BiH uz Albaniju ima najmanji BDP u regiji
BDP po stanovniku BiH je 2017. godine iznosio 4.400 eura. Usporedbe radi, prosjek EU jeste taj da je BDP po stanovniku te godine iznosio 30 tisuća eura, što je daleko od standarda ne samo u BiH, već i u drugim zemljama u okruženju
Posljednjih par godina političari iz Bosne i Hercegovine gotovo se svakodnevno hvale značajnim ekonomskim postignućima u zemlji dok istovremeno je naša zemlja prema podacima eminentnih međunarodnih organizacija pokazuju ne samo da smo europsko dno, nego dno u regiji zbog čega nam je samo u 2019. godini otišlo dodatnih 30 tisuća žitelja. Nažalost, niti to nije dovoljno da se stvari u BiH “guraju pod tepih”, da se pokušaju napokon napraviti adekvatne strategije i bar pokušati ići u korak s razvijenom Europom. A podaci Eurostata zorno pokazuju gdje se trenutno nalazimo – uz Albaniju imamo najmanji BDP ukoliko računamo sve članice EU i zemlje kandidatkinje.
Poražavajući podaci
Europska statistička agencija Eurostat objavila je najnoviji bilten sa statističkim podacima zemalja EU i kandidata za članstvo, a bruto domaći proizvod po stanovniku BiH je, prema tim podacima, 2017. godine iznosio 4.400 eura. Usporedbe radi, prosjekom EU jeste taj da je BDP po stanovniku te godine iznosio 30 tisuća eura, što je daleko od standarda ne samo u BiH, već i u drugim zemljama u okruženju. Najveći BDP po stanovniku u regiji je imala Crna Gora sa 6.900 eura, a zatim Srbija sa 5.600 eura. Makedonci imaju 4.800 eura po stanovniku, a Albanci svega 4.000 eura. Na začelju je Kosovo sa 3.600 eura po stanovniku.
Turska je među zemljama kandidatima za EU imala 2017. daleko najbolji prosjek BDP-a po stanovniku – 9.400 eura. No, usprkos tome, prosjek BDP-a u EU je 3,2 puta veći nego u Turskoj.
Sve ovo pokazuje da BiH, iako bilježi određeni rast, nije niti blizu onoga što se događa u našem okruženju a kamoli u zapadnoj Europi. Ono što je bilo i još uvijek jeste pozitivno treba pohvaliti i nastaviti sve što donosi dobrobit, ali toga je u postdaytonskoj BiH nažalost bilo jako malo. Gotovo da i nema relevantnijeg međunarodnoj istraživanja koje ne ukazuje da smo samo europsko dno prema svim važnijim pokazateljima (BDP, politička i pravna sigurnost, konkurentnost, lakoća poslovanja, korupcija i kriminal…) a upravo to tjera iz ove zemlje poduzetnike i obične građane.
Rast u 2019. 3,4 posto
Istovremeno s podacima Eurostata, Svjetska banka je potvrdila kako BiH može očekivati ekonomski rast od 3,4 posto u 2019. godini. Time je ova međunarodna financijska institucija zadržala procjene rasta za bh. ekonomiju koje je objavila u siječnju ove godine. Svjetska banka potvrdila je i prognoze rasta ekonomije BiH za 2020. od 3,9 posto i za 2021. od četiri posto. Sve ovo je samo solidno i ništa više od toga, jer gotovo plebiscitarno se svi ekonomski stručnjaci u zemlji slažu kako za bilo kakav ozbiljniji ekonomski oporavak rast mora biti minimalno šest posto.
Kada je u pitanju regija zapadnog Balkana, Svjetska banka projicira stabilan rast, koji će donekle oslabiti na 3,5 posto u 2019., ali će se vratiti na 3,9 posto do 2021. Ove procjene zasnovane su na političkoj stabilnosti i politici neizvjesnosti koja ostaje pod kontrolom. Investicije u infrastrukturu i privatna potrošnja će pomoći da se ostvari snažan rast u nekim ekonomijama (Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija), a usporavanje u javne i privatne investicije će usporiti rast u Srbiji i drugim zemljama, navodi Svjetska banka. U izvješću se dodaje i da je snažan rast turističkih dolazaka na zapadnom Balkanu nastavljen početkom ove godine.
/Izvor: Dnevni list/
