Kroz izravne i neizravne poreze država radniku uzima čak 54,20 posto bruto plaće
Radnik koji prima neto plaće od 600 maraka, ona bruto iznosi 1.013 maraka, tako da se državi na ime doprinosa i poreza na dohodak daje 413 maraka. Ovisno o tome na koji način radnik troši svoju plaću, jer nema što štedjeti, država će kroz razne trošarine, putarine i PDV uzeti još minimalno oko 135 maraka, kazao je Hadžić
Već se godinama u Bosni i Hercegovini govori o velikom opterećenju rada i potrošnje što je, uz izostanak investicija možda i glavna kočnica razvoja našeg gospodarstva. Nažalost, uz izostanak bilo kakve vizije razvoja i oporavka ekonomije sve vlasti su proračune punili podizanjem ionako velikih nameta te daljnjim zaduživanjima na domaćem i inozemnom tržištu. Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, također je stava da su rad i potrošnja znatno opterećeni u BiH, što predstavlja veliki teret, kako za poslodavce, tako i za obične radnike. Koliko su zaista rad i potrošnja opterećeni, kako nastavlja, najbolje pokazuje izračuni doprinosa i poreza na dohodaka te opterećenja na potrošnju – PDV i trošarine.
Izračun opterećenja
– Prosjek plaće za oko 400 tisuća radnika u državi, koji rade u tkz. “realnom sektoru” iznosi oko 600 maraka. Bruto plaća je 1.013 maraka, tako da se državi na ime doprinosa i poreza na dohodak daje 413 maraka. Radnik koji dobije “na ruke” 600 maraka, taj novac će naravno potrošiti, jer nema što da štedi. U tom slučaju, hipotetički je uzeto radi pojednostavljenja ovog primjera, da će radnik potrošiti 400 maraka na hranu, 100 maraka na režije, 50 maraka na gorivo i 50 maraka na cigarete. U ovom slučaju, država će kroz razne trošarine, putarine i PDV uzeti 136 maraka. Naravno, ovisno od sklonosti potrošnji, ovaj iznos može biti veći ili manji, tako da nije fiksan. U ovom primjeru, država kroz izravno i neizravno oporezivanje, od 1.013 maraka bruto plaće uzme 549 maraka ili 54.20 posto, navodi Hadžić.
Uz sve ovo, i dalje nažalost u BiH vlasti raspravljaju o tome jesu li primanja radnika malo ili puno opterećena, te treba li uvesti nove namete na potrošnju, konkretno povećati stopu PDV-a i uvesti nove trošarine. S ovakvim ponašanjem bh. vlasti umjesto armije novih radnika dobiti ćemo tek armiju nove dijaspore.
Pogubnost trošarina na gorivo
On je još ranije upozoravao na negativne efekte povećanja trošarina na naftne derivate. Naime, prema dostupnim podacima, trošarine na gorivo, donijele su novih i dodatnih 238 milijuna maraka u prošloj godini.
– Kada se ovaj podatak usporedi sa potrošnjom u 2018., dobijemo financijske efekte uvođenja akciza, tj. putarina na gorivo, a efekti su isti kao da nam je povećana stopa PDV-a za 1,06 posto, upozorava Hadžić. Dodaje da umjesto da se poveća potrošnja stanovništva, smanjivanjem izravnih poreza (ne PDV-a) i na taj način znatno poveća osnovica, što bi u konačnici znatno povećalo prikupljeni PDV pri istoj stopi od 17 posto, mi uvodimo nove namete i poreze, kako bi što više uzeli i trenutne potrošnje i time smanjujemo mogućnost za naš ekonomski rast.
– Naša osnovica za obračun BDP-a je vrlo niska i treba se širiti, a to je moguće smanjivanjem poreza, nikako povećanjem. To je suštinska greška koju pravimo iz godine u godinu nadajući se drugačijim rezultatima. Druge zemlje napreduju, a mi nažalost stagniramo. Rezultat toga je i masovno iseljavanje mladog stanovništva. Rješenja postoje, samo što uvijek odabiremo ona loša, a ne ona koja nam mogu pomoći, poručuje Hadžić.
Dok god nemamo adekvatne strategije razvoja koje će se temeljiti na realnim stvarima a ne na fikciji, dok god nemamo političku i pravnu sigurnost u zemlji, dok god ne počnemo bar stizati regiju kada su u pitanju investicije, počnemo suzbijati korupciju i klijentelizam odnosno “ne oslobodimo se zarobljene države” nade za neku bolju budućnost nema. Europska unija nam je po svim relevantnim istraživanjima ekonomski udaljena minimalno 60 godina, susjedna Republika Hrvatska nam bježi 24 godine, a zbog pasivnosti i konstantnog valjanja u “blatu neslane prošlosti” već su nas ekonomski pretekle zemlje koje su nam uvijek gledale u leđa.
/Izvor: Dnevni list/
