Saborska većina: Bez pomoći Hrvatske, Hrvatima u BiH bilo bi još teže

Saborska većina: Bez pomoći Hrvatske, Hrvatima u BiH bilo bi još teže

Zastupnici hrvatske saborske većine pohvalili su u utorak Vladine napore da zaštiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini te ocijenili kako bi bez pomoći Hrvatske njihova situacija bila lošija, no iz oporbe su rezervirani prema tim tvrdnjama.

Da nema pomoći Hrvatske, situacija bi bila lošija. Pomoć je potrebna jer se Hrvatima krše osnovna ljudska prava, pa i ono na vlastiti dom i život u vlastitom rodnom kraju, kazala je Marijana Petir (NZ) ističući da Hrvati moraju imati mogućnost povratka u svoj dom, TV program na hrvatskom jeziku, moraju sami moći birati svoje političke predstavnike.

Bosna i Hercegovina je jednima majka, drugima maćeha, pa se stječe dojam da su Hrvati u BiH konstitutivan narod samo na papiru, kazala je Petir u Hrvatskom saboru.

I Zdravka Bušić (HDZ) je rekla kako je proteklih desetljeća bilo odluka koje su Hrvate diskriminirale u odnosu na druga dva naroda, iako su po ustavnom okviru u BiH oni konstitutivan narod.

Ta nepravda, kaže, još uvijek traje i najbolje se ogleda kroz nametanje člana Predsjedništva BiH koji, iako formalno predstavnik Hrvata, nije izabran voljom hrvatskoga naroda.

U saborskoj raspravi o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH, vladajući su istaknuli kako izvješće o provedbi potvrđuje da je Hrvatska sa svoje strane puno napravila, ali da predstoji još puno posla.

Iz izvješća se vidi da Vlada ulaže puno napora da zaštiti interese Hrvata, hvala Vladi i premijeru što su “prekinuli šutnju”.

Vladina briga daje nam sigurnost i vjeru u opstanak, kazali su HDZ-ovi Radoje Vidović i Nevenko Barbarić.

 

Zaboravljeni narod i časni izuzetak

 

Miro Bulj (Most), međutim, ima sasvim drugačije viđenje pa za Hrvate u BiH kaže da su “zaboravljeni narod”, a HDZ proziva zbog politike prema Hrvatima u BiH, da je broj zastupnika iz BiH sa šest smanjio na tri, da se odrekao HVO-a.

Predsjednik Zoran Milanović veći je suverenist od vas, imao je hrabrosti odlikovati pripadnike HVO-a, čime je poslao poruku da je HVO dio hrvatskih obrambenih snaga, rekao je Bulj.

Predsjednika države hvali i Ante Prkačin (DP) koji kaže da je hrvatska politika prema BiH bila površna, nedostatna, često diletantska s jednim časnim izuzetkom.

“Radi se o Zoranu Milanoviću koji zna i smije. Ima ih još koji znaju, ali malo tko smije”, rekao je Prkačin (DP) koji glavnim krivcem, “uzročnikom nereda i nemira, sukoba u BiH”, označava velikobošnjačku politiku, prenosi Hina.

 

Raspudić: RH treba proglasiti Komšića nepoželjnim i blokirati EU put BiH 

 

Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini nikada nije bio lošiji, ocijenili su u utorak oporbeni zastupnici u raspravi o izvješću o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskoga naroda u BiH i upozorili na kršenje Daytonskog sporazuma.

Zastupnik Mostar Nino Raspudić kazao je kako je Hrvatska davno trebala proglasiti Željka Komšića personom non grata te blokirati europski put BiH dok se ne izmijeni Izborni zakon BiH.

Nino Raspudić (Klub Mosta) izvješće o provedbi Deklaracije nazvao je “katalogom održanih sastanaka i upućenoj humanitarnoj pomoći” te upozorio na nedostatak konkretne vanjskopolitičke potpore.

”Hrvatska je trebala proglasiti Željka Komšića personom non grata i treba jasno staviti do znanja da ne samo da neće podržati europski put BiH, već i da će blokirati dobivanje statusa zemlje-kandidata dok se ne promjeni izborni zakon”, rekao je Raspudić.

Hrvoje Zekanović (Klub zastupnika Hrvatskih suverenista) govoreći o Hrvatima u BiH kazao je kako se sve svelo na humanitarnu pomoć, edukacije i protokole, a da položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini nikad nije bio lošiji.

Riječ je o opstanku Hrvata u BiH, o prvorazrednom političkom problemu, o nepoštivanju Daytonskog sporazuma, Hrvata je sve manje, u kulturnoj, identitetskoj i ekonomskoj su krizi, a naše aktivnosti su se svele na jedno izvješće u godini dana, kazao je Zekanović.

 

Zadaća je RH brinuti o Hrvatima izvan Hrvatske

 

”Jedino što je bitno ovoj vlasti je da HDZ ima opet tri zastupnika iz BiH u Hrvatskom saboru”, ustvrdio je Zekanović.

Miroslav Škoro (Klub Domovinskog pokreta) naglasio je da Hrvati u BiH očekuju ozbiljnu raspravu o svom položaju, a ne nabrajanje što su predsjednik Vlade i Ministarstvo vanjskih poslova radili u prošloj godini.

”Položaj Hrvata u BiH je vrlo loš, čak gori nego je bio za vrijeme Jugoslavije. Zadaća je Republike Hrvatske da skrbi o Hrvatima izvan Hrvatske, ali i da, kao supotpisnica Daytonskog sporazuma, onda kada se duh tog sporazuma u jednakopravnosti narušava, intervenira”, kazao je Škoro.

Kritizirao je i model pomoći Hrvatima u BiH kroz kupnje knjiga, stipendije ili izdvajanje novaca za zvonik ocijenivši takvu pomoć “promašenom i jalovom”.

Nino Raspudić (Klub Mosta) izvješće o provedbi Deklaracije nazvao je “katalogom održanih sastanaka i upućenoj humanitarnoj pomoći” te upozorio na nedostatak konkretne vanjskopolitičke potpore.

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar