Čak 39 posto građana BiH ne vjeruje kako će naša zemlja ikada postati dio EU!

Podrška putu zemlje u EU opada iz dva razloga – jedan je indolentnost bh. vlastodržaca od kojih dobar dio čini sve kako bi potpirivali put u EU, ali i na samoj EU koja bh. građanima već godinama nije pružila ništa veliko, tek riječi potpore. Sve to, kako se i detektira u navedenom izvješću, samo je ohrabrilo druge “geopolitičke igrače”, prije svega Rusiju i Kinu da pojačaju svoj angažman i igraju kontra EU

MOSTAR – Čak 39 posto građana Bosne i Hercegovine ne vjeruje kako će naša zemlja ikada postati dio Europske unije i to je najveći postotak od svih zemalja na zapadnom Balkanu, stoji u izvješću Minhenske sigurnosne konferencije.

Podatak je frapantan ukoliko znamo da je od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma do danas možda i jedino vezivno tkivo sva tri konstitutivna naroda i svih ostalih u BiH bio EU put. Dnevni list jer nebrojeno puta upozoravao kako podrška putu zemlje u EU opada iz dva razloga – jedan je indolentnost bh. vlastodržaca od kojih dobar dio čini sve kako bi potpirivali put u EU, ali i na samoj EU koja bh. građanima već godinama nije pružila ništa veliko, tek riječi potpore. Sve to, kako se i detektira u navedenom izvješću, samo je ohrabrilo druge “geopolitičke igrače”, prije svega Rusiju i Kinu da pojačaju svoj angažman i igraju kontra EU.

Ukoliko svi u BiH ne shvatimo da nam je puta ka EU možda i posljednja slamka spasa, a i EU ne shvati da zapadni Balkan ne smije ostati na marginama interesa nego se za svih šest zemalja mora ponuditi nešto opipljivo, ulazimo u fazu neizvjesnosti i straha da ne “proključa bosanski lonac”.

Percepcija građana o EU

Tek šest posto naših građana vjeruje da ćemo u EU do 2020., njih 19 posto vjeruje da će se to dogoditi do 2025., a 26 posto do 2030. Drugi po skeptičnosti EU puta su građani Srbije – pet posto njih vjeruje da će njihova zemlja u EU do 2020., 20 posto kako će se to dogoditi do 2025., 17 posto do 2030., a 32 posto da neće nikada.

U Crnoj Gori građani su optimističniji da ih 13 posto smatra da će u EU do 2020., čak 40 posto da će do 2025., 14 posto do 2030., a 12 posto da neće nikada. Nadalje, 17 posto Albanaca izjasnilo se da će njihova zemlja dio “europske obitelji” postati do 2020., 37 posto do 2025., 29 posto do 2030. dok ih 10 posto vjeruje da se to nikada neće dogoditi. U Sjevernoj Makedoniji 23 posto građana mišljenja je da će u EU do 2020., 29 posto do 2025., 13 posto do 2030., 22 posto kako neće nikada. Najoptimističniji su Kosovari jer ih čak 43 posto vjeruje da će u EU do 2020., 20 posto do 2025., 16 posto do 2030. A tek 10 posto da neće nikada.

Bh. građani na pitanje “Što građani misle hoće li članstvo u EU dobro ili loše za državu?” ogromnom većinom (45 posto) izjasnili su se kako će to biti dobro, dok ih 17 posto vjeruje kako će biti loše. Najpesimističniji su Srbi jer ih 22 posto vjeruje kako bi članstvo u EU bilo loše po njih, a najoptimističniji Kosovari i Crnogorci gdje samo 10 posto građana smatra kako bi članstvo u EU bilo loše po njihove države.

Rusija i Kina

Uz ove podatke, u izvješću se donose i podaci o investicijama u regiji, gdje i dalje debelo prednjači EU koja svojim novcem sve zapadnobalkanske zemlje “drži iznad vode”. Ipak, Kina kroz inicijativu 16+1 sve je prisutnija u regiji.

– Potpuna euroatlantska integracija zapadnog Balkana neće se dogoditi ni u jednom trenutku

uskoro – to je bila poruka sastanka na vrhu EU-zapadni Balkan 2018. Lideri u EU prepoznaju stratešku važnost ovog “nedostajućeg komada u slagalici”, ali nedostatak političkog i gospodarskog napretka u regiji, kao i zamor od proširenja u EU, smanjili su vjerovanje u neizbježnost pristupanja EU na obje strane. U međuvremenu, regija je ostala vrlo krhka – u prosincu 2018. Kosovo, protiv želja NATO-a, odlučilo je osnovati vlastitu vojsku, na što je Srbija odgovorila prijeteći oružanom intervencija. U Sarajevu su strahovi od eskalacije etničkih napetosti porasli kada je srpski nacionalist Milorad Dodik pobijedio u utrci za člana Predsjedništva BiH. Za to vrijeme, ljudi na zapadnom Balkanu izražavaju svoje nezadovoljstvo na dva načina – prosvjedima i nogama, jer mladi ljudi napuštaju regiju, stoji u izvješću.

Dodaje se kako je negativni razvoj događaja na zapadnom Balkanu samo je pojačano utjecaj drugih aktera, posebice Kine i Rusije. Rusija je, kako se navodi, tradicionalni igrač koji sada zapadni Balkan vidi kao ključni dio nove “velike igre”, koja će možda pomoći da se EU omete i oslabi. Navodi se kako je Moskva optuživana za destabilizaciju zapadnog Balkana, za poticanje etničkih sukoba te pojačavanja frustracija u svim zemljama prema EU preko protuzapadne propagande. U tom kontekstu navodi se i pokušaj Rusije da sabotira dogovor između Grčke i Makedonije oko imena, što je uklonilo velike prepreke integraciji Makedonije u NATO i EU.10

– Najnoviji dodatak regionalnoj “igri moći” je Kina. Sve zapadnobalkanske države, s izuzetkom Kosova, dio su inicijative 16+1. Dok Peking podržava pristupanje svih zemalja iz regije EU, njezine aktivnosti izazvale su sumnju unutar Unije kako Kina može iskoristiti svoj ekonomski teret za političke dobitke. Isto tako, kineski projekti ne moraju nužno biti u skladu s EU standardima održivosti ili transparentnosti. Kineski ekonomski doseg stoga predstavlja rizik za regiju, posebno u smislu duga, jer veliki dio ulaganja dolazi u obliku zajmova, stoji u izvješću.

Autori smatraju kako je EU tek nedavno postala svjesna svih opasnosti od pojačanog interesa drugih sila na zapadnom Balkanu. Početkom 2018. Europska komisija usvojila je novu strategiju koja se tiče pojačanog angažman u regiji kao svojevrsno “geostrateško ulaganje”. Isto tako, i EU i NATO sada aktivno “guraju” protiv ruske propagande, a EU je pokrenula i niz Europskih projekata povezivanja kojima će se natjecati se s onima iz Kini.

/Izvor: Dnevni list/