NOVA VERZIJA STRATEGIJE EU-a za BALKAN Ovakva BiH (i ostali) ne mogu u EU, političke elite povezane su s organiziranim kriminalom

NOVA VERZIJA STRATEGIJE EU-a za BALKAN Ovakva BiH (i ostali) ne mogu u EU, političke elite povezane su s organiziranim kriminalom

Europska unija (EU) je pooštrila jezik u poglavlju vladavine prava, u tekstu strategije o Zapadnom Balkanu i jasno upozorava da će zemlje regije postati članice EU, “ali ne u stanju u kojem su one danas”. U najnovijoj verziji Strategije za Zapadni Balkan, u koju Radio Slobodna Europa ima uvid, navodi se da su političke elite u zemljama regije povezane s kriminalnim strukturama.
“Danas, zemlje pokazuju jasne elemente ‘zarobljene’ države, uključujući veze s organiziranim kriminalom i korupcijom na svim razinama vlade i administracije, kao i snažno uplitanje javnog i privatnog interesa”, ističe se u najnovijoj verziji Strategije i ocenjuje da sve ovo “njeguje osećaj nekažnjavanja i nejednakosti”, piše Radio Slobodna Europa (RSE).

Strategija o kredibilnoj perspektivi proširenja prema Zapadnom Balkanu Europska komisija će objaviti u Strasbourgu u utorak.

U najnovijoj verziji ovog dokumenta upozorava se na postojanje “ekstenzivno političko miješanje u medije i kontrola nad njima”.

“Vidljivo osnaženo i neovisno pravosuđe, kao i odgovorne vlade i administracije, nužne su za donošenje trajnih društvenih promena koje su potrebne”, poručuje se u najnovijem tekstu Strategije.

Strategija o Zapadnom Balkanu upozorava na dva važna pitanja koja se odnose na cijelokupnu regiju, zemlje u okruženju, a koja se trebaju riješiti prije pristupanja bilo koje zemlje u EU: dijalog između Srbije i Kosova, te bilateralni sporovi.

“Ne može postojati trajna stabilnost u regiji bez učinkovite i sveobuhvatne normalizacije odnosa između Beograda i Prištine, putem dijaloga koji pomaže EU. Sveobuhvatni i pravno obvezujući sporazum o normalizaciji je hitan i ključan kako bi i Srbija i Kosovo napredovale na europskom putu”, navodi se u tekstu Strategije koja predviđa postizanje takvog dogovora do kraja 2019. godine.

Strategija Europske komisije za Zapadni Balkan

Oko otvorenih, bilateralnih pitanja između zemalja u regiji, tekst Strategije jasno poručuje da se prije prijema zapadnobalkanskih zemalja u EU moraju “iznaći i biti provedena definitivna i obvezujuća rješenja”.

“EU ne može i neće uvesti bilateralne sporove”, poručuje se u tekstu Strategije.

Kada su u pitanju neriješeni granični sporovi između ovih zemalja, Europska komsija smatra da bi strane trebale da ih “bezuvjetno podnesu na obvezujuću, konačnu arbitražu”, kao što je Međunarodni sud pravde.

Odluke arbitraže o granicama bi trebale obje strane primjenjivati i poštovati u potpunosti prije prijema u EU, a to bi se trebalo uzeti u obzir i prilikom pripreme Pristupnog sporazuma.

Europska komisija ima konkretne primedbe i u poglavlju ekonomije gde se također ističe da postoji političko miješanje.

“Kritični dijelovi ekonomije u regiji su nekonkurentni, s previše nepotrebnim, političkim uplitanjem i nerazvijenim privatnim sektorom”, navodi se.

Osim eksplicitnijih stavova Bruxellesa oko značajnijih pitanja u regiji, tekst Strategije nije doživio suštinske izmene kada je riječ o vremenskoj izvodljivosti pristupanja u EU za svaku zemlju.

Crna Gora i Srbija se i dalje identificiraju kao lideri u regiji, te njihov prijem u EU se predviđa do kraja 2025. godine, s time što bi pristupni pregovori bili završeni 2023. Iste godine, kada lideri u regiji zaključuju pregovore, predviđa se početak procesa s Bosnom i Hercegovinom.

Albanija i Makedonija pristupne pregovore trebale bi poćeti 2019. godine, a kraj 2019. je rok kada bi Srbija i Kosovo trebale postići sporazum o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa.

BiH u EU sigurno prije 2025. godine

Naime, RSE je već prije pisao o Strategiji EU-a za zemlje zapadnog Balkana prema kojoj bi Srbija i Crna Gora mogle postati punopravne članice EU do kraja 2025. godine, ako do 2019. godine ispune kriterije iz vladavine prava, što podrazumijeva da se tamošnji lideri moraju “ozbiljno i s jasnom posvećenošću” suočiti s reformskim izazovima.

U slučaju Srbije, da bi se realizirao ovaj vremenski okvir (2025.), zemlja mora ispuniti i kriterije koji proizilaze iz poglavlja 35, a koji se odnosi na normalizaciju odnosa s Kosovom.

U nacrtu dokumenta u koji je Radio Slobodna Europa imao na uvid, Europska komisija predstavlja najoptimističniji scenarij u vremenskom smislu za svaku zemlju regije.

Prema indikativnom vremenskom okviru Europske komisije proizilazi da će 2019. godina biti ključna za države Zapadnog Balkana.

U dokumentu se navodi da bi tijekom te godine Kosovo i Srbija trebale postići “sveobuhvatnu normalizaciju odnosa”, što bi “otvorilo put za daljnji, suštinski napredak Kosova na putu ka europskim integracijama”.

Također, ista godina će biti važna i za Albaniju i Makedoniju koje bi trebale otvoriti pristupne pregovore sa Bruxellesom, a Bosna i Hercegovina bi tek tada trebala dobiti status kandidata.

Bruxellske institucije upozoravaju zapadnobalkanske države da se hitno i ozbiljno pozabave rješavanjem svih bilateralnih sporova koji moraju biti okončani prije pristupanja bilo koje zemlje u EU. Otvaranje mogućih pristupnih pregovora sa Sarajevom predviđa se tek 2023. godine.

Ta godina će, prema prognozi Europske komisije, biti u znaku završetka pristupnih pregovora sa Crnom Gorom i Srbijom, a 2024. se planira potpisivanje pristupnog sporazuma koji bi stupio na snagu godinu dana kasnije, odnosno krajem 2025., kada i ove dve zemlje postanu nove članice EU.

Kako se ističe u nacrtu strategije, ovo podrazumijeva i granične sporove. Bruxelles poručuje da Europska unija ne želi  uvoziti bilateralne sporove.

“Oko graničnih sporova koji i dalje nisu riješeni, strane se moraju bezuvjetno obratiti pravno-obvezujućoj arbitraži, prije okončanja pristupnih pregovora i u potpunosti moraju ispoštovati konačnu odluku”, navodi se u nacrtu strategije Europske komisije.

“Principijelno, zemlje lideri na europskom putu imaju strateški interes da se zalažu, a ne odmažu težnje njihovih susjeda. Stoga, sve se zemlje moraju suzdržati od zloupotrebe otvorenih pitanja u europskom pristupnom procesu”, poručuje se u nacrtu strategije Europske komisije za zemlje Zapadnog Balkana.

/Republikainfo.com/

Oznake

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar