Zemlja koju investitori zaobilaze u širokom luku
Kako bi se najbolje vidjelo na koji nas način percipiraju u inozemstvu, govoreći u političko-ekonomskom smislu, vidljivo je iz sljedećih podataka – u prva tri kvartala 2010. inozemne investicije bile su 509 milijuna maraka, u 2011. – 2010. 453 milijuna maraka, u 2012. 406 milijuna maraka, u 2013. 518 milijuna maraka, u 2014. 582 milijuna maraka, u 2015. 500 milijuna maraka, i već spomenutih 274 milijuna maraka prošle godine
SARAJEVO – Domaći investitori su posljednjih godina uistinu bili ti koji su bh. ekonomiju držali tik iznad provalije, ali svima mora biti jasno kako bez velikih inozemnih investicija pravog i značajnijeg oporavka gospodarstva neće biti.
Naime, upravo najveće svjetske i multinacionalne kompanije, koje i posjeduju najviše novca su najpoželjniji investitori u svim zemljama zapadnog Balkana, ali nažalost ne i u BiH.
Posljednji podaci o prva tri kvartala prošle godine su katastrofalni – inozemne investicije u BiH iznosile su u prvih devet mjeseci prošle godine 274,3 milijuna maraka i gotovo su prepolovljene u odnosu na isto razdoblje 2015. godine (u prva tri kvartala 2015. inozemni investitori su uložili čak 226 milijuna maraka više nego u istom razdoblju 2016.). Ovakva situacija nikoga tko iole poznaje prilike u BiH ne da ne iznenađuje, nego je očekivana, jer smo u svijetu već postali brand po dvije stvari –proizvodnju raznoraznih društveno-političkih kriza i“izvozu ljudi”.
Užasni pokazatelji
Kako bi se najbolje vidjelo na koji nas način percipiraju u inozemstvu, govoreći u političko-ekonomskom smislu, vidljivo je iz sljedećih podataka – u prva tri kvartala 2010. inozemne investicije bile su 509 milijuna maraka, u 2011. 453 milijuna maraka, u 2012. 406 milijuna maraka, u 2013. 518 milijuna maraka, u 2014. 582 milijuna maraka, u 2015. 500 milijuna maraka, i već spomenutih 274 milijuna maraka prošle godine.
Primjerice, u Srbiji investicije rastu, otvara se na tisuće radnih mjesta, Crna Gora ubrzano ide kao NATO-u i EU, gospodarski jača, Makedonija olakšava investitorima ulaganje u njihovu zemlju, Albanija također. Međutim, u nas je važno permanentno održavati “zamrznuti sukob”, pričati o, u dosta slučajeva, sintetičkoj ugroženosti, organizirati nevažne referendume, slati apelacije koje nas vraćaju u sukobe, “uhljebljivati” rodbinu, prijatelje i “profesionalne podizače ruku” na najvažnije funkcije u zemlji,… I, što je možda i najgore, nakon toga se hvaliti imaginarnih rezultatima “velebnog ekonomskog oporavka”, koji čini se vide samo oni koji su u vlasti, oni koji su već godinama ionako sami sebi dovoljni.
U isto vrijeme dok se oni hvale svojim radom, po listi konkurentnosti svjetskih gospodarstava (The Global Competitiveness Index 2016–2017) najgori smo u Europi. Prema navedenoj listi, BiH je zauzela 107. mjesto, a najbliže europske zemlje su nam Moldavija na 100. mjestu i Srbija na 90. U leđa nam samo gledaju zemlje poput Gabona, Zelenortskih Otočja, Ugande, Tanzanije, Zimbabvea, Pakistana, Jemena,… Izvješće Doing Business 2017 o lakoći poslovanja također govori kako smo najgori na Starom kontinentu. Nalazimo se na 81. poziciji od ukupno 190 zemalja na ljestvici, te smo u odnosu na prethodnu godinu nazadovali dvije pozicije.
Konstantan pad
Uopćeno govoreći, prema podacima Centralne banke BiH iz srpnja 2016., ukupno stanje izravnih inozemnih investicija na dan 31. prosinca 2015., u BiH iznosi 12.2 milijardi maraka. Naša zemlja je, zahvaljujući privatizaciji velikih državnih poduzeća, u 2007. imala priliv izravnih inozemnih investicija od 1.3 milijarde eura, što je najveći godišnji iznos zabilježen u posljednjih dvadeset godina. U 2008. godini priliv inozemnih investicija od 684 milijuna eura, bez očekivane privatizacije, može se smatrati zadovoljavajućim, naročito ako se uzme u obzir njegova pozitivna struktura (ulaganje u proizvodni sektor i visoko učešće greenfield ulaganja). Međutim, upravo nakon 2008., što zbog svjetske ekonomske krize, što zbog gore pobrojanih faktora, investicije iz inozemstva padaju, odlaze u druge zemlje regije, a otužna je činjenica kako nam uz novac iz zemlje svake godine bježi sve više stanovništva. (dnevni list)
