U GLACIJALNOJ PROŠLOSTI VRAN PLANINE
Obilazeći ramsko područje upoznali smo rijetke i zanimljive specifičnosti ramske prirode. Svakako jedna od njih je i egzarazijsko – akumulativni fosilni glacijalni reljefni oblik na sjevernom i sjeveroistočnom podnožju Vran planine, na administrativnoj granici općina Tomislavgrad i Prozor – Rama.
Piše: prof. Miro Pavličević
Naime, vratiti se u geološku prošlost (pleistocen) kada je to i počelo, i to vidjeti u reprezentativnom obliku veoma je rijetko. Vran planina smještena je na jugu i JJZ-u općine Prozor – Rama (dio). S jugoistoka i istoka graniči Dugim poljem (1184 m – 1267 m n.v.), sa sjeveroistoka B (l)aćina planinom, a sjevera Rudim poljem (1307 m n.v.), Trebiševom (1273 m n.v.), sa sjeverozapada i zapada s Ljubušom i Slanim dolcem, s jugozapada Grlom, a s juga Svinjačom (1171 m n.v.) i Blidinjim jezerom (1183 m n.v.) o). Pleistocena glacijacija je osim Vran planine zahvatila i druge planine (Dinaride) u Bosni i Hercegovini iznad 1500 m n.v. Posljednji je glacijal, wϋrm, ostavio najsvježije tragove pleistocene glacijacije na i u podnožju Vran planine. No, kako doći do fosilnih glacijalnih tragova? Ima više pravaca kojima se može doći do ove fosilne ledenjačke ljepote: iz pravca Dugog polja i Risovca (Posušje i Jablanica), pravca Orašca (Rama), ili iz pravca Lipe, Kongore (Tomislavgrad)… Za obilazak, upoznavanje i spoznavanje ovog relativno rijetkog i tako lijepo očuvanog reljefnog oblika, in situ, dođosmo preko ponikava, brežuljaka i brda odnosno preko južnih i jugoistočnih padina Ljubuše planine. Nakon tri sata hoda po zahtjevnom ali lijepom i zanimljivom krškom krajoliku, ugledasmo veću i prirodnim procesima uravnjenu zelenu površinu, Trebiševo polje – visoko polje u kršu.
Sl.1 Dijelom plodno, Trebiševo polje s nadmorskom visinom oko 1260 m – 1300 m. Prema jugu i jugoistoku smješten je dio masiva Vran planine s najvišim vrhom V. Vranom, 2074 m n.v.
Sl.2 Trebiševo polje s visokom travom i stambeno – gospodarskim objektima
Sl.3 Kuća (vikendica), od kamena iz okolice, u zapadnom dijelu Trebiševa polja
Sl.4 Sjeveroistočni dio Trebiševa polja
Sl.5. Na sjevernom ulazu – Trebiševo polje: oranice, livade, pašnjaci i gospodarsko – stambeni objekti, ljetni stanovi…
SSZ-i dio Trebiševa polja je pod sedimentima: laporom, glinom, pješčenjakom te fosilnim ostatcima iz epohe miocena (srednji i gornji miocen oko 18,0 – 5,0, mil. god.) odnosno miocenskog jezera. Da, jezero!!
Gledajući na karti sjeverno i sjeveroistočno podnožje Vran planine, područje Glavica, prema izohipsama odstupalo je od uobičajenih ostalih završetaka podnožja Vran planine. I pejzaž je bio različit, svjetliji od okolice, što smo odmah primijetili pri pogledu prema jugu i jugozapadu Vran planine, što se osobito lijepo vidi iz ptičje perspektive. Tu reljefnu „anomaliju“ načinili su ledenjaci koji su se spuštali sa sjeveroistočnih i sjevernih padina Vran planine prema i na Trebiševo polje. Približavajući se Glavicama, kako se zove taj dio podnožja i reljefni oblik, bjelina tog dijela Vran planine bila je sve neobičnija. Hodeći putem kroz polje gledasmo krajolik oko sebe ali s češćim pogledom prema Glavicama. Dođosmo do početka tragova i ostataka iz glacijalne prošlosti Vran planine.
Sl.6 P==========================utom kroz Trebiševo polje, u susret pleistocenom ledenjaku
Prije nego smo došli do čela ili završetka ledenjaka s Vran planine vidjesmo zaobljene valutice, koje su zaobljene većim dijelom ledom, a manjim dijelom jezerskom vodom – na Trebiševu polju.
Sl.7 Proluvijalni ostatci na jugozapadnom dijelu Trebiševa polja, bili su nam lijepi i zanimljivi uvod u limnoglacijalne i fosilne glacijalne ostatke Vran planine
Sl.8 Limnoglacijalni sedimenti zasuli su jugozapadni dio Trebiševa polja
I napokon dođosmo do Glavica. Pred nam se u reljefu otkri sva ljepota onoga što se zove završna i čeona morena. Akumulativni glacijalni reljefni oblik, završna i čeona morena, ostavio nas je bez daha kao i spoznaja o složenim egzomorfološkim procesima koji su se ovdje odvijali tijekom ledenog doba. Zbog njih je i površina Trebiševa polja za više četvornih kilometara umanjena. Fotografiramo i uzimamo lakše valutice, a neke su teške i više desetaka kilograma – eratički blokovi, i na njima uočavamo pliće ili dublje brazde, što je posljedica golemog pritiska, trenja i vučenja tila. Završne i čeone morene nisu se nigdje spustile toliko nisko u Bosni i Hercegovini, kao što su ove vranske morene, čak na oko 1260 m n.v. One u sebi kriju, prema novim spoznajama, izvanrednu znanstvenu vrijednost!! Vranske morene nastavljaju se od Glavica prema ISI-u, u smjeru Dugog brijega.
Sl.9 Eratički blok na Trebiševu polju – „proizvod“ glacijacije
Sl.10 Završna i čeona morena ili fosilni ostatci glacijalne prošlosti Vran planine – Glavice
Sl.11 Neobično stajalište na završnoj i čeonoj moreni koja je dijelom „oštećena“ od strane pripadnika SFORA
Sl.12 Debele naslage morenskog materijala dijelom su devastirane, a potencijalno bi se ova rijetkost mogla staviti u Zakon o zaštiti prirode kao GEOMORFOLOŠKI SPOMENIK PRIRODE
Sl.13 Glavice sa završnim i čeonim morenama treba zaštititi!
Sl.14 Izvanredno lijepe, rijetko viđene, tako dobro formirane i očuvane morene, spojile su Vran planinu i Trebiševo polje u jednu, različitu, geološko-geomorfološku cjelinu
Sl.15 Moćna Vran planina s moćnim naslagama morenskog materijala na Trebiševu polju i ostatcima fosilnih egzarazijskih glacijalnih reljefnih oblika: cirka i ledenjačke doline
Sl.16 Na spoju Trebiševa polja i morena, fosilni vranski ledenjak, pastir napasa svoje blago.
Sl.17 Na Trebiševu polju, u povijesti…
Sl.18 …
Sl.19 i sadašnjosti…
Sl.20 …
Sl.21 … a za oko je nam „zapelo“ golemo siparište…
Sl.22 …raskoš, sveopća ljepota i mir Vran planine s okolicom
Sl.23 I evo pri kraju našeg puta, svježih, dokaza da nismo sami u biološkom carstvu Vran planine
Dan se bliži kraju, mi bi ostali, ali moramo dalje kroz Trebiševo polje i tek upoznatoj (spoznatoj) fosilnoj fluvioglacijalnoj dolini – udolini?, kamo je otjecala voda sočnica i kojom se spuštao ledenjak sjeveroistočno – prema jugozapadnom obodu Ramske tektonske kotline.
Fluvioglacijalna? dolina – udolina uz sjeveroistočnu padinu i podnožje Vran planine
Prolazeći sjeveroistočnim podnožjem Vran planine nailazimo i na donjojurske (lijaske) čiste litiotis vapnence s obiljem presjeka ljuštura – lumakela školjkaša Lithiotis problematica (i česta su pojava tamo gdje jure ima) i rjeđih puževa. Evo dokaza da se i prije nas ovdje živjelo i to ne u bliskoj prošlosti već prije oko 200 000 000 god.
Raznoliki život, prirodna i ljudska prošlost, sadašnjost, mir i ljepota su na svakom koraku i neodoljiv su magnet za posjetu i boravak u ovom dijelu ramskog kraja. Ramsko plavo, bijelo i zeleno sad je jedno.
