KOMENTAR DANA: Kleveta, cenzura i etika na internetu

KOMENTAR DANA: Kleveta, cenzura i etika na internetu

MOSTAR – Internetski sadržaj nije toliko lako kontrolirati kao što je to slučaj s ostalim medijima. Postoje sadržaji koji omogućuju blogerima objavljivanje vlastitih „postova“ a posebno su poželjni u zemljama u kojima vlada cenzura i u kojima se vijesti pokušavaju sakriti od ljudi. Međutim, ako znamo da na internetu može objavljivati svatko ono što želi, treba razlikovati vijesti od prikrivenog oglašavanja i neistinitih informacija koje imaju jedinu ulogu nekome naštetiti.

Kleveta je svako iznošenje neistine ili neprovjerene informacije za koju nema dokaza a koja blati fizičku ili pravnu osobu. Za klevetu nema opravdanja i njoj će se prikloniti samo onaj tko ne može istinitim putom iskazati stajalište ili ispričati dobru novinarsku priču, osvrt, komentar ili kolumnu.

Za razliku od klevete koja je grijeh onoga što objavljuje vijesti odnosno tekstove bilo koje vrste, cenzura je spriječavanje objavljivanja sadržaja. Može biti preventivna (ona koja nastupi prije samoga objavljivanja sadržaja) i suspenzivna (koja nastupi nakon objavljivanja sadržaja koji se promptno uklanja s interneta). Oba oblika cenzure se obično upotrebljavaju u zemljama s režimskom vlasti.

Cenzuri pribjegavaju obično strukture koje se osjete ugroženima nakon objavljivanja nekoga sadržaja koji izravno optužuje sa ili bez dokaza, odnosno uz postojanje indicije za počinjenje nekoga nezakonitog čina. Cenzuri se u većini slučajeva pribjegava kada se radi o istinitim informacijama što se pokušavaju sakriti.

U nekim sredinama, međutim, postoje vladajuće strukture koje vladaju samo zbog toga što vladaju. One strukture što misle da znaju i mogu vladati, one strukture koje misle da im je vlast bogomdano pravo i čine što žele ne mareći za propise koje su same donijele da budu mrtvo slovo na papiru. Takve strukture obično vode ljudi koji iza sebe imaju manju ili veću vojsku neobrazovanih siledžija koji ne znaju kako hakerskim putom izbrisati ili spriječiti objavljivanje informacija na internetu koje su njima na štetu. Takve strukture tada pribjegavaju tajnom ili javnom zastrašivanju upućenom prema onome tko objavljiva informacije koje im štete.

Takve strukture, nadalje, pribjegavaju jednom od slijedećih načina borbe protiv istine: „Razbit ću ti pič.. majmune“, „Silovat ću ti ženu pred tobom“, „Nećeš ti doživjeti slijedeći Badnjak“, a osim verbalnog zastrašivanja postoje i radnje u okrilju noći počinjene kao prebijanje dotičnog koji se usudio nešto objaviti na internetu, paljenje imovine, pokretne ili nepokretne te drugi oblici začepljivanja usta.

Iskusni novinari, prijavljeni na određeno ili neodređeno vrijeme ili honorarci s ugovorom koji rade za medijske kuće koje nešto znače pod medijskim nebom određenog područja manje su izloženi prijetnjama jer je logično da iza njih stoje urednici i vlasnici medija.

Oni koji pokrenu vlastiti blog na jednom od blog servera su prepušteni sami sebi. Obično im ne mogu pomoći vapaji novinarskih udruženja što traže slobodu izričaja. Takvi su, uostalom, i pokrenuli vlastiti blog jer nemaju dlake na jeziku i nisu mislili da im treba nespomenuta treća vrsta cenzure a to je autocenzura, kada zbog vlastitog straha ili nečega drugoga sami objavljivač propusti objaviti nešto što zna ili što svatko zna ali prešućuje.

Zbog svega navedenog, takvi su prisiljeni jednoga dana objaviti vijest koja ima samo jednu rečenicu a ide ovako nekako – zbog straha za vlastitu sigurnost do daljnjega neće biti objavljeno ništa. Takvima, na kraju krajeva, svaka čast. Nevini promatrač bi mogao pomisliti nešto kao – šteta što se prekasno razumije da se „s rogatima ne isplati bosti“. Ostali a napose novinari mogu biti ljubomorni na lika koji je barem jedno vrijeme imao hrabrosti boriti se protiv vjetrenjača.

Bio on u pravu ili ne, bile njegove vijesti osobni revolt ili borba za istinu, Slobodane, ‘respect’ za dosad učinjeno!!!

Ne znam gdje se skrivaš a i da znam ne bih nikome rekao, ni na ispovijedi pred fratrom. Ako te prepoznam na ulici, budem te zovnuo na pivu da te upitam samo koliko si morao pojesti oraha i meda da jedan dobar vremenski period imaš mošnje od čelika.

Dnevno.ba

Autor: Marko Čuljak

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar

Marketing