‘SVETE NAKNADE’ :Otpremnine još uvijek nisu smanjene jer vlast to smatra populizmom!

Sav jadi i čemer bh. politike, ukoliko se još može zvati time imenom, otuđenje od žitelja i izostanak “kapi” morala vidjeli smo jučer na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj su se  pojedini zastupnici vladajuće koalicije tako žučno i gorljivo borili za svoje basnoslovne naknade  da se to rijetko viđa kada se u svijetu donose odluke od kojih ovisi globalna sudbina.

Riječ je o ponovljenom zahtjevu zastupnika Naše stranke Damira Arnauta da se maksimalna otpremnina državnih dužnosnika smanji sa 35 tisuća na 10 tisuća maraka što je izazvalo salvu reakcija kod samog izglasavanja dnevnog reda. Većina zastupnika vladajuće koalicije nije se uključivala u raspravu (iako su već prigodom prošlog glasanja pokazali da su protiv ove inicijative) ali dio ih je u raspravi smanjenje otpremnina nazvao – populizmom.

Zastupnici čije plaće uz razne naknade preskaču i sedam tisuća maraka tako su se strastveno borili da još i kada odu u mirovinu dobiju dodatnih 30-ak tisuća maraka otpremnine, a one koji su protiv toga nazvali su populistima, samopromotorima itd. Bosna i Hercegovina bi uistinu bila kudikamo bolje društvo da ministri, zastupnici, izaslanici i drugi dužnosnici samo pola takve energije ulože na zaštitu konstitutivnih naroda i svih žitelja, poboljšanje standarda, zdravstvo, obrazovanja…

Rasprava i glasanje

Zastupnik HDZ-a BiH Nikola Lovrinović na samom početku tražio je da se o ovoj točki dnevnog reda uopće ne glasa te Zastupnički dom donese zaključak po kojem se u proceduru bar šest mjeseci ne mogu upućivati akti sa istim sadržajem i obrazloženjem a koji su odbijeni.

Nepotrebnim smatra da se ponovno izjašnjava o ovom pitanju jer su o tome glasali u prosincu 2019. Tvrdio je kako je Poslovnik o ovome nejasan pa da se stvari trebaju urediti zaključkom.

Zastupnik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić tvrdi pak kako Arnaut ima legitimitet predlagati ovu točku te kako se on načelno slaže da treba “srezati” visoke plaće i naknade zastupnika ali se ne slaže s – marketingom?

– Ovo što radite je marketing, za 15 dana šaljete isti zahtjev i zbog toga neću podržati. Ako ćemo se baviti marketingom, mogu i ja sutra predložiti zakon o odcjepljenju, ne Republike Srpske, već nekog od županija. To će se odbaciti, ja ću ponovo uputiti u proceduru pa ću praviti marketing. To čini neozbiljnim rad Parlamentarne skupštine BiH, kazao je Stevandić.

Međutim, Arnaut i dio oporbenih zastupnika upozoravao je predsjedavajućeg Kolegija Zastupničkog doma Denisa Zvizdića da se ne smije dozvoliti glasanje o Lovrinovićevom prijedlogu o skidanju ove točke dnevnog reda jer je ona, prema Poslovniku, obvezna. Ukoliko bi se ona skinula s dnevnog reda, izravno bi se kršio poslovnik.

Pozvalo se i Tajništvo da razjasni situaciju, dana je i pauza nakon čega je Lovrinović ipak povukao svoj prijedlog. Ali tu nije odustao pa je kod glasanja o hitnosti zakona kazao kako ne treba ići na hitnu proceduru jer je upitno je li ovaj zakon usklađen s Ustavom BiH. Prema njemu, upitna je njegova primjena. Nakon glasovanja od 36 prisutnih zastupnika, 19 je bilo za hitnu proceduru, 12 protiv i pet suzdržanih, što je značilo opću ali ne i entitetsku većinu. Zbog nepostojanja većine iz RS-a ovaj zakon poslan je dodatno usuglašavanje i nije uopće razmatran na sjednici u utorak.

Interes – vlastiti novčanik

Sve što se događalo na jučerašnjoj sjednici samo je još jednom zorno i pred očima svih žitelja pokazalo da je bh. kvalipolitičkim elitama samo jedna stvar sveta – njihov novčanik. Ukoliko se izuzmu njihove plaće, naknade, putovanja, nepotizma i uhljebljenje poslušnih kadrova tu sva politika i rasprave staju.

Država od koje dobivaju sve te privilegije, sva tri konstitutivna naroda i svih žitelji sve više propadaju, ekonomija je među najslabijima u Europi, po korupciji, natalitetu i fertilitetu te iseljavanju te odljevu mozgova smo najgori u Europi, standard bh. žitelja također među najgorima na Starom kontinentu, obrazovanje devastirano (PISA testovi, rang liste sveučilišta…) ali to malo koga od njih zanima. Vizija, strategija i planova za poboljšanje nema a jasno je kako će ih teško i biti u nekoj doglednoj budućnosti.

Kako bi čitateljima bilo jasnije o čemu se radi valja kazati kako zaposleni u institucijama BiH ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu u visini svojih šest ostvarenih neto plaća isplaćenih u proteklih šest mjeseci ili šest prosječnih mjesečnih neto plaća iz prethodne godine u BiH, ako je to za njega povoljnije, bez obzira na visinu ostvarene plaće koju zaposleni ima.

Konkretnije, članovi Predsjedništva BiH imaju pravo na otpremninu u minimalnom iznosu od 29.820 maraka, ministri u Vijeću ministara BiH minimalno 25.347 maraka, ombudsmeni minimalno 23.856 maraka i tako dalje. Ovi iznosi su u pravilu bili viši zbog naknada za minuli rad i sličnih naknada koje se dodaju na osnovnu plaću i ulaze u neto plaću. Predloženi zakon zadržava pravo značajnog broja zaposlenih u institucijama BiH na otpremninu u iznosu njihovih šest neto plaća isplaćenih u prethodnih šest mjeseci, odnosno šest prosječnih plaća u BiH ukoliko je to za njih povoljnije, ali uvodi ograničenje na maksimalan iznos otpremnine koja se može isplatiti na 12 prosječnih plaća u BiH. Ovim minimalan iznos otpremnine ostaje isti kao i do sada, 5.364 marke, ali se maksimalan iznos otpremnine ograničava na 10.728 maraka.

Čini se kako je najvećem broju naših parlamentaraca malo 10-ak tisuća maraka pa ovo neće proći. A na koji način su političari koristili sve nelogične blagodati koje im stoje na raspolaganju najbolje se vidi iz primjera aktualne izaslanice u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanke Majkić.

Ona je dok je sjedila u Zastupničkom domu u mirovinu otišla na jedan dan i dobila otpremninu u iznosu od 28 tisuća maraka. Nakon toga normalno se vratila na posao.

/Izvor: Dnevni list/