Sociološki aspekti migracije Ramljaka u drugoj polovici 1960-ih godina zbog izgradnje HE “Rama” i njihova integracija u novi zavičaj
Rad predstavlja istraživanje nekih aspekata migracije Ramljaka poslije potapanja Ramske kotline i gradnje HE Rama 1968. godine. Cilj je istraživanja provjeriti postavljene hipoteze o izboru destinacije iseljenja, o integraciji u novoj društvenoj sredini, o utjecaju novedruštvene sredine na iseljenike i o međusobnom udruživanju i povezanosti s rodnim zavičajem. Istraživanje je provedeno putem ankete i metode slučaja na terenu. Rezultati istraživanja su zanimljivi jer dosada nije nitko slično radio. I zato je ovo istraživanje inicijalno za jedno temeljitije sagledavanje sudbine ovih doseljenika, koji su silom prilika, bez velikih motivacija disperzirani i velikim dijelom iseljeni u Republiku Hrvatsku.
Ključne riječi: Rama i Ramljaci, HE Rama, migracije, integracija, (novi) život u novoj sredini, organizacije (društvene i vjerske) doseljenih Ramljaka, veze sa starim zavičajem.
Piše: mr. sc. Pavao Crnjac
- Uvod
U drugoj polovici 1960- ih godina dovršavala se izgradnja HE Rama. Ovaj projekt je imao nekoliko pozitivnih učinaka ali i posljedicu iseljavanje dijela stanovništva iz područja Gornje Rame. Početak gradnje brane na najtijesnijem grlu protoka rijeke Rame u Priklapcima stavio je stanovništvo gornje Rame u nemali nemir da se mora iseliti iz tog područja jer će uskoro voda akumulacijskog jezera sve potopiti. Ljudi su to ozbiljno shvatili kao i tadašnja administracija općine Prozor te postupno upućivali ljude na iseljavanje.
Ovdje je najprije potrebno raspraviti o konceptu migracije kao jednom društvenom fenomenu širih razmjera.
- Koncept migracije
Migracija dolazi iz latinskog jezika: migrare, znači seliti se, kretati se iz jednog mjesta u drugo. To je proces regionalne mobilnosti unutar jednog društva. Pod migracijom ili selenjem „podrazumijevamo svepromjene mjesta stalnog boravka ili prebivališta., bilo da je riječ o preseljnju trajne, bilo privremene naravi na manju ili veću udaljenost unutar ili preko državnih i administrativnih granica.“ (Nejašmić, 2005:114)
Migranti su osobe koje sudjeluju u procesu prostorne pokretljivosti stanovništva. Mogu se nazivati doseljenici ili odseljenice. Može se još jasnije reći da je to prostorna pokretljivost stanovništva
Potrebno je ovdje pojasniti pojam previbališta i boravišta. Prebivalište se smatra općina ili distrikt u kojemu se državljanin nastani s namjerom da tamo stalno živi. Boravište se smatra općina ili disktrikt gdje se državljanin nastani s namjerom da tamo privremeno živi.
Prema Pjaniću (1957:112-113)razlikuju se slijedeći tipovi kretanja kroz povijest:
- Invazije, koje predstavljaju mehaničko kretanje provobitnih ljudskih zajednica prahistorijskog doba gdje se osvajaju novi prirodni i životni areali,
- osvajanja kao pokret nomadskih naroda prema već utemeljnim državama i civilizacijama temeljenim na višim razinama ratarskih kultura,
- kolonizacija, koja predstavlja svojevrsno osvajanje koje provodi zemlja više civilizacijeske razine nad zemljom nižeg razvojnog stupnja,
- migracija kao suvremeni oblik međunarodnog mehaničkog kretanja stanovništva čija je konsekvencija brži gospodarski razvita kako zemalja imigracije tako i zemalja podrijetla migranata.
Kad je govor o tipologiji migracija najčešće se navodi i Williama Petersena koji daje pet glavnih grupa: primitivne, prisilne, iznuđene, slobodne i masovne migracije. Svaki od tih tipova podijeljen je na potklase, ovisno o nakanama migranata: inovacijske, kadse migracijekoriste za unaprjeđenje životnih uvjeta, odnosno konzervativne čija je svrha spriječiti promjene, tj. zadržati kvalitetu života kakva je do tada postojala (Petersen, 1969: 289-293).
Prema kriteriju uzroka ili motiva dijel se migracije na ekonomske ili neekonomske, prema kriteriju voljnosti na dobrovoljne ili nedobrovoljne, prema kriteriju administrativnih granica navanjske i unutarnje te prema kriteriju organiziranosti na organizirane i neorganizirane, to jest spontane ili stihijske migracije.
U našem slučaju je u pitanju kriterij voljnosti i organiziranosti. S obzirom na voljnost postoje dva tipa migracija: prisilne i iznuđene. Sami pojmovi uvelike se poklapaju u značenju i oba se odnose na nasilnost prema osobama čiji status migranata ovisi o vanjskom aktivirajućem čimbeniku (Mesić, 2002: 259-296).
Pod prisilnom migracijom podrazumijevaju se migracije pri kojima osobe moraju migrirati i nemaju mogućnost odlučivanja. A to je upravo slučaj koji istražujemo. Naime migracija u Rami koju istražujemo bila je primorana jer su sela, stanovništvo u njima i obradive površine predivđene za akumulacijsko jezero i pogon HE Rama. Budući da se radi o velikom broju stanovnika, migracija ili selenje je bilo organizirano, planirano u određenom vremenskom roku. Oni koji su je izvodili gledali su da sa ukloni svaka panika i smetenost u iseljavanja.
- Razmjeri iseljavanja Ramljaka
Ramski kraj u svojoj povijesti doživio je nekoliko migracija, ali najteža je bila ona 1687. poslije poraza osmanlija pod Bečom. Tu prisilnu selidbu iz Rame izveli su serdari (zapovjednici) Smoljan Smiljanić i Matija Nekić, pod duhovnim vodstvom fra Pavla Vučkovića a daljnjim patronatom mletačkog providura (upravitelj Dalmacije) JeronimaCornar. Tada je iselilo 300 obitelji sa preko 5000 duša. (Jelić 1987 :51). Poslije te selidbe prije tri stotine godina događa se nova prisilna migracija, a ta je iseljavanje u desetljeću 1960 godina uslijed stvaranja akumulacijskog jezera u Gornjoj Rami. Potrebno je imati u vidu da su ovdje živjeli Hrvati katolici stoljećima a s njima u nekim selima kao u Kovačevu polju i Varvari također i Bošnjaci islamske vjere. Oni su živjeli u dolini rijeke Rame koja je svojim snažnim bučnim izvorom u tri rukavca: Buk, Krupić i Rama, stvarao uvjete za život i bio nositelj ljepote i bogatstva prirode. Uz tok rijeke Rame u njezinoj plodnoj dolini nalazile su se mlinovi, oranice, voćnjaci, livade koji su bili glavni resurs života čovjeka i ostalog živog svijeta. I jednom čovjekovim zahvatom cijeli tok prirode i ljudskog života trebao stati i promijeniti svoj obličje. Ti razmjeri iseljenja mogu se prikazati u brojkama.
Akumulacijskim jezerom potopljeno je 15,50 km2 zemljišta, 1147 raznih objekata i iseljeno 283 domaćinstva sa 1744 člana. Iseljavanje koje je započelo 1960-ih.godina pokrenulo je cijelu lavinu iseljenika. Iz Gornje Rame je iselilo je 752 obitelji sa 2939 članova. Te brojke poredane po selima izgledaju ovako:
| TABELA 1- Razmjeri iseljenja iz Rame u BiH | ||
| N aziv mjesta | Broj obitelji | Broj članova |
| Družinovići | 15 | 76 |
| Jaklići | 15 | 76 |
| Konj Dolac | 37 | 126 |
| Kopčići | 24 | 140 |
| Kovačevo Polje | 31 | 171 |
| Kozo | 13 | 52 |
| Maglice | 16 | 76 |
| Mluša | 18 | 77 |
| Orašac | 53 | 205 |
| Ploča | 29 | 82 |
| Podbor | 26 | 75 |
| Proslap | 150 | 494 |
| Ripci | 40 | 109 |
| Rumboci | 137 | 523 |
| Sopot | 5 | 19 |
| Šćit | 20 | 90 |
| Trebiševo | 13 | 120 |
| Varvara | 20 | 72 |
| Zlopolje | 17 | 127 |
| Zvirnjača | 33 | 96 |
| Izvor: Topić 2007: 12-13 | ||
- Cilj istraživanja
Ovdje bi se moglo istraživati u nekoliko pravac a naš je zadata da se zadržimo ne nekim aspektima koje stavljamo u ove okvirne četiri hipoteze:
- Preferencije o izboru odredišta migracije ovisile su o dosadašnjim društvenim i religioznim stavovima stanovništva.
- Integracija u novu društvenu i religioznu sredinu odredili su sretan život doseljenika.
- Nova sredina utjecala je na migrante ovisno o njihovoj duhovnoj baštini i psihološkoj sposobnosti adaptacije.
- Udruživanje migranata i njihova integracija u novu sredinu vezana je za ekonomske i društvene čimbenike kao i njihova povezanost sa starim zavičajem.
U istraživanju se autor koristio sljedećim metodama: metodom ankete, intervjua, metodom studije slučaja i analizom sadržaja. U završnome dijelu rada autor vrši provjeru gore navedenih hipoteza, te daje analizu i interpretaciju podataka.
- Uzorak i metoda istraživanja
Anektno istraživanje je izvedno u lipnju i srpnju 2018. godine. U anketi koja je bila otvorenog tipa postavljena su 24 pitanja. Njima se željelo provjeriti postavljene hipoteze o izboru odredišta, o integraciji u novoj društvenoj sredini, o utjecaju nove sredine na doseljenike i o međusobno udruživanju i povezanost sa rodnim zavičajem.
Anketa se izvodila u mjestima za koje se pretpostavljalo da ima najviše doseljenik iz Rame koji su se iselili radi stvaranja akumulacijskog jezera u razdoblju od 1960. do 1970. godine a to je područje Požeške kotline i Moslavine.U istraživanju se držali strogo tog vremenskog razdobljada bi se što preciznije provjerila postavljena hipoteza, a to je razdoblje iseljavanja u desetljeću 1960-ih godinaMnogi koji su se iselili tada, nažalost, nisu više na životu a oni koji su još živi, nalaze se u relativno visokoj starosti. Anketom je ispitano ukupno 31 ispitanik:
| TABELA 2- Mjesta istraživanja u Republici Hrvatskoj | |
| Mjesto | Broj ispitanika |
| Blacko | 1 |
| Pleternica | 6 |
| Požega | 4 |
| Rovišće | 10 |
| Sv. Ivan Zelina | 6 |
| Sv. Ivan Žabno | 4 |
| Ukupno: | 31 |
- Rezultati i rasprava
U anketi su postavljena najprije neka opća pitanja kao koji su sudionici:
| TABELA 3- Spol | ||
| Muški | 17 | 54.8% |
| Ženski | 14 | 45.2% |
U godina kad su odlazili iz Rame 41.9% su bili mlađi od 24 godine, a 64.5% bili su u godinama između 25 i 40 godina.
| TABELA 4- Dob | ||
| 20-24 g | 13 | 41.9% |
| 25-29 g | 12 | 64.5 % |
| 30-39 g | 7 | |
| 40-49 g | 1 | |
| 50-59 g | 0 | 0% |
| 60-69 g | 0 | |
U obiteljima prosječno je bilo po pet članova 35.5% , a u ostalim obiteljima je bilo po 8 ili 11 članova. Obitelji su bile brojne i nije bilo lako pronaći kuću za tolike članove. Što se tiče vjeroispovijesti svi ispitanicu su bili katoličke vjere.
Među posebnim pitanjima ističe se obrazovanje. Oni koji su iseljavali 80.6% završili su osnovnu školu, samo 1,5% imao je završenu srednju školu.
| TABELA 5- Obrazovanje | ||
| Bez škole/osnovna škola | 25 | 80.6% |
| 4 razreda SŠ/gimnazija | 5 | 1.5 % |
| Viša škola/fakultet | 0 | 0% |
| Bez odgovora | – | 17.9% |
Što se tiče radnog status 2.8% bilo je zaposleno, 2.2% radilo je u Njemačkoj, a ostali su nezaposleni. Iz profila zanimanja se vidi pravo stanje stanovnika jer su 43.2% bavili su se poljoprivredom a 2.4% imali su kvalifikaciju tesara ili zidara. Prema mjestu stanovanja najviše ih je iselilo iz Proslapa 45.3%, a ostali su iselili iz Šćita, Kovačeva polja, Podbora, Mluše, Varvare, Orašca.
Kad je u pitanju razlog iseljenja 87.1% navodi da su se morali iseliti a a zanemariv je broj ostalih 2.9% koji su se iselili su jer su i drugi odlazili.
| TABELA 6- Razlozi iseljenja iz Rame | ||
| Morao sam se iseliti | 27 | 87.1% |
| Odselio sam se jer su drugi odlazili | 2 | 6.45 % |
| Bez odgovora | 2 | 6.45% |
Ljudi su bili najviše nezadovoljni otkupom kuće i imanja. Među njim 58.1% smatra da su bili oštećeni, a samo 1.8% smatra da su bili zadovoljni s otkupom.
| TABELA 7- Otkup kuće i imanja | ||
| Zadovoljen sam otkupom | 6 | 19.35% |
| Bio sam oštećen u otkupu imanja | 18 | 58.1 % |
| Bez odgovora | 7 | 22.55% |
Iseljavanje iz Rame započelo je već početkom 60-ih godina a najviše ih je iselilo 38.7% u 1966. godini kad su se prikazali razmjeri potapanja i stvaranja akumulacijskog jezera.
Rastanak s rodnim zavičajem 29.03% bio je u tuzi i suzama. Odrasli su plakali a mladi su doživljavali ovaj odlazak kao avanturu i novu šansu života. Među njima su neki koji su izjavili da se nikad ne bi vratili u Ramu, ali 67.75% tvrdi da su otišli,ali su se vraćali nekoliko puta, a 3.22% izjavilo otišao sam i sve zaboravio.
| TABELA 8- Rastanak s rodnim zavičajem | ||
| Otišao sam u tuzi i suzama | 9 | 29.03% |
| Otišao sam i sve zaboravio | 1 | 3.22 % |
| Otišao sam i vraćao se nekoliko puta | 21 | 67.75% |
Svakako je zanimljiva hipoteza o preferenciji i izboru odredišta migracije. Ona je ovisila od dosadašnjih društvenih i religioznih stavova. Razlozi odabira mjesta doseljenja ovisan je bio od prijatelja i znanaca koji su živjeli u tom mjestu. Tako tvrdi 83.8%. To je bila uglavnom društvena i religiozna sredina u kojoj su dosada živjeli.
| TABELA 9- Razlozi mogućeg odabira mjesta doseljenja | ||
| Prijatelji i poznanici koji žive u mjestu | 26 | 83.8 % |
| Pripadnici obitelji koji žive u mjestu | 4 | 13.0 % |
| Bio sam kao dijete na prehrani u tome mjestu | 1 | 3.2% |
| Vlastito iskustvo | 0 | 0% |
Odredište im je bilo uglavnom selo 93.5%, gdje su mogli povoljnije kupiti kuću i imanje.
Među njima 51.6% odlučilo je kupiti imanje i graditi kuću prema svojem planu, a 45.2% kupili su imanje i gotovu dovršenu kuću.
| TABELA 10- Kuća i imanje u novom zavičaju | ||
| Kupio sam imanje i kuću | 14 | 45.2 % |
| Kupio imanje i gradio kuću | 16 | 51.6 % |
| Išao sam u podstanare | 1 | 3.2% |
Usput spomenimo da su Bošnjaci islamske vjeroispovijesti iseljavali u Zenicu, Sarajevo, Travnik, Mostar i sl.
Druga hipoteza se odnosi na integracija u novu društvu i religioznoj sredini. U novoj sredini osjetili su se prihvaćeni kao prijatelj 87.1%, a 38.75 % imali su poteškoća. Oni su se susreli sa stereotipom da su „došle“ i „Bosanci“ i sl. Neki su izrazili želju da se nikad ne bi vratili nazad odakle su došli.
| TABELA 11-Uključivanje u novom zavičaju | ||
| Prihvaćeni smo od susjeda kao prijatelji | 27 | 87.1 % |
| Prihvaćeni sa stereotipom “došlo” „bosanac“ | 4 | 12.9 % |
Najviše im je pomoglo što su oni bili katolici u Rami i od župnika su ponijeli preporuku o svojoj pripadnosti župnoj zajednici. Može se reći da su se sto posto uključili u župne zajednice u koje su došli, da su redovito dolazili na nedjeljnu misu, i primali sakramente, a isto tako da su slavili svetkovine Božića i Uskrsa zajedno s domaćim katolicima. U novoj sredini 80.6% doseljenika prilagodilo se većini, negdje u pozitivnom smislu a negdje i u negativnom smislu. Iz razgovora sa župnicima oni su donijeli veliko osvježenje u župu, tako u sv. Ivanu Zelini potaknuli su domaće stanovništvo na dolazak na nedjeljnu misu i na nedjeljni počinak od poljodjelskih poslova.
Treća hipoteza se također potvrđuje. Udruživanje migranata i njihova integracija u novu sredinu vezana je za ekonomske i društvene čimbenike. Veliki dio doseljenika, njih 45.2% zadržao se u poljoprivredi, a 32.1% radili su u Njemačkoj i u Austriji. Koji su radili u inozemstvu u kraćem roku su podigli nove kuće i stigli standard domaćeg stanovništva. Neki su otvorili svoja poduzeća, tako je 1.5% otvorilo vlastite firme ili ugostiteljske radnje.
| TABELA 12-Radni odnos u novom zavičaju | |||
| Zasnivanje radnog odnosa u poduzeću |
Osnivanje vlastitog poduzeća | 5 | 16.1 % |
| Zaposleni u državnoj službi | 2 | 6.4 % | |
| Rad u poljoprivredi | 14 | 45.2 % | |
| Rad u Njemačkoj i Austriji | 10 | 32.3 % | |
U Požeškoj dolini poznato je ugostiteljstvo „Mama mia“ od Vlade Drežnjaka, stolarija „Buk“ Stipe Franjića, mljekara „BIZ“ OD Bože Bošnjaka, poljopirvredna apoteka „Poljana“od Marka Čalića, „Metalia trans“ od Ive Žuljevića, „Dom Baketarić“ od Mile Baketarića. Od doseljenika iz Rame poniklo je nekoliko uglednih svećenika dr Željko Tanjić, rektor HKS, župnici Ivica Žuljević i Ivica Bošnjak, dr. Želimir Žuljević, ravnatelj katoličke gimnazije, odgojitelj Mato Malekinušiću Sisku i dr.
Koliko je velika integracija posebno se vidi u mladim generacijama od kojih 51.7% završili su srednju školu, a 13.8% završilo je fakultet.
| TABELA 13-Polazak djece u školu | ||
| Upis djece u osnovnu školu | 20 | 34.5 % |
| Upis djece u srednju školu /gimnaziju | 30 | 51.7 % |
| Upis djece na fakultet | 8 | 13.8 % |
Drugi čimbenik integracije pokazuje se u udaji i ženidbi: 61.3% oženjeno je ili udano za domicilno stanovništvo a samo 35.5% udalo se ili oženilo Ramcima i Ramkama, a neudati/neoženjeni 3.2%.
| TABELA 14-Ženidba/Udaja | |||
| Djeca se udala/oženila za Ramljake | 11 | 35.5 % | |
| Djeca se udala/oženila za domicilne | 19 | 61.3 % | |
| Neudati/neoženjeni | 1 | 3.2 % | |
Što se tiče fizičkog zdravlja odlazak k liječniku je bio u vrlo malom postotku a mentalno zdravlje kod doseljenika bilo je daleko od depresije i defetizma. U posljednjim desetljećima doživljen samo jedan suicid jedne djevojke i rana smrt djeteta od devet godina.
Posljednja hipoteza o međusobnoj povezanosti doseljenika iz Rame i o povezanost sa starim zavičajem potvrđuje se u osnivaju samostalne udruge Ramske zajednica. Prva Ramska zajednica je osnovana u Zagrebu 1991 godine koja je nastojala stvoriti ogranke u Požegi, Vođincima, Iloku, Pletarnici i Bjelovaru. Ramskazjednica u Zagrebu kao matična ustanova svake godine je organizirala nedjeljni susret poslije Male Gospe najprije u crkvi Gospe Lurdske a poslije osnivanjem franjevačke župe u Sesvetskoj Sopnici. Vrlo veliku ulogu je odigralo osnivanje središnjeg odbora i izvršnih tijela koji su organizirali materijalnu pomoć ugroženim obiteljima u Rami. Zaslugom aktivnih predsjednika pokrenuta je i izdavačka djelatnost: izdavanje Ramski zbornika 2000 i Ramski zbornika 2001, kao i Ramskog vjesnika. (Penava, RZ2000:390) Ogranci Ramske zajednice u Požegi za vrijeme domovinskog rata organizirali su dragovoljce: 18 ramskih sinova išlo je u Ramu na bojište i srećom svi su se vratili. Velikim djelom Ramci doseljenici su bili uključeni i obranu Hrvatske a neki su i poginuli kao Ante Brković iz Jakšića, rodom iz Kovačeva polja koji je poginuo u Hrvatskoj Kostajnici.
Vrlo su aktivni ogranci Ramske zajednice u Požegi, Bjelovaru i Pletarnici. Doseljenih Ramaca 36.6% sudjeluje u susretu Ramljaka, a 30.5% članovi su Ramske zajednice.
| TABELA 15-Povezanost novog zavičaja sa starim zavičajem | ||
| Član Ramske zajednice u svom mjestu | 25 | 30.5 % |
| Sudjelovanje u susretu Ramljaka | 30 | 36.6 % |
| Nosim narodnu nošnju na susretima -DA | 6 | 7.3 % |
| Nosim narodnu nošnju na susretima -NE | 21 | 25.6 % |
U Požegi Ramska zajednica, koja ima preko 500 članova, organizira godišnje „Ramsko silo“, ima nogometnu sekciju i sekciju veterana., a KUD „Rama-Pleternica“ ima pjevački zbor i izvodi performanse. Godišnje se organiziraju hodočašća na grob Dive Grabovčeve na Kedžaru, za 8. rujna za Malu Gospu na Šćit, i svakako u rujnu susret svih Ramaca u Sesvetskoj Sopniciu Zagrebu. Što se tiče ramske nošnje veliki dio 25.6% ne nosi nikad, a samo 7.3% nosi narodnu nošnju na susretima Ramaca. Neki kažu „sve je ostalo u Rami“.
- Zaključak
Anketnim istraživanjem istraženi su neki sociološki aspekti migracije u Rami koja ima sva obilježja prisilne migracije. Stanovnici su se iz Ramske kotline morali iseliti u desetljeću 1960-ih zbog hitnog stvaranja akumulacijskog jezera i otvaranja HE Rama. Razmjeri te migracije mogu se usporediti s onom iz osmanlijskog imperije iz 1687. godine.
Unatoč toga što je iseljavanje bilo prisilno, bilo je organizirano, i donekle motivirano, dana je sloboda u destinaciji odlaska, isplaćena je kuća i imovina. Mnogi su iselili s tugom u srcu i suzama u očima, ali su se kasnije vratili. Odgovorima ankete potvrđene su četiri hipoteze: o izboru odredišta, o integraciji u novoj društvenoj sredini, te o utjecaju nove sredine na doseljenika i o međusobnom udruživanju i povezanosti s rodnim zavičajem.
Ovo istraživanje je inicijalno koje želi potaći svestranije sociološko istraživanje koje bi trebalo izvesti u svim mjestima u Republici Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini gdje su se doselili Ramci i zasnovali svoje trajno prebivalište.
Mr. Pavao Crnjac U Zagrebu 25.10.2018.
LITERATURA:
- Abercrombie, Nicholas i dr.: Rječnik sociologije, Zagreb 2008.
- Migracije, Hrvatska enciklopedija, sveza 7, Zagreb 2005.
- Heršak, Emil (ur.) Leksikon migracijskog i etničkog nazivlja, Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, Zagreb 1998.
- Pjanić, Zoran: Stanovništvo u ekonomskoj teoriji, Beograd 1957.
- Petersen, William: Population, New York 1969.
- Nejšamić, Ivo: Demogeografija: stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Zagreb 2005.
- Wertheimer-Baletić, Alica: Stanovništvo i razvoj, Zagreb 1999.
- Penava, Šimun: Ramski zbornik 2000, Zagreb 2000.
- Mesić, Milan: Međunarodne migracije: teorija i tokovi, Zagreb 2002.
- Topić, Mato: Rama i Ramljaci u zavčaju i iseljeništvu, svezak 1, Rama-Šćit, 2007, str. 12-13.
- Jelić, Anto: Rama pod turskom upravom, u Nova etVetera 38 (1988), 1-2, 35-57.
- Mesić, Milan: Izbjeglice i izbjegličke studije u Revija za socijalnu politiku 1(1994)2, 113-123.
- Bara, Mario i dr.: Prisilne, iznuđene i organizirane migracije u etnodemografskom oblikovanju Hrvatske: primjer Slavonije u Migracijske i etničke teme 25(2009)4, 337-362.
- Čačić-Kumpes, Jadranka i dr.: Migracija, integracija i stavovi prema imigrantima u Hrvatskoj u Reviji za sociologiju 42(2012)3, 305-336.
- Migracije stanovništva 2017, Statistički bilten , Sarajevo 2018.
