Utrostručen broj korisnika javnih kuhinja u BiH
Obroke ne traže više samo oni koji su službeno korisnici socijalne pomoći, već i brojni građani čije plaće i mirovine više jednostavno ne mogu u svijetu poskupljenja podmiriti ni troškove hrane.
Dok se vlast formira na svim razinama i određuje tko će u koju fotelju, dok imamo najavu da će izabrana i imenovana lica u institucijama Bosne i Hercegovine imati plaće veće za gotovo tisuću maraka, s druge strane imamo realnost da se u javnim kuhinjama širom Bosne i Hercegovine broj korisnika utrostručio.
Tu obroke ne traže više samo oni koji su službeno korisnici socijalne pomoći, već i brojni građani čije plaće i mirovine više jednostavno ne mogu u svijetu poskupljenja podmiriti ni troškove hrane.
Redovi ispred javnih kuhinja u prošloj godini bili su čini se puno duži nego svih prethodnih
Siromaštvo koje je dijelom načela pandemija, u svom punom opsegu postalo je vidljivo 2022., kada je inflacija pojela velikim dijelom i plaće i mirovine u zemlji. Većina ovih organizacija se i dalje dobrim dijelom oslanja na donacije građana i gospodarstvenika, iako nisu nezadovoljni ni redovnim uplatama koje imaju iz budžeta.
Amir Radeljaš, upravnik Javne kuhinje općine Stari Grad, navodi: “Svaka donacija u bilo kojoj kuhinji ili litar ulja, pavlaka, mlijeko, to je dobro došlo. Kod nas ima 63 korisnika, od donatorskih sredstava napravimo 150 paketa, što građani doniraju, svaki mjesec resorno ministarstvo nam obezbijedi, uveli smo svježe voće.”
Miroslav Subašić, predsjednik UG “Mozaik prijateljstva”, Banja Luka, navodi: “Ja mislim da je tri puta više korisnika nego što je bilo, mi imamo do 800 obroka na dan, ali postoji puno ljudi kojih je sramota da se vide da dolaze. Oni onda neće da uđu u evidencije, pa dolaze po pakete, a ima ih puno da ne žele da ih djeca vide da dolaze.”
Prema posljednjim službenim podacima javne kuhinje u Bosni i Hercegovini su hranile oko 14.000 socijalno ugroženih građana
Uzevši u obzir da je prošla godina bila među najtežim, dovoljno je ovaj broj pomnožiti samo sa dva puta i doći ćemo do poražavajuće cifre. Ono što javnim kuhinjama stvara probleme je Zakon o PDV-u koji ograničava tvrtke da doniraju hranu pred istek roka, jer se na istu plaća porez 17 posto.
Ratko Kovačević, glasnogovornik UNO BiH, ističe: “S obzirom na mnogobrojne zahtjeve, između ostalog i javnih kuhinja, predvidjeli smo da je u nacrt novog zakona uvršteno da se na hranu, koja je pred istek roka, da mogućnost oslobađanja od plaćanja PDV-a.”
Prema podacima UN-a oko 15 posto građana u našoj zemlji živi u apsolutnom siromaštvu, dok su oko pola milijuna ljudi u Bosni i Hercegovini korisnici nekog vida socijalne pomoći. Najviše smeta to što će iz kruga siromaštva, posebno u sadašnjim uvjetima, teško biti izaći, a otvaranje novih javnih kuhinja svakako nije nešto čime jedno društvo treba da se ponosi.
