Tko je bio Galileo Galilei rođen 15. veljače 1564. godine

Među znanstvenicima poznatim širom svijeta – Galileo Galilei. U kojoj se zemlji rodio i kako je studirao, što je otkrio i kako je postao poznat – to su pitanja na koja ćemo danas tražiti odgovore.

Gdje su rođeni budući znanstvenici?

Siromašna obitelj, u kojoj je mali Galileo Galilei rođen 1564. godine, živjela je u talijanskom gradu Pisi.

Otac budućeg znanstvenika bio je istinski majstor na raznim poljima, od matematike do likovne kritike, pa ne čudi što se mladi Galileo od djetinjstva zaljubio u slikarstvo i glazbu i gravitirao točno znanstvenim znanostima.

Kad je dječaku bilo jedanaest godina, obitelj iz Pise, u kojoj je živio Galileo, preselila se u drugi grad u Italiji – Firencu.

Tamo je započeo studije u samostanu, gdje je mladi student pokazao sjajne sposobnosti za proučavanje znanosti. Razmišljao je čak i o karijeri sveštenika, ali njegov otac nije odobrio njegov izbor, želeći da njegov sin postane liječnik. Zato je u sedamnaest godina Galileo prešao na Sveučilište u Pisi na Medicinskom fakultetu i počeo marljivo proučavati filozofiju, fiziku i matematiku.

Međutim, iz jednostavnog razloga nije mogao diplomirati na sveučilištu: obitelj nije mogla platiti njegovo daljnje obrazovanje. Nakon što je napustio treću godinu, student Galileo započinje samoobrazovanje iz područja fizičkih i matematičkih znanosti.

Zahvaljujući prijateljstvu s bogatim markizom del Monte, mladić je uspio steći plaćenu naučnu poziciju kao učitelj astronomije i matematike na Sveučilištu u Pisi.

Tijekom sveučilišnog rada provodio je razne eksperimente, čiji su rezultat bili zakoni slobodnog pada, kretanje tijela duž nagnute ravnine i sila inercije koju je otkrio.

Od 1606. znanstvenik se usko bavio astronomijom.

Zanimljive činjenice! Puno ime znanstvenika je Galileo di Vincenzo Bonayuti de Galilei.

O matematici, mehanici i fizici

Kaže se da je, kao profesor na sveučilištu u gradu Pisi, Galileo provodio eksperimente bacajući predmete različitih težina s visine Ležećeg tornja u Pizi kako bi opovrgnuo Aristotelovu teoriju. Čak se u nekim udžbenicima može naći takva slika.

Samo se ovi eksperimenti nigdje ne spominju u Galilejevim djelima. Najvjerojatnije, kako danas vjeruju istraživači, ovo je mit.

No, znanstvenik se valjao po objektima nagnutom ravninom, mjereći vrijeme koristeći vlastiti puls. Tada nije bilo točnog sata! Ti su eksperimenti bili postavljeni u zakonima kretanja tijela.

Galileo je dobio dlan pri izumu termometra 1592. godine. Uređaj se tada zvao termoskop i bio je vrlo primitivan. Tanka staklena cijev bila je lemljena na staklenu kuglu. Taj je konstrukt stavljen u tekućinu. Zrak u kuglici zagrijavao se i istisnuo tekućinu u cijev. Što je viša temperatura, više zraka u kuglici i niži nivo vode u cijevi.

Godine 1606. pojavio se članak u kojem je Galileo iznio crtež proporcionalnog kompasa. Ovo je jednostavan alat kojim su izmjerene dimenzije prevedene u mjerilo i korišten je u arhitekturi i crtanju.

Za izum mikroskopa zaslužan je Galileo. Godine 1609. napravio je “malo oko” s dvije leće – konveksnom i konkavnom. Znanstvenik je pomoću svog izuma pregledao insekte.

Galileo je svojim istraživanjima postavio temelje klasične fizike i mehanike. Dakle, na osnovu svojih zaključaka o inerciji, Newton je nakon toga popravio prvi zakon mehanike, prema kojem se bilo koje tijelo odmara ili kreće jednoliko u nedostatku vanjskih sila.

Njegove studije oscilacija klatna činile su osnovu izuma satova s \u200b\u200bregulatorom klatna i omogućile su točna mjerenja u fizici.

Zanimljive činjenice! Galileo se nije izvrsno isticao u prirodnim znanostima, već je bio i kreativna osoba: vrlo je dobro poznavao književnost i skladao poeziju.

O astronomskim otkrićima koja su šokirala svijet

Godine 1609, znanstvenik je čuo glasine o postojanju uređaja koji pomaže pri pregledavanju udaljenih predmeta prikupljanjem svjetla. Ako ste nagađali, zvali su ga teleskop, što s grčkog jezika znači “pogled daleko”.

Galileo je za svoj izum modificirao teleskop pomoću leća, a ovaj je uređaj uspio povećati objekte za 3 puta. Iznova i iznova sastavio je novu kombinaciju nekoliko teleskopa i to je davalo sve veća i veća povećanja. Kao rezultat toga, Galilejski “dalekovidni” počeli su zumirati 32 puta.

Koja otkrića u području astronomije pripadaju Galileu Galilei i učinila ga poznatim širom svijeta, postajući prava senzacija? Kako je njegov izum pomogao znanstveniku?

• Galileo Galilei rekao je svima da je ovo planet usporediv sa Zemljom. Na njegovoj površini vidio je ravnice, kratere i planine.
• Zahvaljujući teleskopu, Galileo je otkrio četiri satelita na Jupiteru, koji se danas naziva “Galilejski”, i pojavio se za sve u obliku trake koja se raspršila u mnoge zvijezde.
• Postavljajući dimljeno staklo na teleskop, znanstvenik je mogao pregledati, vidjeti mrlje na njemu i svima dokazati da se Zemlja vrti oko njega, a ne obrnuto, kako je Aristotel vjerovao i Bibliji i Bibliji.
• Bio je prvi koji je vidio okolinu koju je snimio za satelite, danas su nam poznati kao prstenovi, pronašli su različite faze na Veneri i omogućili promatranje nepoznatih zvijezda.

Galileo Galilei sjedinio je svoja otkrića u knjizi “Zvjezdani glasnik”, potvrdivši hipotezu da je naš planet mobilan i da se okreće oko svoje osi, a sunce se ne okreće oko nas, što je izazvalo osudu crkve. Njegov se rad zvao hereza, a sam je znanstvenik izgubio slobodu kretanja, pavši u kućni pritvor.

Zanimljive činjenice! Za naš razvijeni svijet prilično je iznenađujuće da su tek 1992. godine Vatikan i papa prepoznali Galilejevu ispravnost u pogledu rotacije Zemlje oko Sunca. Do tada je Katolička crkva bila uvjerena da se događa suprotno: naš je planet bio nepomičan, a Sunce je „šetalo“ oko nas.

Dakle, ukratko možete reći o životu izvanrednog znanstvenika koji je dao poticaj razvoju astronomije, fizike i matematike.

Galileo Galilei dobio je ime po poznatom televizijskom programu za znanost i zabavu. Domaćin ovog programa, Alexander Pushnoy, i njegovi kolege provodili su razne vrste eksperimenata i pokušali dati objašnjenje što su učinili. Trenutno predlažem da pogledate odlomak iz ovog prekrasnog programa.

Ne zaboravite se pretplatiti na novosti na blogu, kako ne biste propustili nešto vrlo važno. I pridružite se našem vKontakte grupaObećavamo puno zanimljivosti!

ShkolaLa se zbogom kratko vrijeme pozdravljala kako bismo ponovno i ponovo pretraživali i dijelili korisne informacije.

Galileo Galilei bio je astronom, fizičar, matematičar, filozof i mehaničar. Jako je utjecao na znanost svog doba i postao prva osoba koja je koristila teleskop za promatranje nebeskih tijela. Znanstvenici su učinili mnoga sjajna otkrića na području astronomije. Postao je utemeljitelj eksperimentalne fizike i utemeljio klasičnu mehaniku.

Galileo Galilei rođen je u talijanskom gradu Pisi 15. veljače 1564. u obitelji plemenitog, ali siromašnog plemića. Nakon deset godina postao je maturant samostana u Wallombromsu, koji je napustio u dobi od sedamnaest godina. Na Medicinskom fakultetu upisao je sveučilište u rodnom gradu, gdje je stekao zvanje i postao profesor.

Godine 1592. Galileo je postao dekan Odjela za matematiku na Sveučilištu u Padovi, gdje je sudjelovao u stvaranju niza najvećih djela iz matematike i mehanike.

Prva otkrića pomoću teleskopa opisali su znanstvenici u radu “Starry Herald”. Ova je knjiga postigla ogroman uspjeh. Znanstvenici su izgradili teleskop koji je tri puta uvećao predmete. Postavljen je na kuli San Marco u Veneciji. Zahvaljujući tome svi su imali priliku gledati zvijezde i mjesec.

Uskoro je izumljen teleskop, koji je povećao jedanaest puta više od prvog. Otkrića učinjena ovim teleskopom opisana su u knjizi Starry Herald.

Godine 1637. Galileo je oslijepio. Prije incidenta napisao je posljednju knjigu u kojoj su znanstvenici saželi sva svoja opažanja i postignuća u području mehanike.

Dugogodišnje djelo znanstvenika, knjiga o strukturi svijeta, odigrala je okrutnu šalu na njegovu sudbinu. U njemu je popularizirao Kopernikovu teoriju, pa je to ušlo u nesklad sa Svetim pismom. Iz tog razloga, znanstvenika je dugo progonila inkvizicija pod prijetnjom smrti. Strogo mu je bilo zabranjeno objavljivati \u200b\u200bdjela do kraja života.

Smrt Galilea Galileja dogodila se 8. siječnja 1642. godine. Najveći je znanstvenik sahranjen bez počasti kao i obična osoba u vile. Međutim, godinama kasnije, 1737. godine, njegovi posmrtni ostaci svečano su pokopani pored groba velikog Michelangela u Santa Croceu.

Nekoliko desetljeća kasnije donesena je uredba kojom se ukida zabrana rada Galilea Galileija. A znanstvenik je konačno rehabilitiran tek 1992. godine.

Astronomija

Glavna zasluga Galilea za astronomiju nije čak ni u njegovim otkrićima, već u činjenici da je ovoj znanosti dao radno oruđe – teleskop. Neki povjesničari (osobito N. Budur) nazivaju G. Galilea plagijatorom koji je prisvojio izum Nizozemca I. Lippershneija. Optužba je nepravedna: G. Galileo je za nizozemsku “čarobnu cijev” znao samo od mletačkog izaslanika, koji nije izvijestio o dizajnu uređaja.

G. Galilei sam je nagađao o strukturi cijevi i dizajnirao je. Osim toga, cijev I. Lippershneyja povećala se trostruko, za astronomska promatranja to nije bilo dovoljno. G. Galilei uspio je postići povećanje od 34,6 puta. Pomoću takvog teleskopa moglo bi se promatrati nebeska tijela.

Pomoću svog izuma astronom je vidio na Suncu i svojim pokretom pogodio da se Sunce vrti. Promatrao je faze Venere, vidio planine na mjesecu i njihove sjene, iz kojih je izračunao visinu planina.

G. Galileova cijev omogućila je vidjeti četiri najveća mjeseca Jupitera. G. Galileo imenovao ih je zvijezdama Medici u čast svog zaštitnika Ferdinanda Medičija, vojvode toskanske. Nakon toga dobili su ih drugi: Callisto, Ganymede, Io i Europa. Značaj ovog otkrića za doba Galilea teško je precijeniti. Došlo je do borbe pristalica geocentrizma i heliocentrizma. Otkrivanje nebeskih tijela koja se kreću oko Zemlje, nego oko drugog predmeta, bio je ozbiljan argument u korist teorije N. Kopernika.

Druge znanosti

Fizika u modernom smislu započinje radovima G. Galilea. Osnivač je znanstvene metode koja kombinira eksperiment i njegovo racionalno razumijevanje.

Tako je proučavao, primjerice, slobodni pad tijela. Istraživač je otkrio da tjelesna težina ne utječe na njegov slobodni pad. Uz zakone slobodnog pada gibanja tijela duž nagnute ravnine, inercija, konstantno razdoblje oscilacija i zbrajanje pokreta. Mnoge ideje G. Galilea kasnije je razvio I. Newton.

Znanstvenici su u matematici dali značajan doprinos razvoju teorije vjerojatnosti, a također su postavili temelje teorije skupa formulirajući “Galileov paradoks”: postoji toliko prirodnih brojeva koliko je njihovih kvadrata, iako većina brojeva nije kvadrata.

Izum

Teleskop nije jedini uređaj koji je dizajnirao G. Galilei.

Ovaj je znanstvenik prvi, međutim, lišen razmjera, kao i hidrostatskih ljestvica. Proporcionalni kompas koji je izumio G. Galilei i dalje se koristi u crtačkom poslu. Dizajnirao G. Galilei i mikroskop. Nije dao veliko povećanje, ali bio je pogodan za proučavanje insekata.

Utjecaj otkrića G. Galilea na daljnji razvoj znanosti bio je doista sudbonosan. I A. Einstein je bio u pravu, nazivajući G. Galilea “ocem moderne znanosti”.

Galileo Galilei (talijanski: Galileo Galilei; 15. veljače 1564. – 8. siječnja 1642.) – talijanski filozof, fizičar i astronom koji je značajno utjecao na znanost svoga vremena. Galileo je poznat uglavnom po svojim promatranjima planeta i zvijezda, aktivnoj podršci heliocentričnom sustavu svijeta i eksperimentima u mehanici.

Galileo je rođen 1564. godine u Pizi u Italiji. S 18 godina otac ga je uputio na Sveučilište u Pisi radi studija medicine. Dok je bio na sveučilištu, Galileo Galilei počeo se zanimati za matematiku i fiziku. Ubrzo je zbog financijskih razloga bio prisiljen napustiti sveučilište i počeo se baviti neovisnim studijom mehanike. Godine 1589. Galileo se na poziv nastave matematike vratio na Sveučilište u Pisi. Kasnije se preselio na Sveučilište u Padovi, gdje je predavao geometriju, mehaniku i astronomiju. U to vrijeme počeo je činiti značajna znanstvena otkrića.

Svi znaju kako govoriti zbunjeno, malo tko govori jasno.

Godine 1609. Galileo Galilei samostalno je izgradio svoj prvi teleskop s konveksnom lećom i konkavnim okularom. Cijev je povećala približno trostruko povećanje. Ubrzo je uspio sagraditi teleskop, povećavajući 32 puta. Promatranja teleskopom pokazala su da je mjesec bio prekriven planinama i zatrpan kraterima, zvijezde su izgubile prividnu veličinu, a prvi put je shvatila njihovu ogromnu daljinu, Jupiter je otkrio vlastite mjesece – četiri satelita, Mliječni put se raspadao u odvojene zvijezde, ogroman broj novih zvijezda postao je vidljiv. Galileo otkriva faze Venere, sunčeve pjege i rotaciju sunca.

Na temelju opažanja neba, Galileo je zaključio da je heliocentrični sustav svijeta koji je predložio N. Kopernik točan. To se razlikovalo od doslovnog čitanja psalama 93 i 104, kao i stiha iz Propovjednika 1: 5, koji se odnosi na mirnost Zemlje. Galileo je pozvan u Rim i zahtijevao da zaustavi propagandu svojih stavova, kojoj je bio prisiljen podvrgnuti se.

Godine 1632. objavljena je knjiga “Dijalog o dva najvažnija svjetska sustava – ptolemejskom i Koperničkom”. Knjiga je napisana u obliku dijaloga između dva pristaša Kopernika i jednog pristaša Aristotela i Ptolomeja. Unatoč činjenici da je objavljivanje knjige odobrio papa Urban VIII, Galilejev prijatelj, nekoliko mjeseci kasnije prodaja knjige bila je zabranjena, a Galileo je pozvan u Rim na suđenje, gdje je stigao u veljači 1633. godine. Istraga je trajala od 21. travnja do 21. lipnja 1633., a Galileo je 22. lipnja morao izreći tekst predloženih odricanja. Posljednjih godina svog života morao je raditi u teškim uvjetima. U svojoj vili Archertri (Firenca) bio je u kućnom pritvoru (pod stalnim nadzorom inkvizicije) i nije mu bilo dopušteno posjetiti grad (Rim). Godine 1634. umrla je voljena kći Galileo, brigu o njemu.

Galileo Galilei umro je 8. siječnja 1642. godine, sahranjen je u Archertri, bez počasti i nadgrobnih spomenika. Tek 1737. godine ispunjena mu je posljednja volja – njegov pepeo prebačen je u samostanski hodnik katedrale Santa Croce u Firenci, gdje je 17. ožujka svečano pokopan pored Michelangela.

Od 1979. do 1981. na inicijativu pape Ivana Pavla II. Radila je Komisija za rehabilitaciju Galileo Galilei, a 31. listopada 1992. papa Ivan Pavao II službeno je priznao da je inkvizicija 1633. griješila prisiljavajući znanstvenika da se odrekne Kopernikove teorije.

Radije pronalazim jednu istinu, čak i u beznačajnim stvarima, nego se dugo raspravljam o najvećim pitanjima, a da ne postignem istinu.

Galileo Galileo   – izvanredni talijanski znanstvenik, autor velikog broja važnih astronomskih otkrića, utemeljitelj eksperimentalne fizike, tvorac temelja klasične mehanike, nadareni književni čovjek – rođen je u obitelji poznatog glazbenika, osiromašenog plemića 15. veljače 1564. u Pisi. Njegovo puno ime zvuči kao Galileo di Vincenzo Bonayuti de Galilei. Umjetnost je u različitim njenim manifestacijama zanimala mladog Galilea još od djetinjstva, slikarstva i glazbe, on ne samo da je volio cijeli život, već je bio pravi majstor na ovim prostorima.

Školovao se u samostanu, Galileo je razmišljao o karijeri klera, ali je njegov otac inzistirao da njegov sin nauči biti liječnik, a 17-godišnji dječak 1581. godine počeo je studirati medicinu na Sveučilištu u Pisi. Tijekom studija Galileo je pokazivao veliko zanimanje za matematiku i fiziku, imao je svoje stajalište o mnogim pitanjima, različita od onog o luminariji, i bio je poznat kao veliki zaljubljenik u rasprave. Zbog materijalnih poteškoća u obitelji, Galileo nije studirao čak tri godine i 1585. godine bio je prisiljen vratiti se u Firencu bez diplome.

Godine 1586. Galileo je objavio svoje prvo znanstveno djelo pod nazivom „Male hidrostatičke vage“. Ispitavši izvanredan potencijal mladog čovjeka, pod svoje je krilo uzeo bogati markiz Guidobaldo del Monte, koji se zanimao za znanost, zahvaljujući čijim je naporima Galileo dobio plaćenu znanstvenu poziciju. Godine 1589. vratio se na Sveučilište u Pisi, ali već kao profesor matematike – tamo je počeo raditi na vlastitom istraživanju u području matematike i mehanike. Godine 1590. ugledao je svjetlo dana njegov rad O pokretu, koji je kritizirao aristotelovska učenja.

1592. godine započela je nova, izuzetno plodna faza u biografiji Galilea, povezana s njegovim premještanjem u Venecijansku Republiku i podučavanjem na Sveučilištu u Padovi, bogatoj obrazovnoj ustanovi s izvrsnim ugledom. Znanstveni autoritet znanstvenika brzo je rastao, u Padovi se brzo pretvorio u najpoznatijeg i najpopularnijeg profesora, kojeg poštuje ne samo znanstvena zajednica, nego i vlada.

Galileovo znanstveno istraživanje dobilo je novi poticaj u vezi s otkrićem zvijezde koja je danas poznata pod nazivom Kepler supernova, 1604. godine i koja se povećala u vezi s ovim univerzalnim zanimanjem za astronomiju. Krajem 1609. godine izumio je i stvorio prvi teleskop, uz pomoć kojeg je napravio niz otkrića opisanih u djelu “Starry Herald” (1610.) – na primjer, prisutnost na mjesecu planina i kratera, Mjesečevi Jupiter itd. Knjiga je stvorila pravu senzacija i donijela Galileji paneuropsku slavu. U to je vrijeme bio uređen njegov osobni život: građanski brak s Marinom Gambom naknadno mu je dao troje drage djece.

Slava velikog znanstvenika nije spasila Galilea od materijalnih problema, što je poslužilo kao poticaj za preseljenje u Firencu 1610. godine, gdje je zahvaljujući vojvodi Cosimo II iz Medića uspio dobiti laganu dužnost prestižnog i dobro plaćenog mjesta dvorskog savjetnika. Galileo i dalje čini znanstvena otkrića, među kojima je posebno bila prisutnost mrlja na Suncu, njegovo okretanje oko svoje osi. Kamp bolesnika znanstvenika bio je neprestano nadopunjen, osobito zbog njegove navike da oštro, polemički izražava stavove, zbog sve većeg utjecaja.

Godine 1613. objavljena je knjiga “Pisma o sunčanim pjegama” s otvorenom obranom gledišta Kopernika o strukturi Sunčevog sustava, što je narušilo autoritet crkve, jer nije se poklopilo s načelima Svetih pisama. U veljači 1615, u vezi s Galileom, inkvizicija je prvo pokrenula slučaj. Već u ožujku te godine heliocentrizam je službeno proglašen opasnom herezom, u vezi s kojom je knjiga znanstvenika zabranjena – uz upozorenje autoru zbog neprihvatljivosti daljnje potpore kopernikanstvu. Vrativši se u Firencu, Galileo je promijenio taktiku, čineći učenja Aristotela glavnim objektom svog kritičkog uma.

U proljeće 1630. znanstvenik sažima dugogodišnji rad u “Dijalogu o dva najvažnija svjetska sustava – ptolemejskom i Koperničkom”. Knjiga, objavljena udicom ili prevarom, privukla je pozornost inkvizicije, zbog čega je povučena iz prodaje nekoliko mjeseci kasnije, a njezin je autor pozvan u Rim 13. veljače 1633., gdje je 21. lipnja provedena istraga zbog optužbi za herezu. Nalazeći se u teškom izboru, Galileo je, izbjegavajući sudbinu Giordana Bruna, negirao svoje poglede i ostatak života proveo pod kućnim pritvorom u svojoj vili u blizini Firence, pod strogim nadzorom inkvizicije.

Ali ni u takvim uvjetima nije prestao sa znanstvenom aktivnošću, iako je sve što je izlazilo iz njegovog pera cenzurirano. Godine 1638. njegovo je djelo „Razgovori i matematički dokazi …“ potajno poslano u Holland, na temelju kojeg su se postulati mehanike Huygens i Newton nastavili razvijati. Tijekom posljednjih pet godina biografije je zasjenila bolest: Galileo je radio, gotovo slijep, uz pomoć svojih učenika.

Najveći znanstvenik koji je umro 8. siječnja 1642. pokopan kao puki smrtnik, papa nije dao dozvolu za podizanje spomenika. 1737. njegov pepeo je svečano pokopan, prema umirućoj volji pokojnika, u bazilici Santa Croce. 1835. dovršen je rad za izuzeće Galilejevih djela s popisa zabranjene literature, pokrenut na inicijativu pape Benedikta XIV 1758., a u listopadu 1992. papa Ivan Pavao II. Službeno je priznao pogrešnost postupaka inkvizicije u vezi s Galileo Galilei.