BH. EKONOMIJA DRAMATIČNO TONE: “Hitno nam je potreban EKONOMSKI KRIZNI STOŽER, jer od 1. siječnja slijede masovni OTKAZI …”

Od početka pandemije koronavirusa u BiH je bez posla ostalo više od 20.000 radnika, vanjski dug je uvećan za 645 milijuna KM, a vlasti najavljuju još jedan kredit od 1,4 milijarde KM. S obzirom na to da vlasti ne poduzimaju ništa kako bi rasteretile privredu, Slobodna Bosna je pitala ekonomistu Faruka Hadžića i direktora Udruženja poslodavaca FBiH Mladena Pandurevića šta nam je činiti.

Piše: Darko Omeragić

Od početka pandemije koronavirusa u Bosni i Hercegovini je bez posla ostalo najmanje 22.000 radnika i to 13.000 u FBiH i oko 9.000 u Republici Srpskoj. Ovo su direktne posljedice na početku potpunog, a potom i djelimičnog zatvaranja (lockdowna) bh. gospodarstva zbog pandemije.

„Gašenje ekonomskog požara“ počelo je sredinom godine kada je BiH od Međunarodnog monetarnog fonda digla kredit od 645 miliona KM, a ovih dana su predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija (SNSD) i državni ministar finansija Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH) najavili dizanje još jednog kredita od MMF-a u iznosu od 1,4 milijarde KM čime bi se zaduženje Bosne i Hercegovine u samo jednoj godini povećalo za oko dvije milijarde KM, a ukupna zaduženost za oko 25 posto.

TRI KONKRETNA PRIJEDLOGA

Ekonomista Faruk Hadžić još od ožujka i prvog lockdowna apelira da se formira ekonomski krizni stožer, a ovaj apel je ponovio i u izjavi za Slobodnu Bosnu:

„U kriznom stožeru trebaju sjediti najbolji ekonomski stručnjaci koje imamo i oni moraju biti oslobođeni političkog utjecaja i pritiska i čije se mišljenje i prijedlozi i mišljenje trebaju uvažavati. Samo na taj način krizni ekonomski stožer može ponuditi kvalitetne prijedloge koji mogu pomoći našoj zemlji da krene putem oporavka. Nije uopće bitno da li će neko pozvati mene osobno ili moje kolege koji čine progresivni dio struke u krizni stožer, koliko je bitno da se razgovara o idejama i prijedlozima koje zagovaramo“, rekao nam je Hadžić kojeg smo zamolili da navede tri konkretna
prijedloga za spas potonule privrede:

„Iako je sada mnogo teže nego na početku pandemije smatram da u što kraćem roku treba krenuti
s reformama poreskog rasterećenja poslovanja, uvođenjem digitalizacije u sve sfere, a najprije u
javni sektor, te nagrađivanjem sektora koji mogu dovesti do bržeg rasta. Tu prije svega mislim na
IT sektor, ali i druge sektore zasnovane na znanju“, kaže Hadžić.

Da je u bh. ekonomiji dramatična situacija otkriva nam podatak iz Uprave za indirektno
oporezivanje BiH prema kojem su prihodi od indirektnih poreza od januara do oktobra ove godine
manji za deset posto, odnosno za 667 milijuna KM u odnosu na isti period 2019. godine. U tome se
zapravo i krije „tajna“ novog zaduženja kojeg planira dvojac Tegeltija-Bevanda. Hadžića smo pitali
šta ovo zaduženje praktično znači i može li ga BiH preživjeti:

„Nije problem u zaduženju koliko je problem načina trošenja tog novca. S obzirom na veliki pad
poreskih prihoda, uz iste budžetske rashode preglomaznog javnog sektora ovaj novac će
najvjerovatnije biti usmjeren u krpljenje budžetskih rupa bez jasne namjere. Šta ćemo kada se taj
novac potroši, a privreda ne oporavi i ne rastereti od ogromnog poreskog opterećenja? Mora
postojati jasan plan kako će se novac koristiti i to se mora detaljno i stručno obrazložiti jer će se
novim zaduženjem bh. dug povećati značajno, a sve to će vraćati građani i to dugo“, upozorio je
Hadžić.

Zatvaranje privrede u BiH najteže je pogodilo djelatnost turizma i ugostiteljstva. Međutim, kako
Slobodna Bosna saznaje, ništa bolje nisu prošli ni autoprijevoznici (izuzev kamionskog prijevoza).
Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mladen Pandurević za Slobodnu Bosnu kaže da je podatak
o 13.000 otpuštenih radnika u FBiH čak i dobar s obzirom na to kakva je bila godina. Zanimljiv je i
njegov odgovor na pitanje da li su mjere Vlade FBiH i kantonalnih vlada doprinijele kakvoj-takvoj
stabilizaciji privrede nakon početkog šoka:

„Ne! Više otkaza nije bilo isključivo zahvaljujući poslodavcima. U SAD-u je svaki treći radnik ostao
bez posla, u Njemačkoj je oko 11 posto radnika ostalo bez posla, a u FBiH nije ni pet posto. Za
ovo zasluge zaslužuju isključivo poslodavci. Mjere Vlade FBiH, ali i vlada županija su bile
zakašnjele, nedovoljne i netargetirane. Što se tiče Vijeća ministara BiH, Bosna i Hercegovina je
jedina država na svijetu koja na nacionalnom nivou nije usvojila nijednu mjeru. Vijeće ministara
BiH nije uradilo bukvalno ništa da pomogne privredi“, rekao nam je Pandurević.

OTKAZI OD 1. SIJEČNJA

Direktor Udruženja poslodavaca FBiH kaže da je nedavno dobio poziv vlasnika jednog hotela koji
je za sedam mjeseci imao svega tri noćenja, ali uprkos tome nije otpustio nijednog radnika.

„Do kraja godine je radnicima obećao da ih neće otpuštati, ali od 1. siječnja nije siguran. Eh sad, tu
je posao države da intervenira. Više od 90 posto mjera koje su usvojile federalna i kantonalne
vlade su bili naši prijedlozi. Međutim, problem je nastao kada su one loše dizajnirane. Bilo je
otpora za moratorij, ali su ga na kraju usvojili, ali opet ne način kako smo ga mi predlagali. Otpora
je bilo i prema garantnom fondu, ali su i njega prihvatili opet na način da će njegovi efekti biti
minimalni jer je to tako postavljeno da neće biti motivirajuće. Garantni fond je trebao biti motivirajući i
atraktivniji od uvjeta koje bi dale komercijalne banke, a on to uglavnom nije. U njemu je jedino
dobro što za 50 posto sredstava garantira Vlada FBiH, odnosno Razvojna banka FBiH“, kaže
Pandurević dodajući kako je rezigniran činjenicom da vlastima u BiH nije stalo do ekonomije:

„Njima je bitno da svoje pozicije zadrže i da zaposlene u javnom sektoru ne diraju. To što privreda
propada njih ne interesira. Iskreno rečeno, kad ovo kažem mislim i na opoziciju. Što se toga tiče
nikakve razlike među njima nema“, tvrdi Pandurević.
Pandurević se slaže s Hadžićem da je kriza pravo vrijeme za reforme i da se novim kreditom
MMF-a mora obezbijediti bitno rasterećenje privrede.

I za kraj malo brojki. Broj turista u ovoj godini u BiH je pao za 85 posto. Velike gubitke bilježe i
entitetske željeznice. Prihod Željeznica RS u prvih šest mjeseci ove godine sa prošlogodišnjih 46,7
milijuna KM pao na 29,5 milijuna KM. Željeznice FBiH u prvih šest mjeseci ove godine bilježe pad
prihoda od deset milijuna KM. Ukupan pad broja putnika na bosanskohercegovačkim aerodromima
u ovoj godini iznosi oko 70 posto. Najteže je na mostarskom aerodromu koji gotovo i da nije imao
putnika, odnosno imao ih je 96 posto manje nego prošle godine. Gubitak sarajevskog aerodroma
se procjenjuje na oko 13 milijuna KM, a značajne gubitke bilježe i banjalučki i tuzlanski
aerodrom.