Biskupska konferencija BiH: Odoše nam ljudi
Nakon što su u ožujku 2020. godine, zbog ograničenja u vrijeme pandemije koronavirusa, bili primorani otkazati održavanje svoga redovitog proljetnog zasjedanja u Mostaru, biskupi Biskupske konferencije BiH započeli su, 13. srpnja 2020. svoje 78. redovito zasjedanje, u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banja Luci pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, predsjednika BK BiH.
U radu zasjedanja sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije BiH i delegat Hrvatske biskupske konferencije mons. Milan Stipić, apostolski upravitelj Križevačke eparhije. Na početku zasjedanja s biskupima se susreo i apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto.
Na početku kardinal Puljić pozdravio je poimence sve sudionike zasjedanja ta zahvalio domaćinu mons. Franji Komarici i svim njegovim suradnicima na čelu s pomoćnim biskupom mons. Markom Semrenom za gostoprimstvo. Zahvalio je biskup mons. Ratku Periću, koji upravlja Mostarsko-duvanjskom i Trebinjsko-mrkanskom biskupijom do ustoličenja novoimenovanog biskupa, na svekolikom sudjelovanju u radu Biskupske konferencije BiH te izrazio dobrodošlicu mons. Petru Paliću i poželio mu mu blagoslovljen rad i dobru suradnju.
Kardinal Puljić: Tiho “curenje” stanovnika
Pošto je ukratko podsjetio na dnevni red zasjedanja, kardinal Puljić kazao je da su tužni statistički pokazatelji o broju članova biskupijskih zajednica u BiH 2019. godini jer se nastavlja opadanje broja vjernika. Kao razloge za takvo stanje naveo je, između ostalog: odumiranje starijeg svijeta koji je ostao ili se vratio u rodni kraj, zabrinjavajući pad nataliteta te tiho „curenje“ stanovnika Bosne i Hercegovine što posebno pogađa Hrvate kao najmanji od tri konstitutivna naroda u BiH.
“Temeljni uzrok odlaska sigurno je ekonomske naravi, ali ima i političkih igara koje, nekada iz kulisa a nekada i sasvim otvoreno, provode pojedine političke opcije ovisno od toga gdje je tko moćniji i brojniji. Osim toga, stalna sukobljavanja i nespremnost na zajedničku suradnju na političkom planu koči razvoj ove zemlje i uzrokuje brojne konkretne poteškoće svim stanovnicima, a posebno onima koji su na rubu društva”, kazao je kardinal Puljić te podsjetio na nedavni medijski linč tijekom koje su iskrivljivane nakane da u sarajevskoj katedrali mole za svoje pokojne i za žrtve Drugog svjetskog rata i poraća.
“Unatoč svemu, naše je poslanje hrabro biti prisutan i svjedočiti vjeru u Uskrsloga u svim obeshrabrenjima te pomoći da uzraste odgovornost na svim razinama posebno u društveno-političkom životu te da prevladaju: vrjednota čovjeka, obrana života, obiteljskog zajedništva i svih drugih vrjednota”, istaknuo je kardinal Puljić.
Biskup Komarica: Svjedočimo iseljavanju i sprječavanju povrata imovine
Riječi pozdrava i dobrodošlice svima uputio je domaćin mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, napominjući da se ovo zasjedanja “održava u – do sada nezapamćenim – specifičnim okolnostima još uvijek trajuće pandemije koronavirusa”.
“Već 25 godina, svake godine – u ovo vrijeme oko svetkovine nebeskog Zaštitnika ove biskupije i ovdašnje katedrale – sv. Bonaventure, crkvenog naučitelja, ja sam – milošću Božjom – imao mogućnost izraziti srdačnu, bratsku dobrodošlicu Vama i svim drugim, dragim nam gostima, predstavnicima Svete Stolice i drugih Biskupskih konferencija”, kazao je biskup Komarica.
Iznio je i nekoliko aktualnih izazova, problema i poteškoća, s kojima se susreće mjesna Crkva banjolučka.
“Uslijed još uvijek – poznate nam – pravno i politički nesređene situacije u cijeloj državi, brojniji, željni i potrebiti održivi povratak u ratu protjeranih ovdašnjih katolika se – od našeg prošloljetnog zasjedanja – nažalost, opet nije dogodio. Naprotiv, uslijed sve teže ekonomske situacije i opće deprimirajuće društvene atmosfere u zemlji, svjedočimo u našim župama novom iseljavanju u druge zemlje radno sposobnog pučanstva, uključujući i cijele obitelji”, kazao je biskup Komarica dodajući da se još uvijek sprječava “odavno zatraženi povratak – od vlasti bivše države određenog broja bespravno uzurpiranih – i još većeg broja nacionaliziranih crkvenih dobara, na području gradova Banja Luka i Gradiška te općine Novi Grad”.
Biskup Komarica spomenuo je i nespremnost kantonalne Vlade da Srednju medicinsku školu i osnovnu kolu Katoličkog školskog centra „Ivan Pavao II“ u Bihaću stavi na proračun pa je Banjalučka je biskupija bila prisiljena ući u velike dugove te je sada primorana obustaviti daljnji rad te škole.
“Iako je od završetka rata prošlo 25 godina, mi još uvijek – nažalost uzaludno – tražimo da nam ovdašnje entitetske vlasti vrate posmrtne ostatke kidnapiranog iz župne kuće u Novoj Topoli i ubijenog tamošnjeg župnika vlč. Ratka Grgića. Do sada nitko nije pozvan na odgovornost ni za njegovo ubojstvo, ni za nasilnu smrt druge naše šestorice svećenika i jedne redovnice, kao i više stotina ubijenih naših župljana, uključujući 70-ak masakriranih katolika sela Briševo u župi Stara Rijeka”, rekao je biskup Komarica koji je potom uputio biskupu iz Mostara mons. Ratku Periću “iskrenu, veliku zahvalnost za dugogodišnju dragocjenu bratsku pomoć meni osobno i mojoj teško iskušavanoj biskupiji i od srca mu želim duhovno i duševno (a i tjelesno) osvježenje i mirne i Božjim blagoslovom ispunjene preostale godine zemaljskog hodočašća”.
Također je poželio “dragom mladom subratu mons. Petru obilje svjetla i snage Duha Svetoga u vršenju nove, vrlo izazovne zadaće u Crkvi hercegovačkih biskupija, kao i u Biskupskoj konferenciji BiH.
(Izvor: KTA)
