Što će se dogoditi nakon izbora u Bosni i Hercegovini koji su u nedjelju 2.10.2022. godine
Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini se održavaju u nedjelju 2.10. 2022. godine. Za 518 pozicija bori se ukupno 7257 kandidata kroz 127 političkih subjekata.
Bosna i Hercegovina je uređena Daytonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine koji je zaustavio rat i zemlju je podijelio na Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku i Distrikt Brčko.
Na izborima u nedjelju biraju se predstavnici za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske i zastupnici za deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Također se biraju tri člana predsjedništva iz sva tri konstitutivna naroda. Tako se iz Federacije BiH biraju po jedan Bošnjak i po jedan Hrvat, a iz Republike Srpske bira se Srbin. Za tu poziciju natječe se 10 kandidata. Na ovim izborima biraju se predsjednik i dva potpredsjednika Republike Srpske.
Broj birača i ukupan broj stanovništva???
Ukupan broj birača s pravom glasa za ove izbore je 3.368.666. U Bosni i Hercegovini postoji mogućnost glasovanja putem pošte i u Diplomatsko-konzularnim predstavništvima te je takvih građana registrirano 69.872 birača.
Prema konačnom popisu stanovništva iz 2013. godine u BiH je živjelo 3.531.159 stanovnik, a na ovogodišnjem biračkom popisu nalazi se 3.368.666 birača. Čini se kao da nitko nema maloljetan u Bosni i Hercegovini.
Ovdje se mora dodati kako stanovništvo iz ove zemlje neprestano odlazi pa se mnogi s pravom pitaju otkuda toliki birači.
Predizborna retorika
Analizirajući predizbornu kampanju političkih stranaka i kandidata za ove izbore nije se moglo razabrati neke posebne programe, nego samo zaoštravanje nacionalne retorike i prijetnje jednih drugima. Velike nacionalne stranke su u svojoj kampanji često koristile vjerske objekte i službenike te djecu.
Što će se dogoditi nakon izbora ostaje za vidjeti. Prema dosadašnjim iskustvima strasti će se smiriti, ali će ostati česte blokade funkcioniranja vlasti što će dodatno otežavati napredak države prema EU, razvoju gospodarstva i inozemnim ulaganjima. To će sve rezultirati još većim odlascima iz države posebice mladih i obrazovanih ljudi.
