Za Vukadina sve oko vjetroparkova i koncesija u HBŽ-u špekulacije i dezinformacije

Na području Hercegbosanske županije sve su glasnija protivljenja građana zbog već provedenih, ali i planiranih projekata vjetroparkova. Brojne udruge upozoravaju na moguće posljedice po stanovništvo, prirodu i izvorišta vode na koja bi takvi zahvati mogli utjecati. 

Procjenjuje se da je na području ove županije do sada dodijeljeno ili planirano najmanje 18 vjetroparkova, dok prostorni planovi predviđaju i do 28 takvih projekata. Koncesije za vjetroelektrane dodjeljivane su kontinuirano kroz više mandata različitih saziva Vlade HBŽ, uz širenje projekata na području Livna, Tomislavgrada, Glamoča i okolnih planinskih masiva.

Riječ je o više od 300 vjetroturbina na relativno ograničenom prostoru, piše Hercegovina.info.

Sve su to špekulacije i dezinformacije?

Komentirajući sve glasnije protivljenje lokalnog stanovništva, predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Ivan Vukadin tijekom gostovanja na Radio Livnu poručio je kako se u javnosti, prema njegovu mišljenju, šire špekulacije i dezinformacije vezane uz ove projekte.

“U ovom slučaju, prema mom mišljenju, nema ničega drugog osim špekulacija”, kazao je Vukadin, pritom gotovo analitički opisujući način na koji, kako tvrdi, takve informacije cirkuliraju.

“Danas možete na određenom Facebook profilu napisati o meni i o vama što god želite, bez ikakvog utemeljenja, bez provjere i bez mogućnosti da snosite posljedice za tako nešto. Napravite lažni profil i govorite da dvoje najvećih kriminalaca sjede u Radio Livnu i razgovaraju o Zakonu o koncesijama i temama o kojima ćemo danas govoriti. Nitko tu neće reagirati, niti prstom maknuti. A onda ta priča ide od usta do usta, od birtije do birtije i na taj način se stvaraju špekulacije”, pojasnio je premijer.

Koji građani?

Istodobno, dok javnost i lokalne udruge upozoravaju kako su mještani u pojedinim slučajevima bili zaobiđeni u fazi planiranja te da javne rasprave nisu provedene u skladu sa zakonom. Vukadin takve navode odbacuje i odgovara pitanjem – “koji građani?”

“Što kažu građani? Koji građani? Evo, ja sam razgovarao s građanima koji su za iskorištavanje prirodnog potencijala i bogatstva sunca, vjetra i drugih resursa koje imamo. Ako te resurse ne stavimo u funkciju razvoja, iz ovih prostora se selilo jer nisu bili iskorišteni, i selit će se jer neće biti stavljeni u funkciju razvoja”, kazao je Vukadin.

Strah od aktivista?

Građanima u Hercegbosanskoj županiji u borbi protiv koncesija, uz lokalne zajednice i udruge, podršku pružaju i druge organizacije koje su, sudeći prema njegovim istupima, postale svojevrsni trn u oku premijeru Vukadinu.

“Ako pričamo o nevladinim udrugama, njihov aktivizam mi je jasan kada je riječ o političkim strankama, ali aktivizam takozvanih zaštitnika prostora i okoliša meni nije jasan. Nitko od njih nije rekao tko ga financira. Odatle treba krenuti”, kazao je.

Otvorio je i pitanje djelovanja aktivista na terenu, posebno na području Kupresa.

“Tko financira aktiviste koji na terenu provode određene politike? Tko ih plaća i iz kojih izvora dolaze sredstva za rad tih udruga, koje kroz svoj aktivizam, često vođen izvan lokalne zajednice, pokušavaju utjecati na procese u prostoru Hercegbosanske županije? Tko financira ljude iz ‘Kartonske revolucije’ na Kupresu i u čijem interesu dolaze te mladima govore o zaštiti prostora? Zar nas takvi do jučer nisu napadali, a sada se predstavljaju kao njegovi zaštitnici?”, upitao je Vukadin.

U tom kontekstu spomenuo je i nekoliko organizacija koje djeluju u BiH.

“Što zapravo znamo o Aarhus centru Sarajevo, Helsinškom parlamentu Banja Luka i Beogradskoj otvorenoj školi?”, kazao je.

S druge strane, organizacije poput Aarhus centra poznate su po aktivnom uključivanju u projekte koji se odnose na energetiku i korištenje prirodnih resursa, gdje kroz pravne postupke, javne rasprave i inicijative često dovode u pitanje odluke institucija i zahtijevaju njihovo dodatno preispitivanje. Njihov angažman usmjeren je na zaštitu okoliša, ali i na osiguravanje da građani budu uključeni u procese koji izravno utječu na prostor u kojem žive.

Bune se u Livnu, Kupresu i Tomislavgradu

U Hercegbosanskoj županiji trenutačno je snažan otpor građana konceijsma na Kupresu, gdje je planirana izgradnja tvornice za proizvodnju magnezija na svega 850 metara zračne linije od samog središta grada. Investitor projekta je kompanija “BH Magnezij & Minerali” , a planovi uključuju korištenje kamenoloma Grguljača i Banov Majdan. Dok ga neki predstavljaju kao „investiciju stoljeća“ za Kupres i Hercegbosansku županiju, dio javnosti i ekološke udruge upozoravaju na moguće posljedice koje bi mogao ostaviti na prirodu i zdravlje ljudi.

Slični scenariji bilježe se i u Tomislavgradu, gdje se posljednjih mjeseci pojačava protivljenje mještana prema vjetroparkovima Baljci, Tušnica i Oštrc, uz zahtjeve za obustavom radova i revizijom koncesija. Upozoravaju na sumnje u zakonitost postupaka, izostanak transparentnosti te moguće posljedice po vodne resurse i životni prostor.

Na visoravni Kruzi u općini Livno, gdje obitava više od 1000 divljih konja, planirana je izgradnja čak šest vjetroparkova. Zabrinjava i činjenica da se projekti planiraju na krškom terenu, zbog čega se upozorava na moguće posljedice po izvore vode, među kojima su rijeka Bistrica i izvor Duman.

“Pretjeralo se s koncesijama za vjetroparkove”

Upravo zbog reakcija građana na izgradnju pristupnog puta na području Grada Livna vjetroparka VE „Čadilj“, reagiralo je i Gradsko vijeće, donijevši jedinstven zaključak kojim se protivi daljnjim aktivnostima na ovom projektu, ali i sličnim zahvatima na visoravni Kruzi.

U gostovanju na Radio Livnu gradonačelnik Darko Čondrić poručio je kako je problem koncesija puno širi nego što se danas prikazuje, istaknuvši da se “pretjeralo s koncesijama za vjetroparkove”.

“Kada pogledamo prostorne planove, praktički su sve naše planine okružene vjetroelektranama u nekoj budućnosti. To nije nešto što želi javnost, to nije nešto što žele naši sugrađani i to nije vizija grada Livna”, kazao je.

Podsjetio je kako je Grad Livno kroz javnu raspravu tražio da se koncesije dodijeljene u razdoblju pravnog vakuuma revidiraju i ponovno prođu proceduru, što je, kako je naveo, novi zakon tek djelomično obuhvatio.

Naime, koncesije u Hercegbosanskoj županiji godinama su se dodjeljivale prema zakonskom okviru koji se u praksi primjenjivao, iako je Ustavni sud Federacije BiH ranije utvrdio da takav propis nije donesen u skladu s ustavnim procedurama te se kao takav ne može primjenjivati. Unatoč toj odluci, koncesijski postupci su nastavljeni, što je stvorilo složenu pravnu situaciju u kojoj su brojni ugovori zaključeni na temelju propisa čija je pravna valjanost dovedena u pitanje.

Različit pogled na prirodu

No kako zaštititi prirodu kada se na nju ne gleda jednako?