Schmidtove izmjene neće spriječiti krađu glasova

Schmidtove izmjene neće spriječiti krađu glasova

Puno polemika izazvala je navodna namjera Visokog predstavnika Christiana Schmidta o njegovoj namjeri da izmjeni Izborni zakon BiH u dijelu koji govori o načinu biranja izaslanika u Dom naroda Federacije BiH.  Kao što znamo, taj dio na kraju nije uopće bio predmet nametnute odluke već se Visoki predstavnik Christian Schmidt odlučio za izmjene samo dijela Izbornog zakona BiH koji se tiče tehničkih pitanja.

Schmidtove izmjene

Ovaj dio izmjena Izbornog zakona predstavlja samo pokušaj da se izbori u BiH učine poštenijim i pravednijim.  Christian Schmidt je izmijenio član 2.15 Izbornog zakona u kojem sada stoji da ako se ne izvrši imenovanje novog ili zamjenskog člana općinske izborne komisije u zakonskom roku, Središnje izborno povjerenstvo BiH može izvršiti njeno imenovanje. Zabranjuje se zloupotreba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora fiktivnim predstavljanjem.

SIP BiH dobiva ovlaštenja da uklanja imena kandidata sa kandidatske liste ako utvrdi da je kandidat osobno odgovoran za povredu, poništi ovjere političke stranke, koalicije i liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata. Nositeljima izvršnih funkcija odlukom se zabranjuje zloupotreba javnih sredstava, a one se odnose na niz radnji kao što je uključivanje državnih službenika koji su podređeni kandidatu u obavljanju poslova u radnom vremenu u cilju promocije kandidata ili političkih subjekata.

Zabranjuje se korištenje prostorija javnih ustanova i organa za obavljanje predizbornih aktivnosti ako korištenje istih prostorija nije zajamčeno drugim kandidatima i političkim subjektima pod istim uvjetima, kao korištenje sredstava komunikacije, informacionih usluga, kancelarijske opreme javnih ustanova i organa za izbornu kampanju. Zabranjeno je korištenje sredstava prijevoza u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, županijskih ili općinskih organa i organizacija bez naknade ili po sniženim naknadama za aktivnosti kampanje. Zabranjeno je prikupljanje potpisa ili izborna kampanja koju provode lica koja obavljaju izabrane funkcije ili su državni službenici, tokom službenih aktivnosti ili događaja koje organizira javna ustanova ili organ.

Sve važno i dalje ostaje isto

Ovim izmjenama tako uvode se novčane kazne u iznosu od 600 do tri tisuće maraka za zaposlene ili angažirane u izbornoj administraciji.

Također, uvode se kazne u iznosu od tri do 30 tisuća maraka za političke subjekte, između ostalog, ako ometa skup druge političke stranke, spriječi novinara da obavi svoj posao u skladu s pravilima profesije i izbornim pravilima, podstakne na glasanje lice koje nema pravo glasa, podstakne lice da glasa više puta na istim izborima ili da glasa u ime drugog lica, izloži na biračkom mjestu ili njegovoj okolini bilo kakav materijal s ciljem utjecaja na birače itd. Ako pristalica neke stranke uredi bilo šta od navedenog kaznit će se stranka.

Usprkos svim ovim izmjenama što se tiče samog provođenja izbora i manipulacija na sami dan izbora vjerojatno se ništa dramatično neće dogoditi. Odnosno, svim onim manipulatorima koji su otvorenije nego ikad ‘prokazani’ na mostarskim izborima na raspolaganju su i dalje gotovo sve mogućnosti za provođenje izbornih krađa.

U kontekstu toga jedino bi izmjena kojom se SIP-u BiH omogućava u određenoj situaciji imenovanje članova biračkih odbora mogla donekle utjecati na povećanje regularnosti izbora

Sve ostale bitne stavke koje se tiču ove problematike i dalje su ostale nepromijenjene. Tako ćemo i dalje potpuno zakonito gledati ‘trgovanje’ mjestima u biračkim odborima i manipulacijama prije, tijekom i nakon izvršenog glasovanja.

Niti jedan ključni detalj iz ‘paketa transparentnosti’ kojeg su podržale sve političke stranke uoči pregovora u Neumu nije implementiran izmjenama koje Schmidt nametnuo.

Da ne bi bilo zabune, takvo nešto nije bilo ni moguće jer je cijeli izborni proces započeo, a ždrijebanje za popunu biračkih odbora otpočeti će ovih dana.  Dojam je da je visoki predstavnik Christian Schmidt ‘zakasnio’ sa nametanjem ovog dijela Izbornog zakona BiH jer jednostavno otpočete procedure u ovoj fazi izbora nije moguće mijenjati bez odgode izbora. A to nitko ne želi.

Kontrola provođenja izbora i prebrojavanja glasačkih listića je nepromijenjena, na biračkim mjestima neće biti elektronskih skenera za prebrojavanje pa će tako birački odbori koji će biti popunjeni na izrazito sumnjive načine i dalje ‘brojati’ glasove kako im odgovara.

Kako spriječiti novu krađu na izborima?

Svim procesima na dan izbora i dalje će većinom upravljati općinska i gradska izborna povjerenstva koja su gotovo uvijek imenovana isključivo po političkoj podobnosti. Najbolji primjer, s obzirom na događanja na izborima 2020.,  za to jeste upravo sastav Gradskog izbornog povjerenstva Grada Mostara. Naime, unatoč kriminalnim aktivnostima koje su otkrivene na izborima 2020.g. u novu gradsku izbornu komisiju faktički je SDA imenovala tri člana, a HDZ tri.

To je potpuno jasna poruka što se može očekivati na izborima. Da stvar bude potpuno jasna, ista situacija je i u svim drugim općinama i gradovima jer općinske i gradske izborne komisije imenuje većina u pripadajućem gradskom ili općinskom vijeću. Zbog toga je iluzorno očekivati bilo kakve transparentne i poštene izbore u sredinama gdje vladajuće stranke čine uvjerljivu većinu. Takav sistem određivanja članova općinskih i gradskih povjerenstava im upravo omogućava neprekidnu manipulaciju i kontinuirano osvajanje vlasti na jako sumnjive načine. Jednostavno, u takvim sredinama nitko nema moć kontrole brojanja i nemoguće je ostvariti bilo kakvu kontrolu bez neke vrste automatskog prebrojavanja glasova kao što bi bilo npr. putem skenera.

Zbog toga, jedini način određene kontrole tijeka glasovanja i prebrojavanja glasova i ovaj put će biti izražena kroz sposobnost oporbe da se organizira i putem svojih promatrača spriječi izborne manipulacije. Međutim, očigledan problem je i taj što u velikom broju bosanskohercegovačkih općina i gradova oporbene stranke, a ni organizacije civilnog društva,  nemaju takvu snagu ni moć. Da stvar bude još pesimističnija, u nekim sredinama oporba kao takva ni ne postoji već će sve stranke biti usmjerene na ‘ubacivanje’ što većeg broja glasova ‘sebi i svojima’.

Hoće li mostarski slučaj dobiti kazneni epilog?

Veliki problem za dostizanje situacije u kojoj će BiH stvarno imati poštene i demokratske izbore predstavlja i činjenica da glavni protagonisti izbornih krađa nikada ne budu kažnjeni na adekvatan način koji će poslužiti kao primjer. Svima je još uvijek u sjećanju najsvježiji primjer mostarskih izbora gdje se otkrila masovna i organizirana „krađa glasova“ na barem 15 biračkih mjesta. Cijeli slučaj je u svojim izvješćima potvrdilo čak i Središnje izborno povjerenstvo BiH te određenu dokumentaciju proslijedilo nadležnim tužiteljstvima. SIP BiH je čak i kaznio određene članove biračkih odbora, ali prave reakcije pravosuđa još uvijek nema.

Iz županijskog tužiteljstva je rečeno da se nikakve istrage o ovim aktivnostima neće provoditi. Nakon toga, SIP BiH je po određenim informacijama istu dokumentaciju ustupio i Tužiteljstvu BiH koje se još uvijek nije javno izjasnilo o statusu ovog slučaja. Međutim, neke od neslužbenih informacija govore da su istražni organi na saslušanje pozvali više od 60 svjedoka izbornih krađa na mostarskim izborima 2020. godine. Ukoliko bi se zaista ovaj slučaj procesuirao sa adekvatnim rigoroznim kaznama (uključujući i zatvorske), možda bi tek onda bila manja zainteresiranost političkih aktera za provođenje izbornih krađa.

/Izvor: Dnevni.ba/

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar