GRADAC: Nastavak radova na arheološkom lokalitetu u Ljubuncima
Radovi na arheološkom nalazištu Gradac u Ljubuncima je u punom jeku, obzirom je pred važnim nalazištem još jedan utjecaj fizikalno-kemijskih djelotvornih sastojaka atmosfere, a koji su odgovorni za razgradnju stjenovitih sastava naročito u vrijeme jeseni i zime.
Voditeljica radova na arheološkom nalazištu, profesorica Snježana Vasilj je za Ramski Vjesnik kazala: “Ova faza radova podrazumijeva fazu konzerviranja i to prostora krstionice. Iz kojeg razloga smo se odlučili za to? Iz razloga što se radi o najosjetljivijem objektu ovog sakralnog kompleksa te kako ne bi više dolazilo do urušavanja zbog atmosferilija koje svaka jesen i zima sa sobom nose. To je jako osjetljiv posao, polako se radi i prema svim suvremenim standardima arheološke struke. Druga stvar, nastavljeni su radovi uz rimski zid koji se u dužini od 25 metara proteže između sakralnog kompleksa i gradske cisterne. Iz kojeg razloga su žitelji odvojili kompleks cisterne nije problem protumačiti, jer je tako značajan projekt trebalo zaštititi od devastacije. Bez tolike količine vode, nema ni života. Ovako velika cisterna pružala je mogućnost opskrbe većeg naselja.
Rimski zid koji je odolio zubu vremena
Profesorica Vasilj ističe da radna grupa još nije na tragu naselja, ali zaključuje kako je svakako u blizini. Sve ovo govori to, pojašnjava Vasilj, da je u 6. stoljeću kada je uz crkvu dodana krstionica, tu bila velika zajednica koja je ušla u proces pokrštavanja lokalnog stanovništva. Nešto ranije pronađeni 25 metarski zid, fascinantan je iz više razloga, a profesorica Vasilj kaže: “Radi se o tome da je jako teško nakon tolikog protoka vremena, naći u kontinuitetu toliko velik zid. Na nekim mjestima je zid i viši od 160 centimetara. Znači, rijetko se takvo što nađe, a posebno je to što nam to daje mogućnost sagledati cjelinu ovih objekata na Gracu.
Po dolasku na istureni plato Gradac gdje je lokalno stanovništvo izgradilo drvenu kapelu, s lijeve je strane u ovoj fazi radova je iskopan i jedan bedemni zid. “Gradac je visoko uzvišenje, na nekih 920 metara nadmorske visine. Uvijek su takva naselja s jedne strane bila prirodno zaštićena, a s druge su bila lakše dostupna. Očito je da je postojao punkt koji je podrazumijevao i bedem koji bi sa strane lakšeg pristupa služio jednom takvom naselju”, zaključila je profesorica Vasilj.
