KANDIDATI: Tko sve želi u Predsjedništvo BiH

KANDIDATI: Tko sve želi u Predsjedništvo BiH

Ovogodišnji izbori za hrvatskog, srpskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH čini se bit će neizvjesni što se tiče pobjednika nego je to bilo do sada.

Aktualni član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Mladen Ivanić, ispred Saveza za promjene, ponovno će se u listopadu boriti za istu poziciju. On je poručio da tko god bude u Predsjedništvu BiH iz Federacije BiH mora znati da će RS, što se njega tiče, imati člana Predsjedništva koji će čvrsto braniti interese Republike Srpske i nijednog trenutka neće ugroziti njenu poziciju, piše Slobodna Dalmacija.

-Ako oni ne budu za kompromis, onda će imati sukobe. Međutim, u tim sukobima više se nikada neće dogoditi da bilo tko iz Federacije BiH ima isključivu podršku međunarodnih institucija, a ja to veoma dobro znam”, rekao je Ivanić te poručio da svoju retoriku ne će mijenjati i da se sa Dodikom ne će natjecati u teškim i neprimjerenim izjavama.
A da takvih izjava ne će nedostajati od njegovog glavnog takmaca, Milorad Dodik je odmah potvrdio nakon što Glavni odbor SNSD-a odlučio kandidirati kao srpskog kandidata za člana Predsjedništva BiH.

-Republika Srpska je jedini prioritet moje politike, a RS će biti ojačana i snažna mojim izborom za srpskog člana Predsjedništva BiH – izjavio je Dodik odmah nakon što je službeno potvrđena njegova kandidatura.
On je naveo da će SNSD voditi predizbornu kampanju pod sloganom “Pod zastavom Srpske”
Među bošnjačkim kandidatima bit će najveća gužva. Istina zbog brojnosti biračkog tijela oni to sebi mogu i priuštiti i da im još nešto glasova ostane, kako bi možda pogurali još jednom praktično bošnjačkog kandidata u liku Željka Komšića čelnika marginalnog DF-a. Istina njegove šanse nisu velike, a nakon što je u dva navrata nelegitimno obnašao tu dužnost kao hrvatski predstavnika u najvišem tijeku izvršne vlasti. Komšić je bio izabran dominantno bošnjačkim glasovima, a politika koju je provodio i želi je još jače i više provoditi, je na tom tragu. Njegov program je praktično lišen bilo kakvog konkretnog sadržaja, a jedino što nudi bošnjačkoj javnosti, jer njima se dominantno obraća i na njihove glasove računa, jest plašenje izborom Dragana Čovića i Milorada Dodika. Komšić ne nudi politiku koja bi učinila od BiH ugodnije mjesto življenja, osim ispraznih riječi kako će ako ne bude izabran, a bude Čović i Dodik u Bosni, Hercegovinu gotovo da i ne spominje, zavladat  mrak i tama.

Kandidat SDA je Šefik Džaferović, dugogodišnji glavni parlamentarac SDA i vrlo blizak obitelji Izetbegović. Njegov izbor je kontinuitet politike koja se može sažeti u jednom „ i nakon Izetegovića, Izetbegović“.  Prijeratni komunistički okružni tužitelj iz Zenice, Šefik Džaferović dobio je na stranačkoj konvenciji od 262 glasa tek 104 , a drugoplasirani je Safet Softić dobio je 87 glasova članova Konvencije, 22 listića su bila nevažeća.
Drugi kandidat iz reda bošnjaka  je SDP-ovac Denis Bećirović. Iako mlad, svojom retorikom djeluje kao da je skoro došao s 14. Kongresa KPJ. Sve je isto u njegovoj retorici Tito, partija, a jugoslavenstvo je zamijenjeno bosanstvom ili bolje reći bošnjaštvom. Ozbiljne, iskrene socijaldemokracije i promoviranja vrijednosti zajedničkog života tri ravnopravna naroda i svih građana, ni u tragovima. Srbi i Hrvati da, ali samo ako su odani i promoviraju ideju građanske Bosne, što u ovom slučaju znači bošnjačke.

Čak i njegovi stranački protivnici doživljavaju ga zarobljenikom komunističke prošlosti. Više SDP-ovaca je negodovalo zbog toga na društvenim mrežama, a jedan od njih je i Damir Krčum, kandidat za Federalni parlament na Općim izborima 2014. godine.
”SDP-ovo članstvo je izabralo bošnjačkog Milorada Dodika za svog ‘predsjedničkog’ kandidata. Ovim sramotnim potezom su tzv. ljevičari zadali snažan udarac opstojnosti Bosne i Hercegovine. Tako je SDP, kao nasljednik ‘one partije’ još jednom izdao državu… tada Jugoslaviju, a danas BiH. Neka je sramota svakog čovjeka koji je dao glas ovom populisti i šovinisti, a pozivam svakog poštenog čovjeka u ovoj zemlji da ne podrži Denisa Bećirovića u njegovoj rušilačkoj namjeri da zarad vlastite fotelje rasklima posljednje nosive zidove našeg, odavno urušenog, solitera”, napisao je Krčum na svom Facebook profilu, gdje su takav stav podržali i još neki članovi te stranke.
Treći, i sigurno, kandidat s najviše šansi za prvog u Bošnjaka je predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) i zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Fahrudin Radončić. Radončić je na Općim izborima 2014. godine bio kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, a osvojio je ukupno 201.454 glasa građana BiH. Ipak, pobjedu je odnio predsjednik SDA i aktualni član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović koji je osvojio 247.235 glasova. Radončić je dugo tvrdio kako je pokraden, a ovi izbori bit će prava prilika za revanš i SDA  i Izetbegoviću, s kojim ga povezuje dugogodišnji otvoreni kako politički tako i  osobni animozitet.

Među hrvatskim kandidatima za člana Predsjedništva BiH još se nije iskristalizirala situacija, ali je vrlo izvjesno je da će se i aktualni član Predsjedništva BiH Dragan Čović ponovo  kandirati za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, a najvjerojatnije će biti zajednički kandidat političkih stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS).
U ime HDZ-a 1990 to će biti zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta BiH dr. Dijana Zelenika, a svoju kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda najavio je potpredsjednik Narodne stranke Radom za boljitak Jerko Ivanković Lijanović. Prvi put i Naša stranka ima kandidata. Boriša Falatar – ekonomist s međunarodnim iskustvom.

Miroslav Landeka, Slobodna Dalmacija

Oznake

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar