Papa Franjo do sada najoštriji prema Međugorju: ‘Žena koju su vidjeli u Međugorju nije majka Isusova’

Vraćajući se iz Fatime u Portugalu, gdje je svecima proglasio dvoje djece kojima se 1917. godine ukazala Gospa, papa Franjo je najotvorenije i najoštrije do sada komentirao i fenomen u Međugorju. “Žena koju su vidjeli u Međugorju nije majka Isusova”, kazao je papa u razgovoru s novinarima tijekom povratnog leta u zrakoplovu.

“Više volim Madonu majku, našu majku, a ne Madonu voditeljicu poštanskog odjela koja šalje poruke svakog dana. Ta žena nije Isusova majka i ta navodna ukazanja nemaju neki značaj i to je moje osobno mišljenje”. Ovo su riječi pape Franje o ukazanima u Međugorju, izrečene u razgovoru s novinarima tijekom povratnog leta iz Fatime gdje je svecima proglasio dvoje djece vidioca pastira, Franju i Jacintu Marto te predslavio svetu misu.

Papa Franjo nije odbacio početak ukazanja djece vidioca u Međugorju

“Jasno je. Pa, tko misli da bi Gospa rekla: ‘Dođite sutra u toliko i toliko sati i ja ću kazati poruku tom i tom vidiocu’?”, oštro je komentirao papa upit novinara o Međugorju. Ovaj papin komentar svjetski mediji prenijeli su brzinom munje, a britanski ‘TheGuardian’ piše kako će ova papina izjava “vjerojatno izazvati velike reakcije u BiH, gdje katolici čine oko 10% stanovništva, a vjerski turizam u Međugorju donosi novac u tu siromašnu balkansku zemlju”.

Međutim, u svom komentaru papa Franjo nije odbacio i sami početak ukazanja šestoro djece vidioca u Međugorju 1981. godine, iskazavši daleko blaži stav.

“O prvim ukazanjima, onima djece, istraga kaže da, više-manje, treba nastaviti istraživati oko toga”, rekao je on.

Dodatnu težinu papinih riječi predstavlja i činjenica da je on na proslavi 100. obljetnice fatimskih ukazanja, 13. svibnja 2017. predvodio obred kanonizacije dvoje djece pastira Franje i Jacinte Marto. U svojoj je propovijedi u Fatimi je kazao kako “Gospa nije došla ovdje da bismo je mogli vidjeti. Za to ćemo imati svu vječnost ako, se spasimo”.

Nakon što je u propovijedi na misi iz studenog 2013. godine kazao kako ‘Gospa nije ravnatelj poštanskog ureda koji svaki dan šalje poruke’, ovo je do sada najizravnija i najoštrija kritika međugorskog fenomena od strane poglavara Katoličke crkve.

Vatikanski izaslanik: Međugorje je svjetlo

Vatikan je početkom travnja poslao posebnog izaslanika, poljskog nadbiskupa HenrykaHosera da “stekne dublje znanje o pastoralnoj situaciji” u Međugorju i “iznad svega zbog potreba vjernika koji idu hodočastiti”. Pri dolasku u Međugorje nadbiskup Hoser rekao je kako brojni hodočasnici dolaze u Međugorje zbog Gospinih ukazanja, te otkrivaju duboku duhovnost dok za Crkvu Međugorje predstavlja “plodnu zemlju”.

“S vjerskog stajališta Međugorje je vrlo plodna zemlja. Tijekom proteklih godina zbrojili smo 610 svećeničkih i redovničkih zvanja koja su potaknuta Međugorjem. Ljudi ovdje primaju ono što nemaju kod kuće. U mnogim našim starim kršćanskim zemljama, individualna ispovijed više ne postoji. U mnogim zemljama ne postoji klanjanje pred Presvetim. U mnogim zemljama ne poznaje se Križni put, ne moli se krunica”, rekao je papin izaslanik za Međugorje.

Navodeći da je njegova uloga u Međugorju vezana za pastoral hodočasnika, posebno važnim je ocijenio kako u Međugorju vjernici otkrivaju molitvu krunice.

“Ovdje ljudi taže svoju žeđ za Bogom i svetim, otkrivaju molitvu uz pomoć Blažene Djevice Marije, Kraljice Mira. Vi biste trebali biti nositelji Radosne vijesti. I recite cijelom svijetu: Međugorje je svjetlo”, poručio je poseban izaslanik pape Franje u Međugorju.

Međutim, on neće biti zadužen za provjeru autentičnosti ukazanja, jer taj zadatak je na Kongregaciji za nauk vjere.

Biskup Perić: Nema ukazanja

Prije samog dolaska poljskog nadbiskupa HenrykaHosera u Međugorje, čak dva puta u javnost je o feomenu Međugorja istupio mostarski biskup Ratko Perić.

Sa svojim poznatim stavom o negiranju ukazanja Gospe u Međugorju, biskup Ratko Perić je istaknuo “nevjerodostojnost međugorskih ukazanja koja su do sada dosegnula brojku od 47 tisuća”.

“Imajući u vidu sve što je ovaj Biskupski ordinarijat do sada istraživao i proučavao, uključujući prouku prvih sedam dana navodnih ukazanja, može se mirno ustvrditi: Gospa se u Međugorju nije ukazala! To je istina koje se držimo, i vjerujemo Isusovoj riječi da će nas „istina osloboditi“ (Iv 8,32)”, poručio je  mostarski biskup Ratko Perić ne odstupajući od svog dosadašnjeg stava.

Još nema službene odluke

U lipnju 2015. godine, talijanski mediji pisali su kako je Kongregacija za nauk vjere predala papi Franji izvješće o Međugorju u kojem se hercegovačko mjesto prepoznaje kao mjesto vjere, molitve i pobožnosti, ali ne i kao svetište i to uz zaključak da nema dokaza o nadnaravnosti ukazanja koja traju i danas.

Kongregacija je navodno u svom dokumentu pozvala vjernike da i dalje hodočaste u Međugorje, ali da se suzdrže od susreta s vidiocima i sudjelovanjima na navodnim ukazanjima.

Međutim, do sada, nema službene odluke o međugorskom fenomenu.

To je potvrdio i Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, izjavivši kako još nema službenog očitovanja Kongregacije za nauk vjere o fenomenu Međugorja, no istodobno je upozorio kako se od navodnih ukazanja ne bi smio raditi “medijski show jer se time dovode u pitanje sami temelji vjere”.

Kardinal Gerhard LudwigMüller, prefekt Kongregacije za nauk vjere: ‘Još dugo vremena za stav o Međugorju’

„Kongregacija neće dopustiti da na nju utječe bilo kakav vremenski pritisak, kada je posrijedi traženje istine, jer je njezina obveza voditi se isključivo istinom”, izjavio je kardinal Müller u intervjuu za Katoličku informativnu agenciju Poljske biskupske konferencije.

“Da bi se utvrdila vjerodostojnost međugorskih ukazanja, treba počekati još dugo vremena”, kazao je u intervjuu za KAI (Katoličku informativnu agenciju Poljske biskupske konferencije) usredinom travnja ove godine, kardinal Gerhard LudwigMüller. Ovaj prefekt Kongregacije za nauk vjere rekao je da se poslanje msgr. HenrykaHosera u Međugorju odnosi na uređenje pastoralnoga pitanja, uključujući sakramentno služenje.

“Međutim, Kongregacija za nauk vjere zainteresirana je za vjerodostojnost navodnih Gospinih ukazanja u tome mjestu, ispitujemo vjerodostojnost njegovih poruka, kako bi se predložili rezultati našega rada Svetom Ocu, da on odluči i presudi o njihovoj istinitosti”, istaknuo je kardinal Müller.

Prema Prefektu Kongregacije za nauk vjere, veliko mnoštvo vjernika previše je fascinantno u Međugorju, tako kao da budućnost i dobro Crkve ovisi o do sada predpostavljenoj istini ukazanja i porukama koje u sebi nose.

„Za sada moramo zauzeti odmak od takva stajališta, čak i kada bi bila  priznata Gospina ukazanja, kao što se dogodilo u slučaju Lurda i Fatime. Zapravo, ne trebamo novih objava, kao dodatak ili nadopunu onoj Objavi koja nam je u potpunosti i cjelovito dana u Isusu Kristu. Privatne objave mogu biti samo proročki prilog, sredstvo izazova koje nam postavlja Evanđelje”, kazao je kardinal Müller.

U tom kontekstu osvrnuo se na poruku iz Fatime i na Gospin zahtjev da se Rusiju posveti njezinu Prečistomu Srcu. Marija je tada rekla da je „došlo vrijeme u kojem Bog traži od Svetoga Oca da, zajedno sa svim biskupima svijeta, posveti Rusiju momu Bezgrješnom Srcu”, obećavajući da će je na taj način spasiti. On je podsjetio da je boljševička revolucija bila uništenje čovječanstva, svijeta, a iza nje je stajao ideologijski imperijalizam.

“U fatimskoj poruci vidi se jasno i razgovijetno protivljenje komunizmu. U njoj je konkretan proročki poziv da se komunizmu treba suprotstaviti molitvom, osobnim svjedočanstvom života i pokazati da pravo čovječanstvo dolazi od Boga. Pomirenje između ljudi i Boga ne dolazi po arhipelagu Gulagu ni po popisima smrti od Staljina, koji je milijune ljudi osudio na smrt. Čovjek nije u stanju stvoriti zemaljski raj na pepelu milijuna nedužno ubijenih ljudi, na ljudskim žrtvama na žrtveniku protučovječne ideologije. Samo činom svoje slobodne volje čovjek može učiniti životnu žrtvu i ne može ga se žrtvovati u ime bilo koje ideologije”, rekao je kardinal Müller.

Ono što se događa u Međugorju tolike godine – rekao je kardinal – stvorilo je pastoralan fenomen, koji ne smije počivati na lažnim temeljima.

„Mi ne možemo odvojiti pastoralno pitanje od pitanja o istinitosti ukazanja. Istina nije lijep ukras, nego temelj. Za nas kršćane najvažnije je navješćivati Krista, da je On jedini Spasitelj svijeta i življenje sakramenata, koja su sredstva spasenja što nam ih je Bog dao. Moramo govoriti i svjedočiti za Krista u politici, u kulturi, u znanosti, u društvenom životu, da bismo izgradili ljudski svijet na temelju objave koja nam je dana u Kristu”, istaknuo je Prefekt Kongregacije za nauk vjere.

Rekao je da nije određeno vrijeme s obzirom na završetak istraživanja o nadnaravnosti pojava koje se zbivaju u Međugorju. „Kongregacija ne će dopustiti da na nju utječe bilo kakav vremenski pritisak, kada je posrijedi traženje istine, jer je njezina obveza voditi se isključivo istinom”, zaključio je kardinal Müller.

Piše: V. Herceg/Dnevni list