FRA TOMISLAV BRKOVIĆ: Franjevci iz Rame – Leksikon članova Bosne Srebrene 1557.-2020.

Nova knjiga fra Tomislava Brkovića: Franjevci iz Rame. Leksikon članova Bosne Srebrene (1557. – 2020.) izašla je iz tiska. U uvodnim napomenama autor bilježi kako se uz mnogo napora i nastojanja, započinjanja i odustajanja, uz fratarska seljenja, promjene mjesta i službe prihvatio izazova da predstavi franjevce iz Rame, preminule članove Provincije Bosne Srebrene.

„Nakana mi je da ovim leksikonom, koji je nužno nesavršen, podignem prašinu s usnulih uspomena na ramske franjevce. Njihovi životi vezani su uz samostan na Šćitu u Rami i za Provinciju Bosnu Srebrenu, čiji su neizostavan dio, a kroz povijest su imali različite uloge i poslanja, ovisno o mjestu i vremenu djelovanja. Mnogo toga se možda mimoišlo, nešto zaboravilo ili ispustilo kao nevažno. Propuste i nedostatke ispravljat će i nadopunjavati netko drugi tko se bude zanimao za povijest ramskih franjevaca. Vjerujem da će to, poput mene, učiniti iz zahvalnosti“, kazao je fra Tomislav Brković, autor ovog posebno vrijednog djela.

Da bi se u tome uspjelo, bilo je potrebno pretraživati arhive, umarati oči iščitavanjem latinskih rukopisa po starim knjigama i dokumentima gdje su samostanski kroničari ponekad vrlo šturo zapisivali dragocjene informacije vezane za ramske franjevce i samostan u Rami.

Jednako tako bilo je potrebno istraživati kulturnu ostavštinu i djelovanja franjevaca kako bi se iz prošlih stoljeća otkrila njihova gotovo zaboravljena imena.

Prema dostupnosti prikupljene građe predstavljena su osamdeset i četiri franjevca iz Rame

Trojica njih živjeli su u 16. stoljeću, devetnaestorica u 17., a dvadeset dvojica u 18. stoljeću. Zanimljivo je da je u 19. stoljeću preminulo sedam franjevaca, od kojih četvorica nisu doživjeli ni 50 godina, ili da je krajem istoga stoljeća ramski samostan imao samo dva svećenika. U 20. stoljeću preminulo je dvadeset i pet, a u dvadesetak godina 21. stoljeća osam ramskih franjevaca. U godini objave leksikona, ramski samostan ima dvadeset i devet živućih članova Bosne Srebrene.

Rama ima i drugih franjevaca, koji nisu članovi spomenute Provincije, te članova drugih redovničkih zajednica i dijecezanskih svećenika.

Izvor samostani u Rami, Fojnici i Kraljevoj Sutjesci

Leksikon je velikim dijelom napisan na temelju podataka pohranjenih na mikrofilmovima Arhiva Franjevačkog provincijalata Bosne Srebrene u Sarajevu, potom u arhivima samostana u Rami, Fojnici i Kraljevoj Sutjesci. Važan izvor informacija su i franjevački nekrologiji, posebno samostana u Kraljevoj Sutjesci te Šibenski nekrologij (mrtvar) najstariji, kao i Liber archivalis, koji se čuvaju u Arhivu Provincije Presvetog Otkupitelja u Splitu.

Korištene su kronike i zabilješke koje su pisali ramski fratri i samostanski kroničari fra Kazimir Ivić, fra Vitomir Jeličić, fra Mladen Lucić i fra Franjo Žilić. Autor se oslanjao i na neke do sada objavljene, a dostupne izvore, među kojima se ističu: Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu i Urežnjaci iz Rame fra Jeronima Vladića, Rama kroz stoljeća fra Ljube Lucića te Ljetopis fra Petra Filipovića prvoga povjesničara Sinja i Čudotvorne Gospe Sinjske.

Tu su i razna izdanja Provincije Bosne Srebrene: Dispositio personalis, Conspectus, Status personalis… U knjizi je donesen i Fotografski prilog – izbor fotografija vezanih za samostan na Šćitu, pojedine ramske župe i franjevce te iscrpne Bibliografske bilješke.

U knjizi su doneseni zanimljivi i vrijedni prilozi koje su napisali dr. Jozo Džambo Pars Bosnae, quae Rama dicitur i Ivan Lovrenović Svi ramski fratri fra Tomislava Brkovića

Između ostalog Lovrenović bilježi: “Svoju novu knjigu o ramskim fratrima Brković je koncipirao leksikografski. Tu su sakupljene i obrađene biografije osamdesetčetvorice franjevaca iz Rame u rasponu od XVI do XXI stoljeća, od najstarijih poznatih – fra Petra iz Rame (? – 1557), fra Nikole Grličića (? – 1580), fra Benedikta iz Rame (XVI stoljeće), do najmlađega, fra Ivice Baketarića (1982 – 2014). Po dobrom običaju zanata, živuće osobe nisu uvrštene, ali knjiga je i napravljena tako da ostane otvorena; od sada bit će je lako nastavljati, popunjavati, popravljati.

Sve što prethodno rekoh o Rami, o Ramljacima i o ramskim franjevcima, komprimirano je i zavezano u ovoj Brkovićevoj knjizi. Ako njezine leksikografske uzlove razvezujete s pažnjom, i pristupate joj kao svojevrsnoj kroničarskoj i dokumentarnoj prozi, iz nje možete iščitavati cijelu jednu uzbudljivu povijest ljudi i kraja, djela i dana.”