Zastrašujući podaci: U 25 dana od raka je umrlo čak 1200 ljudi
Svake godine od raka u Hrvatskoj oboli 25.000 ljudi, od čega ih 14.000 umre. Najčešće je riječ o raku pluća, dojke, debelog crijeva, rektuma, maternice, prostate i anusa.
Prema podacima koje je objavila Hrvatska liga protiv raka, u prvih 25 dana 2017. od raka je u Hrvatskoj umrlo 1200 ljudi. Drugim riječima, svakog je dana zbog dijagnoze zloćudne bolesti život izgubilo 48 oboljelih.
Taj je broj šokantan i zabrinjavajuć, govori struka, a liječnici se svakodnevno pitaju zbog čega je broj oboljelih iz godine u godinu u stalnom porastu.
– Prije dva dana kao liječnica koja se bavi dijagnostikom i liječenjem raka dojke, samo u prijepodnevnim satima svog radnog vremena, dijagnosticirala sam čak šest novootkrivenih karcinoma dojke. Prosječna dob pacijentica bila je oko 40 godina – rekla je docentica dr. sc. Vesna Ramljak, ujedno predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska. I sama je prije malo manje od dvije godine oboljela od raka dojke, bolesti od koje svaki dan liječi pacijentice.
– Brojke oboljelih rastu, a razlog porasta može biti i u sve boljoj dijagnostici, zbog čega se rak lakše i češće otkriva – dodala je docentica Ramljak dodavši da unatoč dobroj dijagnostici liječenjem ni izdaleka ne možemo biti zadovoljni, a što dokazuju podaci o umrlima.
– Liječenje karcinoma trebalo bi biti individualno, jer lijek koji odgovara jednom pacijentu ne mora nužno odgovarati nekom drugom. Nažalost, mi smo još daleko od individualnog oblika liječenja i teško mi je reći da će ono u našem zdravstvu ubrzo zaživjeti – smatra docentica. Podaci Hrvatske lige protiv raka pokazuju i kako svake godine od raka u Hrvatskoj oboli 25.000 ljudi, od čega ih 14.000 umre. Najčešće je riječ o raku pluća, dojke, debelog crijeva, rektuma, maternice, prostate i anusa.
– Primarna prevencija je najvažnija i njome se može spriječiti nastanak mnogih zloćudnih bolesti. Primjerice, prestankom pušenja može se prevenirati ne samo rak pluća nego i rak usne šupljine, bubrega i mokraćnog mjehura – rekao je prof. dr. sc. Damir Eljuga, predsjednik Hrvatske lige protiv raka.
Dodaje kako se, primjerice, rak dojke, vrata maternice, trupa maternice, jajnika i debelog crijeva u velikom postotku pacijenata može otkriti u početnoj, i što je najvažnije, izlječivoj fazi bolesti. Dopredsjednica lige, dr. med. Ilona Sušac, tvrdi kako je omjer oboljelih i umrlih u prosjeku 50:50.
– Bolest češće pogađa muškarce nego žene, a u liječenju je bitno rano otkrivanje bolesti – dodala je Sušac. Prema podacima Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, rak je drugi najznačajniji uzrok smrti u Hrvatskoj. Od njega umire svaki četvrti stanovnik. Primjerice, u 2015. od zloćudnih bolesti umrlo je 14.012 ljudi, a godinu ranije 13.939 ljudi, od čega 7911 muškaraca i 6028 žena.
Stope incidencije, odnosno učestalosti pojave raka, više su u muškaraca negoli u žena. Stopa smrtnosti u muškaraca je također viša. Muškarci najčešće obolijevaju od raka pluća, a žene od raka dojke. U usporedbi s ostalim europskim zemljama, Hrvatska je zemlja srednje učestalosti pojave raka, ali visokog mortaliteta, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
– S rakom se može živjeti, ali jednom kad ga dobijete, više nikad ne možete biti isti – rekla je docentica Vesna Ramljak dodavši kako je rak dojke koji se otkrije u ranoj fazi u 95 posto slučajeva izlječiv. Oboljeti mogu i mlade djevojke, a učestalost pojave raste s godinama. S druge strane, rak pluća koji je najčešći u muškaraca, uglavnom je bolest starijih ljudi. Gotovo 70 posto ljudi s dijagnozom raka pluća stariji su od 65 godina. U mlađih od 45 godina, prema podacima Hrvatske lige protiv raka, rak pluća javlja se u manje od tri posto ljudi.
Rak dojke sve češće pogađa i mlađe djevojke
Iako učestalost pojave raka dojke raste s godinama, bolest sve češće pogađa mlade žene i djevojke. Docentica Ramljak nedavno je ženi od 29 godina dijagnosticirala rak, koji je u 95 posto slučajeva izlječiv ako ga se prepozna na vrijeme, u početnoj fazi. Docentica naglašava kako je samopregled dojke od izuzetne važnosti, kao i odlasci na sistematske preglede jedanput godišnje.
– Dijagnoza nije kraj svijeta. S tim se da živjeti – kaže Ramljak.
24sata.hr