Svaki prekršaj u zdravstvu je potrebno prijaviti
Nedavno je osnovano Zdravstveno vijeće, savjetodavno tijelo kojeg je, s ciljem predlaganja mjera usmjerenih na ostvarivanje i unapređenja prava pacijenata, imenovao Mladen Bošković, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a.
Biljana Čerkuč, predsjednica Vijeća u intervju za Dnevni list govori o tome na koji način pacijenti koji dožive neugodnost u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi mogu reagirati i na koji način će ovo vijeće štititi prava pacijenata u HNŽ-u.
Javnost još uvijek nije upoznata s prirodom rada i djelokruga Zdravstvenog vijeća. Koja će biti Vaša domena djelovanja i na koji način će Vijeće štititi prava pacijenata u HNŽ-u?
Poslovi zdravstvenog vijeća utvrđeni su Zakonom o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata i Pravilnikom o Zdravstvenom vijeću Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a. Domena djelovanja definirana je Pravilnikom o zdravstvenom savjetu, a ukratko to je davanje mišljenja, preporuka i prijedloga zdravstvenim savjetima područne lokalne samouprave, nadležnim organima, zdravstvenim ustanovama i privatnim praksama, ZZO, komorama iz oblasti zdravstva i drugim relevantnim institucijama s ciljem unapređenja prava pacijenata. Naš zadatak je i upozoravati, predlagati i davati preporuke za sprečavanje štetnih djelovanja koja ugrožavaju prava i interese pacijenata, predlagati izmjene i dopune postojećih pravnih propisa i zahtijevati izviješća o poduzetim mjerama. Provođenje prava pacijenata koja se odnose na dostupnost zdravstvene zaštite na teritoriju HNŽ-a, uključujući i pravo na HMP, informiranost pacijenata o njihovim pravima i obvezama, na povjerljivost informacija i privatnost, kao i o pravu na prigovor s posebnim akcentom na unapređenje i zaštitu prava trudnica, djece, mladih i starih osoba, osoba s invaliditetom i o zaštiti prava pacijenata koji pripadaju ugroženim i ranjivim grupama također spada u djelokrug našega rada.
Jeste li već primili neka izvješća od pojedinih zdravstvenih institucija i ako jeste na što se ona konkretno odnose?
Krajem svibnja ove godine, uputili smo dopise svim javnim zdravstvenim ustanovama s upitom jesu li u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 2015., imali primljenih prigovora pacijenata, koliki je bio broj i kako su riješeni. Od javnih zdravstvenih ustanova dobili smo odgovore od SKB Mostar, DZ Mostar, Jablanica, Neum i Stolac, dok se ostale zdravstvene ustanove nisu očitovale (OB Konjic, RMC D Safet Mujić, DZ Prozor-Rama, Čapljina, Čitluk , Ravno, Šćipe i Uzinovići). Ukupno su zaprimljena tri prigovora i to dva u SKB i jedan u DZ Mostar. Na prigovore zaprimljene u SKB Mostar Ravnatelj je donio odluku o usvajanju prigovora. Iz Doma zdravlja Mostar, stigao je odgovor da je prigovor zaprimljen 11. lipnja. 2015. i da je u tijeku rješavanja.
Nakon pritužbe pacijenta svaka zdravstvena ustanova formira Stručno povjerenstvo koje istražuje događaj na koji je upućena žalba. Na koji način pojedine zdravstvene institucije formiraju povjerenstva i timove za istragu? Jesu li u povjerenstva imenovani njihovi kadrovi koji rade u instituciji na koju se pacijent žalio ili se radi o neovisnim članovima koji nemaju veze sa spornom zdravstvenom ustanovom? Ako se radi o kadrovima unutar zdravstvene institucije smatrate li da pacijent može imati povjerenja u nepristranost takve istrage u kojoj Povjerenstvo doslovno istražuje rad svojih kolega?
Zdravstvene ustanove sukladno svom Statutu formiraju Povjerenstvo za prigovore pacijenata. Može li se sumnjati u njihovu objektivnost u radu ili ne, je pitanje koje se može uputiti i svakom pravnom subjektu koje ima neki vid disciplinskog povjerenstva. Ako se sumnja u njihovu objektivnost postoji dalji postupak u zaštiti prava pacijenata.
Prema Zakonu o pravima pacijenata slična tijela trebaju biti formirana na svim razinama vlasti, od lokalne samouprave do državnih institucija. Smatrate li da se u našoj županiji predugo čekalo na formiranje Zdravstvenog vijeća?
Važnost formiranja Zdravstvenog vijeća prepoznao je ministar Bošković i formirao ovo Vijeće. Cijeneći značaj zdravstvenih vijeća pri općinskim vijećima, Zdravstveno vijeće HNŽ-a uputilo je Inicijativu svim općinskim vijećima u županiji u smislu iskoraka u implementiranju Zakona o pravima i obvezama pacijenata, a s ciljem poticanja na njihovu obvezu formiranja. Oni nisu imali obvezu povratne informacije, ali napominjemo da nam je općinsko vijeće Jablanica poslalo dopis da je u njihovoj općini formirano Zdravstveno vijeće.
Imate li saznanja o radu zdravstvenih vijeća u drugim županijama i gradovima? Jesu li njihovim formiranjem pacijenti postali osvješteniji po pitanju prijave nepravilnosti od strane medicinskih djelatnika i je li se u tim županijama položaj pacijenata na neki način poboljšao?
Ne, osobno nemam saznanja izvan HNŽ/K.
Vikica Andrić, glavna medicinska sestra u mostarskom Domu zdravlja je uputila prigovor SKB Mostar jer su njezinog teško bolesnog oca u svibnju šest sati vozilom hitne pomoći dva liječnika slala s jednog odjela na drugi. Čovjeka su dva liječnika po tri puta odbila primiti svaki na svoj odjel. Ravnatelj zdravstvene ustanove, odnosno nositelj odobrenja za privatnu praksu, najkasnije u roku sedam dana od dana podnošenja prigovora prema Zakonu mora donijeti odluku o spornom događaju i o tome izvijestiti Zdravstveno vijeće. Jesu li nadležni iz SKB Mostar poslali rezultate te istrage na adresu Vijeća kojem ste vi na čelu i ako jesu što je istraga pokazala?
Da, na naš dopis od 22. svibnja u kojem smo tražili očitovanje o slučaju gospodina Ljubana Bumbara, iz SKB smo 9. lipnja dobili očitovanje da su poduzete sve radnje u navedenom slučaju, a koje su Anti Kvesić, ravnatelju SKB, bile na raspolaganju sukladno Zakonu o radu. Također je navedeno da je ravnatelj osobno kontaktirao obitelj gospodina Bumbara, izjavio duboko žaljenje i upoznao ih o svim poduzetim radnjama oko utvrđivanja odgovornosti u postupanju djelatnika SKB.
Sukladno Zakonu, novčanom kaznom u iznosu od 10 do 15 tisuća maraka kaznit će se za prekršaj zdravstvena ustanova ako ne izvješćuje mjerodavno zdravstveno vijeće o podnijetim i riješenim prigovorima pacijenata?
Zdravstveno vijeće obavlja poslove u okviru svoje nadležnosti utvrđene Zakonom o pravima i odgovornostima pacijenata i nije nadležno za sankcioniranje zdravstvenih ustanova. A za ovo postoji Zakon o prekršajima.
Možete li prokomentirati slučaj nedolaska hitne pomoći umirućoj Esmi Ravlić čija je obitelj uzalud tri puta pozivala Hitnu pomoć da dođe u stan gdje se umiruća žena nalazila. Dispečer u Domu zdravlja je primio prvi poziv u 4.30., a Hitna pomoć je u stan došla tek u 8 sati ujutro. Koje sankcije može snositi ustanova ili pojedinac u Domu zdravlja za kojega se ustanovi da je krivac takve situacije?
Osobno žalim obitelj te im i ovim putom upućujem iskrenu sućut. Za utvrđivanje svih propusta koji su učinjeni u ovom slučaju, upućujem ih da sukladno Zakonu o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata, podnesu prigovor ravnatelju DZ. Ovo je tijek postupka, a koje se sankcije mogu očekivati ne mogu ocijeniti, budući da će u donošenju odluke ravnatelja, svoje izviješće dati i Povjerenstvo za prigovore pacijenata pri DZ Mostar. Naravno, ako obitelj ne bude zadovoljna dobivenim odgovorom slijedeći korak je zaštita prava kod nadležnog ministarstva zdravstva ili nadležnog suda sukladno zakonu.
Članovi Vijeća
Članovi Zdravstvenog vijeća su: Prim.dr.sci.med Braco Hajdarević, Prim.mr.sci.dr Vesna Korda-Vidić, Zoran Nikolić dipl.iur, Jasminka Rebac dipl.iur, Prim.dr Darko Knežević, Mr.sc. Janja Milinković , Branka Bošković, dipl.iur i Biljana Čerkuč, dipl.oec).
DL
