Zašto komarci neke grizu češće nego druge?
Sposobni su uništiti večer svojim zujanjem i ubodima koji kasnije uzrokuju neugodan svrbež, nakon kojeg se uvijek pitamo: Zašto baš mene bodu najviše od svih? Koliko god vam se činilo da ste sami u toj muci, ipak nije baš tako. Iako znanstvenici još uvijek nisu otkrili pravo rješenja protiv ovih krvopija, ponudili su nekoliko ideja o čimbenicima koji igraju ulogu u tome koliko će vas komarci željeti gristi.
Prethodna istraživanja su pokazala da komarci češće grizu deblje ljude (jer proizvode više CO2), oni koji piju pivo ili trudnice, a pokazala su i da su ugrizi povezani s načinom prehrane pojedinca, iako to nije dokazano.
Autori novog istraživanja u PLOS One tvrde da su pronašli odgovor, objavio je The Conversation. Proučavali su razlike u mirisu kože pojedinaca koji više tj. manje privlače komarce na grupi jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca. Testirali su i jednojajčane i dvojajčane blizance kako bi odvojili uzroke prirode i odgoja (genetike i okoliša). Hrabri blizanci bi stavili ruke u posebno konstruiranu kupolu od pleksiglasa u kojoj je miris kože ili privlačio ili odbijao 20-tak ženskih komaraca. Pratio se nivo privlačnosti koji se uspoređivao s onim ruke na drugom kraju kupole. Za pretpostaviti je da su jednojajčani blizanci konzistentno imali sličnije rezultate u odnosu na dvojajajčane blizance. Ova usporedba procjenjuje da 67% različitosti između ljudi je na genetskoj osnovi.
Posjedujemo genetske varijacije koje kontroliraju i mirise koje percipiramo i one koje sami proizvodimo. Komarci su nam tu slični – oni također imaju velike razlike prema kojima ih određeni mirisi i kemikalije privlače i odbijaju. Različiti komarci preferiraju i različite dijelove tijela. Neke životinje koriste vlastiti tjelesni miris kako bi držale različite insekte podalje i sve farmaceutske kompanije pokušavaju otkriti koji se kemijski spojevi kriju u tim mirisima.
Autori istraživanja s blizancima su otkrili da se ti kemijski spojevi mogu nalaziti u žlijezdama u našoj koži ili u bilionima mikroba na površini kože. Odbacili su bakterije kao uzrok jer se na njih ne može utjecati genetski. Bili su u krivu.
Svatko od nas ima jedinstvene bakterije koje se nalaze u našim ustima, crijevima ili na našoj koži – moglo bi se reći da svi imamo jedinstveni „bakterijski otisak“. Pokazalo se da genetika ipak utječe na sličnost "bakterijskog otiska“ onih bakterija koje se nalaze u crijevima, i što je još bitnije za ovo istraživanje, i onih na koži. Naših 100 triliona bakterija brojnije su od vlastitih krvnih stanica, i ispostavilo se da mi ne „biramo“ bakterije, one „odabiru“ nas na temelju genetičke mape.
Proizvode brojne vitamine i različitih kemijske spojeve u krvi, a njihova različitost samo pridonosi našem zdravlju, ali su izgleda i odgovorne za većinu tjelesnih mirisa.
Stoga, idući put kada vas komarac ugrize nemojte kriviti lošu sreću ili sprej protiv komaraca. Pomislite na zadivljujući spoj određenog genetskog materijala i posebne vrste bakterija koji zajedno proizvode kemijski spoj kojem može odoljeti rijetka vrsta komaraca.
bljesak.info
