Učenici devetih razreda uskoro pred velikom odlukom, kako pomiriti afinitete i tražena zanimanja
Učenici devetih razreda uskoro će se naći pred prvom velikom životnom odlukom, koju srednju školu odabrati. Srednju školu i buduće zanimanje treba prvenstveno izabrati prema afinitetima učenika, ali je konačno došlo vrijeme i da ne treba bježati od zanata, jer su oni sada i traženi, a i dobro plaćeni, piše Večernji list.
Ovo su ključni savjeti stručnjaka o tome kako da roditelji i budući srednjoškolci u BiH, a posebno oni koji su u dvojbi, odaberu u koju srednju školu će uskoro predati dokumente za upis u srednju školu, piše Večernji list. Mnogi već znaju u kojem smjeru će ići i oni trebaju pratiti svoje želje i afinitete, ali je ogroman broj djece koja lutaju i koje treba usmjeriti na najbolji način.
Za njih je važno da ne idu za željama prijatelja, roditelja ili nekog trećeg, već da se okrenu prema stvarnosti i tržištu rada, odnosno onome s čim će najlakše pronaći posao
Savjet je i da ne upisuju pod svaku cijenu četverogodišnju školu, posebno ona djeca koja nemaju dovoljno predznanja da prate program 4. stupnja, a došlo je i vrijeme da su zanati dobro plaćeni, da učenici često imaju i plaćenu praksu i da su to cijenjena zanimanja. Pojedina djeca već od nižih razreda osnovne škole znaju koju srednju školu žele upisati dok se drugi premišljaju do posljednjeg trena.
Prerađivačka industrija, trgovina, IT
U okviru istraživanja tržišta rada 2021./2022., koje na godišnjoj razini provode Federalni zavod i županijske službe za zapošljavanje, početkom 2022. organizirano je anketiranje uzorka od 1288 poslodavaca registriranih u FBiH koji imaju pet i više zaposlenih, sortiranih u male, srednje i velike poslodavce po djelatnostima i županijama. Najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem u 2022. iskazane su za zanimanja u prerađivačkoj industriji (48%), trgovini (18%), IT sektoru (7%) i građevinarstvu (7%).
Najtraženija zanimanja III. i IV. stupnja srednje stručne spreme u 2022., prema rezultatima anketiranja, bit će prodavač-trgovac, bravar, šivač, stolar, varilac, konobar, ekonomski tehničar, obućar, elektrotehničar, tesar, kuhar, informatičar i strojarski tehničar. Ne treba zanemariti ni stanje na zavodima za zapošljavanje. Dok je u nekim sredinama pojedino zanimanje deficitarno, u drugim je takav kadar prekomjeran, piše Večernjak.
Kakvo je trenutačno stanje s nezaposlenima u HNŽ
Koncem veljače 2022. u evidenciji Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanske županije bile su evidentirane 29.453 nezaposlene osobe, od toga gotovo polovina u Mostaru – 14.089.
Najveći broj nezaposlenih, kad je riječ o 1. i 2. stupnju, bilo je u kategoriji jednostavnih poslova, čak 5622, slijede kuhinjski pomoćnici 51, daktilograf 37, radnika u tekstilnoj proizvodnji bilo je 31, krojača 21, pomoćnih cvjećara 17, molera 12, pomoćnih zidara 11…
Kad su u pitanju osobe s 3. i 5. stupnjem obrazovanja, najviše je nezaposlenih prodavača 1780, slijede frizeri za žene 859, kuhara je 774, bravara 689, automehaničara 598, konobara 586, kovinotokara 362, vozača teretnog vozila 260, elektromehaničara 237…
Među nezaposlenima s 4. stupnjem obrazovanja najviše je ekonomskih tehničara – 1693, slijede maturanti gimnazije – 1573, strojarskih tehničara je 764, turističkih animatora je 508, elektrotehničara 454, medicinskih sestara 452, poljoprivrednih tehničara 360, tehničara cestovnog prometa – 338…
Mladi prilikom izbora budućeg zanimanja ne bi trebali voditi računa o dužini ili težini školovanja, već o budućnosti i mogućnosti da naučeno primijene na radnom mjestu. To je najbolji način da nađu zaposlenje u BiH, a ne da budu samo statistika na evidencijama nezaposlenih osoba.
Foto: Ramski Vjesnik / Ilustracija