Vladi Federacije dalekovod za privatnu vjetroelektranu javni interes

Vlada Federacije BiH, na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem, 6. veljače 2026. godine donijela je odluku kojom je izgradnja priključnog dalekovoda 2×220 kV za vjetroelektranu Široka Draga proglašena projektom od javnog interesa.

Riječ je o 46 kilometara dalekovoda koji služi jednoj privatnoj vjetroelektrani. Potpisnici priopćenja, Koalicija udruga iz Hercegbosanske županije upozorava kako se ne radi o bolnici, cesti ili infrastrukturi koja izravno poboljšava život lokalnog stanovništva, nego o projektu privatnog investitora.

Posebno ističu da pojedine mjesne zajednice kroz koje bi dalekovod trebao prolaziti, poput Mjesne zajednice Vinica, još uvijek nemaju riješenu vodoopskrbu.

„Dok mještani čekaju cijevi za vodu, iznad njihovih glava prolazit će 220 kV ‘javnog interesa’ kojeg su im servirali federalni premijer Nermin Nikšić i predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Ivan Vukadin“, navodi se u priopćenju.

Koncesija dodijeljena nakon što je zakon stavljen izvan snage

Potpisnici priopćenja tvrde kako je koncesija za vjetroelektranu Široka Draga potpisana 15. studenoga 2010. godine, iako je Ustavni sud Federacije BiH još 2007. godine stavio izvan snage tadašnji Zakon o koncesijama Kantona 10, dok je prijelazni rok istekao 19. svibnja 2008. godine.

Prema njihovim navodima, koncesija je dodijeljena u razdoblju kada je zakon na temelju kojeg je izdana već bio poništen.

Navode kako to nije spriječilo pojedine federalne dužnosnike da sudjeluju u aktivnostima vezanim uz projekt, među kojima spominju i federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića, koji je u kolovozu 2024. prisustvovao otvaranju gradilišta.

U priopćenju se također navodi kako se područje planirane vjetroelektrane nalazi unutar planiranog Natura 2000 područja te uz Ramsarsko područje Livanjskog polja i Park prirode Dinara u Republici Hrvatskoj.

Potpisnici upozoravaju da bi izgradnja dalekovoda mogla imati trajne posljedice za područja Brina, Bilobrkove pećine i planine Zavelim, koja smatraju ključnim vodonosnikom zapadne Hercegovine i dijela Dalmatinske zagore.

Ističu i pitanje poštivanja obveza iz Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo konvencija), koja predviđa procjenu prekograničnih utjecaja na okoliš i informiranje pogođenih strana, prenosi Istina.media.

Razlike između okolišne dozvole i planiranog projekta

U okolišnoj dozvoli Federalnog ministarstva okoliša i turizma navedeno je da projekt obuhvaća priključni dalekovod 2×110 kV prema postojećem dalekovodu Livno – Buško Blato te transformatorsku stanicu x/110 kV Široka Draga.

Međutim, potpisnici priopćenja tvrde kako je investitor, tvrtka Imres Smart Greenenergy d.o.o. Livno, pristupio projektiranju i izgradnji priključnog dalekovoda 2×220 kV prema Posušju.

Prema njihovim tvrdnjama, riječ je o bitno drugačijem projektu od onoga koji je definiran okolišnom dozvolom jer je predviđena dvostruko veća naponska razina, a trasa je usmjerena prema Posušju umjesto prema Livnu.

Dalekovod u prostorni plan uveden amandmanom

Potpisnici priopćenja navode da priključni dalekovod nije uvršten u Prostorni plan Hercegbosanske županije kroz redovitu plansku proceduru, nego amandmanom zastupnika HDZ-a 1990 Mladena Šarića, usvojenim na sjednici Skupštine Hercegbosanske županije 5. srpnja 2023. godine.

Tvrde da pri tome nije provedena propisana javna rasprava, da nije pribavljeno prethodno mišljenje Federalnog ministarstva prostornog uređenja te da projekt nije usklađen s Prostornim planom Federacije BiH.

Prema njihovim navodima, time su prekršene odredbe federalnog i županijskog zakonodavstva koje reguliraju prostorno planiranje.

Kritike na račun inspekcijskog nadzora

U priopćenju se navodi kako se federalna urbanistička inspektorica Adna Bećar proglasila nenadležnom za postupanje u predmetu, nakon čega je Federalna uprava za inspekcijske poslove predmet proslijedila Upravi za inspekcijske poslove Hercegbosanske županije.

Potpisnici tvrde da se tijekom provedenog nadzora nije raspravljalo o zakonitosti izmjena prostornog plana niti o mogućim povredama zakona, već o nazivu projekta.

„Rezultat: nitko nije izvršio nadzor“, stoji u priopćenju.

Osporena studija utjecaja na okoliš

Na javnoj raspravi održanoj 18. studenoga 2024. godine o Studiji utjecaja na okoliš priključnog dalekovoda, prema navodima potpisnika priopćenja, stručnjaci su osporili kvalitetu dokumenta.

Tvrde kako je računalna analiza pokazala podudaranja s više od stotinu različitih izvora te da je u dokumentu identificirano opsežno preuzimanje tuđih tekstova.

Navode kako su o tome obaviješteni Federalno ministarstvo okoliša i turizma te ministrica Nasiha Pozder, ali da studija nije odbijena te da postupak njezine ocjene još traje.

U priopćenju se citira odgovor Ministarstva prema kojem zaštitu autorskih prava može tražiti isključivo nositelj autorskog prava, a ne Ministarstvo.

Posebno se ističe da tvrtka Tehnozaštita d.o.o. Mostar i dalje posjeduje sva ovlaštenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma za izradu okolišne dokumentacije.

„Javni interes“ i mogućnost izvlaštenja zemljišta

Potpisnici smatraju da je proglašenje javnog interesa završni korak u procesu koji je, prema njihovim tvrdnjama, obilježen brojnim nepravilnostima.

Upozoravaju kako takva odluka omogućava izvlaštenje privatnog zemljišta radi izgradnje dalekovoda i vjetroelektrane Široka Draga snage 125,4 MW.

„U takvom slijedu događaja legitimno se nameće pitanje: radi li se o javnom interesu ili o interesu koji je dobio javni pečat?“, navodi se u priopćenju.

Priopćenje su potpisali NGG Zaštitimo izvore Mandeka, Udruga Dinarica, Planinarsko društvo Cincar, NGG Spasimo naš kraj, Zbor građana mjesnih zajednica Brišnik, Prisoje, Grabovica, Kazaginac, Vinica, Eminovo Selo i Šujica, NGG Očuvajmo duvanjski kraj, Mladi Buškog blata, Zavičajno društvo Zavelim, Lovačka sekcija Prisoje, Planinarsko društvo Prisoje, Udruga Veliko Vrilo Mesihovina, KODD – Koalicija za odgovornu demokraciju i dostojanstvo, Udruga Mladi za Kupres te Udruga Attivo.