Tvrtko I u latinskoj historiografiji
prof. dr. Pavao Knezović
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Tvrtko I u latinskoj historiografiji
Već kao mladić od oko 22 godine Tvrtko I je 1353. postao bosanski ban kao vazal Ludovika, kralja Ugarske. Iz obimnih dokumenata napisanih u njegovoj kancelariji očito je njegovo njegovanje srdačnih obiteljskih odnosa, duboko poštivanje crkvenih vlasti (biskupa naziva svojim duhovnim ocem – venerabilis et spiritualis in Christo pater dominus Petrus). Dokumenti nastali u drugim središtima (Dubrovnik, Budim, Venecija, Split, Trogir) pokazuju odnos tih centara prema Tvrtku i obratno. Iz njih se stječe dosta jasna vizija koje je vrline i sposobnosti posjedovao Tvrtko I. U radu se dalje predočava što su o Tvrtku u svojim djelima napisali naši historiografi Ludovik Crijević Tuberon, Juraj Rattkay, Pavao Ritter Vitezović, Franjo Zdelar, Ivan Lučić, Baltazar Adam Krčelić, zatim franjevci Bernard Nagnanović, Ivan Kopijarević Stražemanac, Filip Lastrić i Luka Vladmirović. Nakon toga predočava se što su o Tvrtku pisali Lino Coluccio Salutati, Pierre Joseph Cantel, Charles du Frasen du Cange, Ferdinando Ugheli, Daniele Farlati, György Pray i Istvan Katona. Iz toga se stječe jasan uvid o Tvrtkovoj „sudbini“ u našoj i stranoj historiografiji na latinskom jeziku do kraja 18. stoljeća.
Ostaci crkve u Milima kod Visokog gdje je okrunjen ban Tvrtko za kralja Bosne
Kraljevina Bosna za vrijeme Tvrtka I
