Zašto slavimo blagdan svetog Stjepana
Katolički vjernici dan poslije Božića obilježavaju blagdan svetog Stjepana. Taj je dan i državni praznik u Hrvatskoj i nizu drugih država.
O ranom životu svetog Stjepana gotovo se ništa ne zna, ali je poznato kako je osuđen za bogohuljenje i kamenovan. jer je nakon Isusove smrti otvoreno propovijedao kršćanstvo.
Sveti Stjepan, prvi kršćanski mučenik, bio je jedan od sedmorice đakona u počecima Crkve.
Sveto pismo kaže da su Stjepana židovske starješine lažno optužile da je uvredljivo govorio protiv Mojsija i Boga.
On se počeo braniti, ali su ga vijećnici izveli izvan grada i pogubili ga kamenovanjem.
Sveto pismo prenosi njegove posljednje riječi koje je klicao dok je umirao: “Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh”.
Njegovo je mučeništvo zabilježeno u novozavjetnoj knjizi Djela apostolska.
Stjepan se u kršćanskoj ikonografiji prikazuje kao mladić u đakonskoj odjeći, držeći palmu kao simbol mučeništva u jednoj ruci, te kamenom u drugoj.
Na njegov dan imendan slave brojni Stjepani, Štefice, Štefovi, Štefeki, Štefanije, Pišteki…a u kajkavskim se krajevima kaže da je na taj dan Štefanje.
Stari običaji nalažu da se na taj dan ide u posjet rodbini, susjedima i prijateljima, a mnogi roditelji s djecom odlaze u crkvu gledati jaslice.
Slavljenicima pak se odlazi u čestitare. Blagdan Sv. Stjepana ističe, nakon radosti kristova rođenja, mučeničku povijest kojom je kršćanstvo obilježeno i da Božić nisu samo puni stolovi i blagdanska kupnja.
Tradicionalno na blagdan Sv. Stjepana počinje i blagoslov kuća ili blagoslov obitelji.
