Sagrađena od strane omraženog komunističkog diktatora Nicolaea Ceausescua… zgrada je tako velika da je teško napraviti fotografiju u kojoj cijela zgrada stane u kadar,“, kaže Jann Hoke, odvjetnik koji je radio u palači sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća.
Sagrađena 1984, ova građevina u neoklasicističkom stilu ima 12 katova (s osam dodatnih pod zemljom), i nekih 3100 soba koje pokrivaju 330.000 kvadratnih km. Projekt je koštao nečuvenih 3.3 milijarde eura, ali je stanovnike Bukurešta koštao i mnogo toga iz njihovog grada. Kako bi se napravila Palača Parlamenta, petina centra Bukurešta je razorena, uključujući većinu povijesnih distrikta ovog grada, više od 30 crkava i sinagoga i oko 30,000 domova.
“Tepisi s uzorcima u prizemlju, koji se protežu kroz stotine metara široke koridore, utkani su unutar zgrade tijekom gradnje,“ kaže Hoke. “Izrada tepiha vani i unošenje unutra nisu bili izvedivi zbog njihove veličine.”
Velika Džamija u Djenneu, Mali
Sagrađena 1907, Velika Džamija u Djenneu je najveća građevina od blata na svijetu, konstruirana skoro isključivo od na suncu pečenih zemljanih cigli, pijeska, te maltera i žbuke spravljenih od blata. Ova se građevina smatra jednim od najvećih dostignuća sudano-sahelskog stila arhitekture i 1988. je označena kao Unescov lokalitet svjetske baštine.
Tri minareta ove džamije ukrašena su sa svežnjevima palme, koji se ukrštaju kao skele za godišnje popravke i održavanje – tradicija koja je postala lokalnim festivalom u travnju i svibnju.
“Brutalna sjevernoafrička ljeta uzrokuju pukotine u blatu i slabe ga s vremenom,” kaže Abishek Lamba. “Prije sezonskih kiša koje slijede, mještani se skupe i pokriju cijelu zgradu s glinom iz osušene bare.”
Velika džamija u Djenneu
Utvrda Derawar, Pakistan
Četrdeset zapanjujućih bastiona Derawar, tvrđave monumentalnih razmjera, dižu se iz pustinje u upadljivo pravokutnoj formaciji. Zidovi tvrđave zajedno tvore opseg od nekih 1,5 km i visoki su oko 30 m.
“Ovo je veličanstvena građevina u sredini pustinje Cholistan,” kaže Faisal Khan. “Mnogi nisu čuli za utvrdu Derawar. Čak i mnogi Pakistanci ne znaju za nju.”
Iz dobrog razloga: kako bi stigli do utvrde, posjetitelji moraju unajmiti vodiča s vozilom na četiri kotača koji bi ih poveo na jednodnevno putovanje iz pakistanskog grada Bahawalpura kroz pustinju Cholistan do tvrđave, gdje je opet za ulazak potrebna posebna dozvola emira, lokalnog vođe.
Utvrda Derawar
Chand Baori, Indija
Jedan od najčešće previđanih orijentira u Indiji, radžastanski Chand Baori je spektakularan pravokutni bunar sa stepenicama, 13 katova dubok, sa zidovima poravnanim s brazdama dvostrukih stubišta koja se spuštaju nekih 30 m do dna bunara, gdje vas očekuje bazen smaragdno zelene vode.
Očaravajući labirint simetričnih stuba “kao da formira beskrajni put duboko u podzemlje,“, opisuje Vipul Yadav. Sa svojih 3,500 stuba, Chand Baori je “jedan od najdubljih i najvećih bunara na svijetu”.
Izgrađen od strane kralja Chande iz dinastije Nikumbha između 800. i 900. godine, Chand Baori je namijenjen da bude praktičan onoliko koliko je lijep. Zbog strukture bunara, njegovo dno ostaje uvijek hladnije od površine, što je od ključne važnosti u vrućem, sušnom krajoliku Radžastana.
Chand Baori
Stari Most, Bosna i Hercegovina
Ako svako veliko čudo arhitekture ima svoju priču, onda bosanskohercegovački Stari Most ima priču o povratku.
“Stari Most je od 456 blokova lokalnog kamenja 1566. sagradio osmanski arhitekt Hajrudin Mimar,” kaže Haris Ćusto. “Zadnjih 427 godina on je bio srce našeg grada.”
Most u obliku luka nalazi se u Mostaru, gdje premošćuje rijeku Neretvu. S 4 m širine, 30 m dužine i 24 m visine, most je jedna od najprepoznatljivijih građevina u ovoj zemlji i jedan od najljepših primjera islamske arhitekture na Balkanu.
No u 90-im godinama prošlog stoljeća, most su uništile snage bosanskih Srba i Hrvata tijekom rata u BiH. Nakon rata, grad – i most – su obnovljeni. “Trebalo je skoro 10 godina da se ostvari ta ideja, i u srpnju 2004. novi ‘stari most’ je ponovno otvoren,” kaže Ćusto.
Premda je most rekonstrukcijom promijenjen, jedna dugogodišnja tradicija ostaje: mještani i dalje skaču s mosta u ledenu vodu Neretve kako bi pokazali svoju hrabrost i vještinu.
Stari Most
Veliki indijski zid
„Svi smo čuli za Veliki kineski zid, ali malo ljudi zna da i Indija ima svoj vlastiti Veliki zid, koji je dugo vremena u sjeni istočnog susjeda,“ pojašnjava Ayush Manu.
Veliki indijski zid, također nazivan i Kumbhalgarh, drugi je najduži zid na svijetu, poslije Kineskog zida. Smješten u Radžastanu, zid je na nekim mjestima širok i 4.5 m, proteže se na 36 km i ima sedam utvrđenih kapija.
Lokalni vladar Rana Kumbha 1443. naručuje gradnju zida kako bi zaštitio svoju utvrdu, smještenu na brdu poviše.
“Legenda govori kako zid, unatoč nekolicini pokušaja, nikako nije mogao biti dovršen,“ dodaje Manu. “Konačno se kralj posavjetovao s jednim od svojih duhovnih savjetnika koji mu je savjetovao da žrtvuje nekoga, i jedan je dobrovoljac ponudio svoj život kako bi drugi bili zaštićeni. Danas, glavna kapija stoji na mjestu gdje je palo njegovo tijelo, a hram na mjestu gdje počiva njegova odrubljena glava.”
Zid je proširen u 19. stoljeću i sada štiti više od 360 hramova koji se nalaze unutar zidina, no i dalje ostaje neotkriveno blago za većinu svijeta.
Kumbhalgarh
Džamija šeika Lotfollaha, Iran
Mona Khatam opisuje Džamiju šeika Lotfollaha – remek-djelo safavidske iranske arhitekture – kao “studiju skladne nedorečenosti”.
Smještena na trgu Naghsh-i Jahan u gradu Isfahanu, ova zapanjujuće elegantna džamija sagrađena je između 1603. i 1619. tijekom vladavine šaha Abbasa I. Nazvana je po vladarovom puncu, šeiku Lotfollahu, uglednom libanonskom islamskom učenjaku.
Džamija je neobična po tome što nema ni minareta ni dvorišta. “Razlog tome je vjerojatno to što džamija nije nikad bila namijenjena za javnu upotrebu, nego je služila kao obredno mjesto za žene iz šahovog harema,” kaže Khatam.
U molitvenu dvoranu se ulazi kroz dugi, vijugavi, podzemni hodnik, a ukrasi u džamiji su izvanredno lijepi.
“Kupola je satkana od mnogih osjetljivih pločica koje mijenjaju boju tokom dana, od krem do roza boje,” opisuje Khatam. “Unutar svetišta možete se diviti složenosti mozaika koji kite zidove i izvanredno lijepi strop, sa žutim motivima koji se skupljaju. Zrake svjetlosti propuštene kroz nekoliko visokih, rešetkastih prozora proizvode konstantno promjenjivu međuigru svjetlosti i sjena.”
Džamija šeika Lotfollaha, Isfahan