Mostovi u našem životu

U narednom razdoblju donosimo nekoliko zanimljivih osvrta mladih koji su svoju inspiraciju pronašli u poznatim književnim djelima. 

Ivo Andrić kao inspiracija

Inspiraciju za ovo pisanje pronašla sam u romanu Ive Andrića „Na Drini ćuprija“. On je dobio Nobelovu nagradu 1961. upravo za roman „Na Drini ćuprija“. Čitajući to djelo shvatila sam kako mostovi imaju veliku i važnu ulogu u našim životima. Bez njih svijet ne bi bio povezan, ljudi koji žive na dvjema obalama bili bi razdvojeni i nepoznati jedni drugima.

Ivo Andrić bio je hrvatski i srpski pjesnik, prozaik, književnik i diplomat iz Bosne i Hercegovine. Jedan je od najprevođenijih pisaca kod nas. Samo je roman „Na Drini ćuprija“ preveden na više od dvadeset jezika i doživio je na nekim od njih po nekoliko uzastopnih izdanja. Andrić je i nositelj više odlikovanja, priznanja i nagrada.

Mostovi u nešem životu

Most (ćuprija)  je riječ koju smo do sada čuli bezbroj puta. Prva asocijacija na tu, naizgled običnu, riječ je ta kako je most samo jedna drvena ili kamena građevina koja se proteže između dvije obale. On je, ipak, nešto više od toga jer kao što spaja obale tako spaja i ljude. Most predstavlja simbol života, ljubavi i prijateljstva. Svi oni razlikuju se izgledom i svaki od njih je po nečemu karakterističan, ima neku svoju priču. Svim mostovima je zajedničko to što spajaju dvije suprotne obale i različite ljude. No, most ne mora biti samo građevina koja je vidljiva našim očima. Postoje i oni koji se stvaraju među ljudima, odnosno među ljudskim srcima, a to su mostovi ljubavi i mostovi prijateljstva. Oni ne poznaju nikakve granice, ruše prepreke ispred sebe i zbližavaju ljude. Bez njih bi dvije, tako bliske, obale rijeke bili daleke i potpuno strane jedna drugoj.

Mnogi mostovi, kao i onaj iz Andrićevog romana, preživjeli su brojne ratove i sukobe, te i danas ponosno stoje unatoč svojoj starosti. Neki, ipak, nisu uspjeli odoljeti godinama te su se urušili. Postoje pojedinci koji u mostovima vide neprijatelje, upravo zbog njihove funkcije, i zbog toga ih ruše i razaraju kako bi se odvojili i izolirali od drugih ljudi. Mostovi stvaraju trajna prijateljstva, te ulijevaju nadu i želju za suživotom. To su nijemi svjedoci vremena, koji svojom šutnjom ponekad govore više nego što bi se moglo reći riječima. Oni nas podsjećaju na to da svoju prošlost nikako ne smijemo zaboraviti. Most je simbol slobode, simbol nekog grada ili naroda. Velika većina njih građena je zajedničkim snagama ljudi koji se do tog trenutka možda nisu nikada vidjeli niti poznavali. Vrijednost postojanja mostova za nas je neprocjenjiva, možda nismo ni svjesni njihove dragocjenosti. Svatko od nas je nevidljivim mostovima povezan sa svojom obitelji, prijateljima, odnosno, sa osobama koje cijenimo i do kojih nam je stalo.

Ćuprija – veza života među ljudima

Most za Andrića u romanu „Na Drini ćuprija“ igra značajnu ulogu. Za njega je on simbol međuljudske povezanosti u sudbini, životu i smrti. Oni su korisne ljudske rukotvorine izgrađene u svrhu zbližavanja. Andrić je u svome djelu usporedio čovjekovu prolaznost i krhkost sa neprolaznošću mosta. On je nakon dugotrajne i mukotrpne gradnje spojio dvije obale, a samim time i dvije potpuno različite vjere, nacije i kulture.

S vremenom se ljudi sa tih dviju, do nedavno, razdvojenih strana sjedinjuju i počinju zajedno funkcionirati. Andrićev most na Drini je simbol snage i izdržljivosti. Unatoč brojnim nedaćama uspio je opstati sve do danas. Njegovoj važnosti pridonosi i to da su se na njemu rađale prve ljubavi, djeca su se tu igrala i okupljali ljudi kako bi se družili. Iako nas pisac ovim romanom provodi kroz nekoliko stoljeća, most je kroz sva ta stoljeća ostao isti, nepromijenjen. Izmjenile su se mnoge generacije i život je tekao, ali on je ostao miran. Most je u romanu konkretan vid te sveopće međuljudske povezanosti, težnje da se ona ostvari, te je u tom smislu i simbol ljudske povezanosti u sudbini, životu i smrti. Višegradski most iz povijesti ulazi u književno djelo te tu vrši životnu funkciju, zbližava ljude i skraćuje prostore. Gradnjom mosta počinje i glavna radnja romana i življa strujanja života. Tim činom odmah na početku vidimo kako će most igrati najvažniju ulogu u cijelom djelu.

Izgrađivanje mostova na neki način označava i pobjedu nad prirodom. Priroda pred ljude postavlja brojne prepreke koje ljudi rješavaju upravo zahvaljujući mostovima. Oni se grade kako bi olakšali i skratili put kojim se svakodnevno prolazi. Predstavljaju i želje ljudi da se povežu s drugima jer zajedno mogu postići više, nego kada su razdvojeni.

Na kraju možemo zključiti kako je most najvrijednija građevina koju je čovjek ikada napravio. Spaja kontinente, obale, ljude, kulture, civilizacije, ali i ljudska srca. Ljudi često podcjenjuju njegovu vrijednost te gledaju na njega samo kao na jednu običnu građevinu koja nema neke značajnije uloge osim da spaja obale i skraćuje put. Trebamo shvatiti da su oni, ipak, nešto više od toga. Podsjećaju nas na našu prošlost tako  da je ne smijemo zaboraviti i da je trebamo prenositi budućim naraštajima kao što je to učinio Andrić romanom „Na Drini ćuprija“.

Monika Brajko