Hoće li biti izbora u Mostaru

Mostar – 15. 3. 2016. – Posljednji izbori u Mostaru održani su prije osam godina. Hoće li se novi lokalni izbori, zakazani za 2. listopad 2016. godine održati u Gradu na Neretvi, kao u svim drugim općinama i gradovima, još nitko zna. Rok je do svibnja, do kada se trebaju napraviti izmjene neustavnog Statuta grada ili postići politički dogovor oko uređenja Mostara. Vrijeme curi, nisu usvojene izmjene Statuta, a nema niti političkog dogovora među strankama.

Naime, Ustavni sud BiH donio je Odluku o izmjenama nametnutog Statuta Grada Mostara, smatrajući ga u pojedinim dijelovima neustavnim. U njoj je zatražena djelomična promjena Statuta Mostara, koji je 2004. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice Paddy Ashdown, kao i izmjene Izbornog zakona BiH, ocjenjujući ih neustavnim. Naknadnom odlukom Ustavni sud BiH ocijenio je neustavnim odredbe prema kojima se u Gradsko vijeće Mostara s područja svake od šest bivših mostarskih općina bira jednak broj vijećnika, premda one imaju vrlo različit broj birača. Sporna je i klauzula po kojoj građani iz bivše Središnje gradske zone ne mogu birati predstavnike za Gradsko vijeće. Suci Ustavnog suda smatrali su da su odredbe Izbornog zakona o različitom broju birača u izbornim područjima u Mostaru protivne Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, dok se onemogućavanjem birača iz središnje zone grada Mostara da biraju vijećnike koji bi ih zastupali – krši Ustav BiH. Ovakvom Odlukom Suda BiH bile su nezadovoljene bošnjačke stranke i ona nije provedena tako da izbori 2012. godine u Mostaru nisu održani. Proteklih godina vodili su se pregovor i dogovori oko uređenja Mostara, ali predmet Odluke Ustavnog suda BiH nije uređenje Mostara već promjena neustavnih dijelova mostarskog Statuta.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, koji jedini sam može nametnuti svojim ovlastima donijeti rješenje za Mostar drži sramotnom činjenicu da odluka Ustavnog suda BiH o Gradu Mostaru nije provedena već šest godina.

– Mostarci su jedini građani u Europi koji nisu imali mogućnost birati prije četiri godine – izjavio je Inzko, izrazivši nadu da će se to sada konačno dogoditi.

Činjenicu da odluka Ustavnog suda BiH o Gradu Mostaru nije provedena već šest godina smatra sramotnom, istakavši da je to kazneno djelo. Međutim, izrazio je zadovoljstvo jer je sada, poslije duge šutnje, došlo do reakcije bh. političara.

– Jučer je pet-šest političara dalo izjave – kazao je Inzko, dodavši da se nada da će iz te rasprave izaći neko kompromisno rješenje koje mora biti u skladu s Odlukom Ustavnog suda BiH. Iako je Inzko malo optimističan tim najavama, stajališta SDA i HDZ-a BiH oko uređenja Mostara su dijametralno suprotna. SDA , iako niječe, zagovara podjelu Mostara, odnosno da se uz Gradsku upravu postoje i gradske općine, dok je HDZ BIH za Mostar kao jedinstven grad. Tako je član međuresorne radne skupine, koja je radila na izmjenama Izbornog zakona Halid Genjac, koji je i visoki dužnosnik SDA te sudjeluje u razgovorima čelništva te stranke s HDZ-om o pitanju Mostara, potvrdio kako je glavni prijepor između dvije stranke vezan uz to hoće li sadašnja gradska područja ponovno postati općine. On tvrdi da nije riječ o podjelama, već da gradska izborna područja koja postoje bi se mogla integrirati međusobno i na taj način ići prema tome da budu jedinice koje imaju značajnije ovlasti u smislu ostvarivanja lokalne samouprave. Međutim time je Genjac nedvosmisleno potvrdio ono što predstavnici najveće bošnjačke stranke u Mostaru uporno zagovaraju u razgovorima na najvišoj, kao i na najnižoj razini. Ponovno stvaranje dvije općine s jednom gradskom administracijom, koja bi imala simboličnu vlast. HDZ BiH ranije je podržavao ideju o Mostaru ustrojenom u dva dijela, dok sada tu ideju zagovara SDA. Predsjednik HDZ-a BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović iznio je ovih dana detalje prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH koje se odnose na Mostar, prema kojem bi se mostarski gradonačelnik birao u Gradskom vijeću kao i ranije, a bile bi zadržane i postojeće izborne jedinice.

Čović je kazao kako bi se, prema prijedlogu stranaka okupljenih oko HNS-a BiH, mijenjao broj mandata koje bi određene izborne jedinice davale što je, po njegovim riječima, suština presude Ustavnog suda BiH koja se odnosi na izborna pravila za Grad Mostar.

– Također, uveo bi se kompenzacijski mehanizam podjele mandata, po uzoru na izborno zakonodavstvo Federacije BiH. U Gradskom vijeću bilo bi 35 mjesta kao i do sada, a što se tiče kvota, predlažemo minimalno tri predstavnika konstitutivnih naroda, dok bi maksimalni broj bio 17, čime bi se dobila struktura Gradskog vijeća koja otprilike odgovara strukturi stanovništva u Mostaru – kazao je Čović.

Dodao je kako bi se gradonačelnik birao u Gradskom vijeću, dok bi sam Mostar ostao jedinstvena jedinca lokalne samouprave bez podjela na općine.

Članica Predsjedništva HNS-a BiH Borjana Krišto naglasila je kako vremena nema pune jer bi lokalni izbori trebali biti raspisani u svibnju.

– Imamo još treći i četvrti mjesec. Ako se pojave još neki usuglašeni prijedlozi mi ćemo ih vrlo rado prihvatiti i usuglasiti kroz Interresornu radnu skupinu i poslati u parlamentarnu proceduru. Ostalo je sve stvar političkog dogovora jer implementacija ovih odluka nije stvar samo jedne političke opcije – kazala je Krišto.

U međuvremenu vrlo decidirano da nema podjele Mostara prema etničkim principima i da im je to apsolutno neprihvatljivo, te da se domaći političari trebaju usredotočiti na provođenje presude Ustavnog suda BiH u vezi Mostara, vrlo jasno su poručili iz  Veleposlanstva SAD. Naglasili su kako je od iznimne važnosti i ove godine održavanje izbora u Mostaru u skladu s presudom Ustavnog suda.

-Iako je dobro da su stranke ponovo pokrenule razgovore, razgovori se trebaju usredotočiti na provedbu presude Ustavnog suda. Odluka suda poziva na minimalne izborne promjene, a ne koncepte koji promoviraju etničke podjele. Takvi koncepti pogoršavaju situaciju u Mostaru i prijete stvaranjem daljnjih podjela u zemlji – naglašavaju iz Američkog veleposlanstva.

Iz OHR-a su također pozvali odgovorne stranke da pregovaraju samo u cilju provođenja presude Ustavnog suda BiH.

-Ono što međunarodna zajednica ne može podržati jeste podjela Mostara. U posljednjem Komunikeu iz prosinca 2015. godine, podvučen je ključni princip, koji su potvrdile i političke stranke, da Mostar mora ostati jedinstvena, koherentna, multietnička jedinica lokalne samouprave, s određenom razinom lokalne nadležnosti/uprave ispod razine grada- jasno su poručili iz OHR-a.

M. L.