Gdje za vikend ili zašto posjetiti Ramu – TREĆI DIO
Prije tjedan dana putovali smo istočnim krajevima Rame, a prije toga Donjom Ramom. Ovaj put krećemo u lagani đir, najprije Prozorom, a zatim šetnju nastavljamo Makljenom. Prozor je gradić koji se smjestio ispod Makljena i administrativno je središte općine Prozor-Rama. Kroz njega prolazi magistralna cesta M 16.2. Jablanica – Prozor – Gornji Vakuf/Uskoplje. Kroz grad također prolazi i regionalna cesta Tomislavgrad – Prozor – Konjic.
Foto: Pogled na Prozor iz naselja Gmići
Prozor? Baš mu zanimljivo neko ime
Kada prolazimo ispod kule Studenac prema tjesnacu Ponir odmah nam je jasno zašto se zove Prozor. Kao da se provlačite kroz prozor naše stare kuće.
Neka arheološka otkrića oko starog grada kao što su novac, oružje ili oklopi, govore da je Prozor bio naseljen još u vrijeme grčkih kolonija na ovim prostorima i u vrijeme Rimljana. Pronađene glinene vodovodne cijevi govore da je tu bilo zanimljivo naselje. Neki arheolozi tvrde da je uz rječicu Prozorčicu bila rimska vila rustika.
Foto: Prolaz prema Poniru
Pronađene rimske vodovodne cijevi u Prozoru
Ulaz u Prozor je s magistralne ceste gdje prolazimo kroz kružni tok što se spaja s glavnom Ulicom k. Tomislava. Već nas na kružnom toku čeka „Tvrtkov biljeg“, zanimljivo oblikovani kameni blok u kojem je uklesana godina prvog spomena Prozora, 11.08. 1366., kada je tadašnji ban, a kasnije kralj Tvrtko, pohodio Prozor i izdao povelju Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću za zasluge u borbi protiv Mađara. U njemu je uklesan i stari ramski grb koji je svojevremenom bio i grb Bosne. Biljeg je djelo akademskog kipara Petra Dolića. Kralj Tvrtko je i kasnije posjećivao Prozor i o tome svjedoče dokumenti koje je izdavao Dubrovčanima.
Foto: Tvrtkov biljeg u noćnom ambijentu
Prozor i njegove legende
Nad Prozorom i prolazom Ponirom već stoljećima i stoljećima bdije kula Studenac. Ona je samo vidljivi ostatak nekadašnjeg srednjovjekovnog gradića Prozora koji je ispod tvrđave imao i trgovište s malom varoši te se danas to naselje zove Pograđe (Podgrađe).
Do kule se stiže za za manje od deset minuta laganog hoda s Pograđa. Stigavši gore i pogledavši oko sebe jasno postaje samo po sebi zašto ga Turci nisu mogli zauzeti vojnički nego su se domišljali kako ga zauzeti na prijevaru.
Foto: Kula Studenac
O zauzimanju Prozora poznata je legenda o babi koja je kazala Turcima kako će „presjeći“ vodovod za grad Prozor i time ga prisiliti na predaju. Prozor je pod tursku vlast pao oko 1482. godine. Tadašnji sultan Mehmed II je prema legendi nakon zauzimanja Prozora izrekao kletvu, jer je baš tu izgubio puno vojske. Na Borovnici, svega 500 metara zračne linije od starog grada Prozora, nalazi se lokalitet koji se zove Bagdad na kojem je groblje. Prema usmenoj predaji upravo se tu nalazi veliko groblje sultanovih vojnika koji su izginuli u napadu na Prozor.
Legendu o babi pročitajte i na ovom linku: https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/legenda-o-studencu-kako-je-baba-iz-prozora-pomogla-sultanu-fatihu-u-osvajanju-grada/351069
Foto: Pogled na grad iz smjera kule
Prema jednoj od predaja u Prozoru je boravila i posljednja Bosanska kraljica Katarina na putu za Rim. Jedna pak legenda kaže da je prevarila turske osvajače tako što je potkovala konja naopako te odjahala, a osvajači su mislili da je zapravo dojahala u Prozor.
Druga legenda kaže da je stari grad Prozor bio podzemnim prolazom bio vezan s kanjonom Ponir i da je tu izašla te su joj pomogli ondašnji mještani sela Duge. Inače rječica Prozorčica ponire ispod starog grada i ponovno izvire iz pećine u Poniru. To je zanimljivo i za speleologe.
Foto: Tvrtkov biljeg i Prozorčica koja ponire ispod Starog grada
Foto: Pećina u Poniru
Foto: Kulu Studenac smo osvijetlili mobitelom u vedroj zvjezdanoj noći
Dok promatramo ostatke starog grada i kulu Studenac kao da najednom začujemo viku, jauk, zvuk udaraca mača o mač, dozivanja na juriš i na obranu… Dok će se neki sigurno sjetiti i one poznate poruke koju je uputio vođa partizana u Drugom svjetskom ratu Josip Broz Tito: „Prozor noćas mora pasti“.
Dok su misli tamo negdje u povijesti, dolje u nizini vidimo Prozor, naselje našeg doba. Odmah na početku ističe se sahat kula koja ima svoju zanimljivost.
Tu u gradu su katolička crkva i dvije džamije. I sve to na par stotina metara udaljenosti jedne od drugih.
Foto: Panorama grada
Čaršijska džamija nalazi se u glavnoj ulici u Prozoru. Zadužbina je Nuhefendića. Smatra se da je sagrađena 1700. godine. Nekada je imala drvenu munaru. Džamija je tijekom prošlosti više puta obnavljana. Oko 1930. godine bila je temeljito opravljena i tada joj je srušena drvena munara te je sagrađena nova od sedre visoka oko 18 metara.
Mahalska ili Hadži Nesuhova džamija, a spominju se i drugi nazivi za ovu džamiju poput Fethija ili Ženska džamija, nalazi se u dijelu grada koji se naziva Mahala. Navodno je to prvobitno bila „bogumilska“ crkva da bi je u džamiju preuredio neki Hadži Nesuh. U prilog čemu ide i činjenica da se mihrab ove džamije nalazio u lijevom uglu, a ne na sredini pročelnog jugoistočnog zida kao kod ostalih džamija.
Prema dostupnoj literaturi i podacima, džamija se prvi put spominje 1604. godine i to u Opširnom popisu Kliškog sandžaka.
Foto: Džamija u Prozoru i sahat kula Čaršijska džamija u Prozoru i Sahat kula
Nedaleko od Čaršijske džamije, u njenom haremu, nalazi se i sahat-kula koja je također zadužbina Nuhefendića i koja je, kao i džamija podignuta 1700. godine. Baza kule je četverokutna sa stranicama oko 4×4 metra. Visoka je oko 20 metara, a limeni krov je u obliku piramide. Ova sahat-kula nije imala kazaljki (mina), a podne je oglašavano zvonom.
Foto: Prozorska sahat kula
Iako je župa Prozor osnovana 1906. godine, župna crkva je izgrađena tek dvije godine kasnije i posvećena je Presvetom Srcu Isusovu. Za te dvije godine vjernici su se okupljali na misu i druge vjerske obrede na tzv. „Vagi“. Druga crkva je sagrađena1936. godine i posvećena je Presvetom Srcu Isusovu. Današnja crkva je izgrađena 1968. godine.
Foto: Crkva u župi Presvetog Srca Isusova Prozor
Povijest župe Prozor: https://www.zupa-prozor.com/index.php/povijest-zupe
Nakon uspona na stari grad Prozor i uranjanja u povijest spuštamo se dolje u nizinu. Vrijeme je za kratku šetnju Prozorom i neku okrjepu. Tu ćemo pronaći niz različitih ugostiteljskih objekata.
Svi će oni biti svakom prolazniku dobri domaćini. Možda će vas na početku svi radoznalo promatrati, a onda će se s vama brzo sprijateljiti i rado bi s vama ostali cijeli dan, a onda i noć sve do rujne zore novog dana.
Foto: Prozor u zimskoj noći, pogled s Makljena
U Prozoru je i motel te nekoliko manjih restorana: Matanovi dvori, Gurman ili Signal koji se nalazi uz magistralnu cestu M 16.2. Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje. Prostranost restorana daje mogućnost za velike skupine i organiziranje svadbenih slavlja. Tu je i par grilova za brzu hranu te dvije pizzerije Mondeo i San Marco. Motel “Rama” osim restoranskog dijela, nudi mogućnost prenoćišta, kao i organiziranje drugih većih događaja.
Na ulazu u Prozor u Poniru, kod autobusnog kolodvora, smješten je svadbeni salon Euro Biser koji ima kapacitet za 500 svadbenih gostiju.
Foto: Ulaz u Prozor
U Prozoru se tijekom godine odvija nekoliko zanimljivih događaja. Svakako treba izdvojiti Sajam poljoprivrede i domaćih proizvoda “Dani šljive”. Na ovom sajmu domaći proizvođači i izlagači uz goste iz BiH i Hrvatske predstavljaju svoje domaće proizvode.
Foto: Sami naziv govori o ovom poznatom višenamjenskom ramskom piću
Još jedan sajam događa se u predbožićno vrijeme, a to je Božićni sajam. U onom zimskom i adventskom predbožićnom ugođaju posjetitelji mogu osjetiti čari Božića i novogodišnjih blagdana.
Foto: Božićni sajam na Trgu Josipa Stadlera
Općinu Prozor-Rama krase i Mažoretkinje Rama. Teško će proći neki događaj u kojem neće sudjelovati smotra ljepote i plesa. Ramske mažoretkinje su postale svojevrsni živi suvenir ovog kraja.
Foto: Samo jedan od događaja koji krase ramske mažoretkinje jest ispraćanje maturanata
Prozor nije samo administrativno sjedište općinskih tijela. To je i sjedište više sportskih klubova koji se natječu u ligaškim natjecanjima kao što su: nogometni klub HNK “Rama”, košarkaški muški i ženski klubovi HKK “Rama” i HŽKK “Rama”, rukometni klub “Optimist Rama”, stolnoteniski i karate klub, šahovski klub, odbojkaški, malonogometni… Zanimljivo je posjetiti Prozor i u vrijeme nekih sportskih događanja. Za izdvojiti su svakako Noćni malonogometni turnir u povodu Dana općine koji se odvija krajem kolovoza i početkom rujna. Tu je i izrazito zanimljiv košarkaški turnir Streetball Rama 3×3.
Foto: Streetball Rama tradicionalno se održava 18 godina
Video: Kratki presjek Streetball-a, a drugi sadržaj potražite na YouTube kanalu Ramskog Vjesnika
Odmorili smo se u Prozoru u nekom od kafića ili restoranu te je vrijeme da krenemo dalje, naravno, ako vas nisu „zarobili“ ljubazni domaćini. Kao sljedeće odredište postavili smo Makljen.
U Prozoru je smješteno i poduzeće „Javni prijevoz“ koje vrši različite putničke prijevoze. „Javni prijevoz“ je na raspolaganju da s njima u suradnji organizirane skupine mogu dogovarati svoje turističke vožnje ne samo područjem općine Prozor-Rama nego i diljem Bosne i Hercegovine te cijele regije.
Foto: Autobusni kolodvor Prozor-Rama otvoren nedavno
Foto: Unutrašnjost jednog od vozila Javnog prijevoza – Poduzeće “Javni prijevoz” d.o.o.
Putovi koji vode na Makljen
Da bismo se uspeli gore – imamo više mogućnosti. Jedna je ići pješice, a druga vozilom, dok je treća mogućnost biciklom. A može se napraviti i kombinacija.Jedan od zanimljivih pješačkih uspona je „Lovački put“ koji vodi od naselja Naukovići s M-16.2. On je za ljubitelje planinarenja i uživanja u prirodi. To je nekadašnji put kojim su stanovnici s volovima vozili drva i sijeno s Makljena. Nakon uspona od najviše sat vremena stižemo na Kozje stine odakle puca prekrasan pogled na istočni dio općine Prozor-Rama. Nakon kratkog odmora nastavljamo dalje na Makljen. Nailazimo na planinski potočić koji umirujuće žubori. Stižemo do ograđenog groba. Mještani su ovaj grob uvijek povezivali s onim u Dobroši kojeg smo spominjali u prethodnom putovanju.
Kad stignemo na Makljen obuzme nas osjećaj sjedinjena s prirodom. Tiho prostranstvo s bezbroj proplanaka, šuma i velikih livada koje su nekada marljivi stanovnici kosili. Odatle stižemo laganim hodom ponovno na M-16.2. na Makljenu do restorana „Kod babe Janje“.
Foto: Makljen poseban i zimi i ljeti
Foto: Kozje stine
Drugi put kojim krećemo na Makljen je za one koji vole povijest i starine. Vozilom, biciklom ili pješice možemo se polako uspinjati na Makljen preko naselja Gmići. Tu možemo zaviriti u prošlost na mjestu Mejdan gdje se nalazi nekropola stećaka. Također je zanimljiva nekropola uspravnih stećaka na lokalitetu Borak. Neki književnici i putopisci upravo su i ove lokalitete uvrstili u svoje pisane riječi popraćene fotografijama.
Foto: Panorama Gmića i Prozora u jesenjim bojama
Nedaleko od Majdana je zanimljiv lokalitet Podšpilje. Tu je jedna skrivena litica u kojoj je uklesana mala pećina. Prema legendi nekada su tu skrovište pronalazili bosanski fratri. Čak postoji i jedan grob. Tijekom Drugog svjetskog rata pronađen je kalež koji je predan u župu Prozor, no, on je nestao uslijed otuđenja mnogih crkvenih stvari kada su partizani zauzeli mjesto.
Za Gmiće je vezana i legenda o postojanju crkve. O puno toga svjedoči i djelo Ljetopisi fra Nikole Lašvanina.
Preko Gmića je nekada prolazio rimski „Zlatni put“. To je put koji je išao iz Kreševa, Fojnice i drugih krajeva pa preko Uzdola, Gmića i odatle dalje prema Delminiumu i Saloni.
Foto: Zlatni put
Foto: Ukrašeni stećak sljemenjak na lokalitetu Mejdan – Konjanik (Označeno kredom u boji zbog bolje uočljivosti)
Gmići imaju i svoju drugu osobitost. Josip Zadro Koka godinama prikuplja stare predmete, oruđa i sve ono što su koristili naši stari. Sve je to sredio i izložio u konobi koju je izgradio samo za čuvanje starih predmeta. Njegova kolekcija broji stotine predmeta. Ovaj mali privatni muzej vrijedi svakako pogledati. Dok promatramo te stare predmete začujemo zveckanje vage, udarac sjekirom o drvo, struganje blanje, cviljenje svrdla koje prolazi kroz suho drvo, zamiriše tek pripravljeno maslo iz stapa…
Foto: Privatni muzej ramskih starina, a ujedno i Konoba kod Koke
Kada sagledasmo povijest i zanimljivosti Gmića idemo dalje na Makljen. Gore nas dočeka lijepo prostranstvo za ljubitelje prirode i različitih šumskih plodova. Svakako je vrijedno prošetati makljenskim prostranstvima. Tu ćemo udahnuti svježinu.
Makljen je idealan za bicikliranje, motociklizam ili laganu šetnju.
Nakon hoda Makljenom na okrjepu svraćamo u „povijesni restoran“ Kod babe Janje. Malo koji vozač ne zna za ovaj restoran. Makljen je prijevoj koji u zimsko vrijeme zna biti doista težak. Nekada su vozači znali ovdje „zaglaviti“, a baba Janja ih je uvijek dočekivala s toplim napitkom i dobrom domaćom hranom. Upravo ovaj objekt po njoj nosi i naziv. Uz kvalitetnu domaću kuhinju putnici namjernici, planinari, vozači, biciklisti, hodočasnici i svi koji žele uživati u prirodi ovdje mogu naći prenoćište.
Foto: Poznati restoran za sve koji putuju kroz Ramu
Krenemo li od Babe Janje prema Gornjem Vakufu/Uskoplju magistralom M-16.2., svega nekoliko stotina metara s lijeve strane ugledat ćemo Ramsku kuću. Objekt koji je izgrađen upravo po uzoru na stare ramske kuće.
Foto: Ramska kuća
Ukoliko se netko odluči krenuti iz Prozora na manji uspon onda su prava destinacija Borovnica i Kolivret, s kojeg će imati zanimljiv pogled na Ramsko jezero i Prozor s okolicom. Dok se penjemo na Kolivret susrećemo lokalno stanovništvo koje je pažljivo u uzgoju ovaca, pčela, voća… Poželimo li neki domaći proizvod sigurno smo na pravom mjestu.
Foto: Pogled prema Ramskom jezeru iz Borovnice i s Kolivreta
I kada smo pomislili da je gotovo s ovom našom šetnjom s Makljena možemo nastaviti prema Draševu i Raduši. Ali to je jedan poseban i novi pohod.
U našem idućem putovanju vam donosimo priču o Ramskom jezeru.
Ramski Vjesnik će rado odgovoriti na upite o detaljima pojedinih lokacija i drugih zanimljivosti ovog dijela Rame. Svoje upite možete poslati na e-mail: [email protected] ili nas pratiti na Facebook stranici te porukama poslati upit za sve dodatne informacije.
Prvi dio proputovanja kroz Ramu pogledajte na linku ispod, a ako Vas pak zanima istočni dio Rame ili takozvani uzdolski kraj, drugi dio pogledajte OVDJE.
