Ako sankcije potraju kompanije iz Unije će seliti proizvodnju u BiH

Ako sankcije potraju kompanije iz Unije će seliti proizvodnju u BiH

Uvođenje ruskog embarga za europske poljoprivredne proizvode dobra je prilika za bosanskohercegovačko gospodarstvo.
Pojedine kompanije koje se nalaze u zemljama koje su pod sankcijama najavile su da će izvozne poslove obavljati zaobilazno i to posredstvom svojih tvornica u BiH i Srbiji. U suprotnom, u izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, tržišta će, poput hrvatskog, gubiti desetke milijuna dolara.

Prilika za nas

– Ovo jest za nas prilika, jer ako ove sankcije potraju, onda bi neke kompanije iz Europske unije, prije svega iz susjedstva, premjestile dio proizvodnje u BiH ili bi uspostavile suradnju s domaćim proizvođačima, rekao je za Dnevni list Igor Gavran, savjetnik u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Opet, prema objašnjenju Gavrana, ovo i nije tako ogromna prilika za bh. gospodarstvo s obzirom da je rusko tržište daleko i veoma zahtjevno, a ranije tu nismo bili jako konkurentni.

– U svakom slučaju, bit će dovoljno da nadomjestimo onaj izvoz koji su realizirali naši konkurenti iz susjedstva. Najviše će ovo iskoristiti Srbija s obzirom da ima slobodnu trgovinu s Rusijom, a mi bismo to mogli iskoristiti kooperacijama sa srbijanskim kompanijama, savjet je Gavrana. Ako se gledaju detaljno podaci izvoza BiH u Rusiju po skupinama proizvoda, Gavran ističe da smo najviše u tu zemlju slali lijekova.

– Uvjerljivo vodeći naši izvozni proizvodi u Rusiju za 2013. su bili lijekovi i to u vrijednosti od 44 milijuna maraka od ukupnih 57 milijuna maraka vrijednosti izvoza. Kad je riječ o prehrambenim proizvodima, prvi na listi su skupina proizvoda u koje se ubrajaju marelice, višnje, breskve i slično, koje su se izvozile u vrijednosti od 150 tisuća maraka, rekao je naš sugovornik koji napominje da će se kod nas proizvodnja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda smanjiti zbog nastalih poplava, pa i ne možemo očekivati neko znatno veće povećanje izvoza. Dodaje kako bismo zbog toga imali više šanse u prerađenom, nego kod svježeg voća i povrća. Gavran objašnjava kako ruska strana ranije nije bila spremna za slobodnu trgovinu s BiH, no, ako sankcije i ovakva situacija potraje, moguće je da će to inicirati.

Alternativa

Podsjetimo, ruskim embargom na uvoz govedine, svinjetine, peradi, voća, povrća, ribe, sira, mlijeka i mliječnih proizvoda europska prehrambena industrija je na jednu godinu ostala bez svog inače drugog najvažnijeg izvoznog tržišta. Kompanije koje se ubrajaju u ove kategorije već su počele razmišljati o alternativnim dobavljačima i kako nastaviti plasirati svoje proizvode gdje su i ranije stizali. Mnogi poput Perutnine Ptuj posjeduju svoje tvornice u zemljama koje ne podliježu sankcijama. Ova kompanija u BiH ima svoje dvije tvornice. Predsjednik Uprave Roman Glaser najavio je moguće izvozne poslove ove kompanije u Rusiju posredstvom tvornica u BiH i Srbiji, prenijela je agencija STA. Objasnio je kako u Rusiju izvoze manje količine mesa te da trenutačno još nije poznata promjena u tržišnim tijekovima.

– Istina je da embargo može imati utjecaja na naše buduće poslovne planove u ovoj zemlji u kojoj smo u završnim razgovorima za neke veće izvozne poslove, rekao je za ljubljanski Dnevnik prvi čovjek Perutnine te je podsjetio da svi njihovi pogoni nisu pokriveni zabranom.
– To znači da je potencijal realizacije posla, na primjer
, iz BiH i Srbije, kojima je Rusija tradicionalno naklonjena, i dalje aktualan, naglasio je Glaser. Kakav će biti utjecaj na tržišta zbog nemogućnosti izvoza u Rusiju, pokazali su podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK). Tu su ocijenili da nove sankcije neće imati nekog većeg utjecaja na ukupni hrvatski izvoz u tu zemlju, no, sankcije bi mogle jače pogoditi pojedine hrvatske izvoznike. U HGK-u smatraju da će paketom sankcija, kojima je Ruska Federacija uzvratila na sankcijski režim EU-a i SAD-a, biti ugrožen udio od oko 1,5 posto ukupnog hrvatskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a što je vrijednost između 20 i 25 milijuna dolara. Također, u Komori su procijenili da će paket sankcija kod pojedinih izvoznika prouzročiti ozbiljne poteškoće, pogotovo kada je riječ o tvrtkama kojima izvoz prema Ruskoj Federaciji zauzima značajan udio u proizvodnji. Istodobno, napominju da će konačne posljedice za izvoz na makro i mikro razini ovisiti o konačnom odabiru proizvoda za koje će biti uvedena zabrana uvoza u Rusiju i o samom trajanju zabrane uvoza, prenosi Hina.

– Negativne posljedice očekuju i u povećanom pritisku kroz uvoz na hrvatsko tržište. Naime, druge države članice morat će pronaći nova tržišta za svoje proizvode, a jedno od njih može biti i hrvatsko, napominju u HGK. Preduvjet za izvoz hrvatskih proizvoda na rusko tržište je posjedovanje dozvole ruske Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor, a prema informacijama udruženja Hrvatski izvoznici tu dozvolu u Hrvatskoj ima nekoliko manjih proizvođača te veliki prehrambeni koncerni kao što je Podravka, PIK Vrbovec, Vindija i Belje.

Potpuna zabrana

Podsjetimo, ruski premijer Dmitrij Medvedev u četvrtak je objavio da je stupila na snagu jednogodišnja potpuna zabrana uvoza većine prehrambenih proizvoda iz Europe i Sjedinjenih Država zbog njihovih sankcija, ali je istodobno poručio da se mogu opozvati u slučaju da EU i SAD pokažu konstruktivni pristup u pogledu sankcija protiv Rusije. Zabrana se odnosi na govedinu, svinjetinu, perad i mesne prerađevine, ribu i ostale plodove mora, sireve, mlijeko i druge mliječne proizvode, voće, povrće i orašaste plodove iz SAD-a, EU-a, Australije, Kanade i Norveške. Ne sumnja se da će embargo najviše osjetiti njemački proizvođači hrane. Za njih je Rusija jedno od ključnih izvoznih tržišta, jer tu njemačke tvrtke izvoze u jednoj godini čak 1,35 milijardi eura prehrambenih proizvoda. Također, SAD će imati velike gubitke jer u Rusiju izvoze jednu milijardu eura vrijednosti prehrambenih proizvoda godišnje, od čega oko 250 milijuna predstavlja samo piletinu.

dnevni-list.ba

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar