RAMA DOMAĆIN JADRANSKO PODUNAVSKIH ZEMALJA U LOVU ŠARANA I AMURA

Kup Jadransko-podunavskih zemalja u lovu na šarana i amura odvijat će se na Ramskom jezeru od 01. do 04. Rujna ove godine. Domaćin prvenstva je Sportsko ribolovno turističko društvo „Ramske vode“. Već su započele pripreme za ovo prvenstvo. Započele su stizati i prijave ekipa.

Vladimir Nevistić, predsjednik SRTD „Ramske vode“ je o ovom prvenstvu kazao: „Zadovoljstvo nam je biti domaćinom ovog prvenstva. Ovo je jedna dobra prilika da pokažemo ljepote Rame, gostoprimstvo i da u svijet pošaljemu veoma lijepu sliku o našoj općini. Ovo prvenstvo pratit će brojni mediji te je zaista prilika da napravimo dobru turističku promociju. Uz nas kao domaćine tu je i Sportsko-ribolovni savez BiH na čelu sa Tihomirom Popovićem. Kao i uvijek uz nas je općina Prozor-Rama i načelnik dr. Jozo Ivančević . Zahvaljujemo se načelniku na ovoj i svakoj drugoj potpori u radu društva. Već su počele pristizati prijave ekipa za natjecanje. Bit će nam drago obavještavati javnost o svim pripremama i samom natjecanju jer se zaista imamo čime pohvaliti.“

U hidroakumulaciji Rama registrirano je jedanaest ribljih vrsta iz tri porodice. Iz porodice Salmonidae zabilježeno je prisustvo potočne pastrve, dužičaste pastrve i jezrske zlatovčice! Jezerska zlatovčica unesena je planskim poribljavanjem neposredno nakon punjenja akumulacije. Iz porodice Cyprinidae zabilježene su vrste: bijeli klen, strugač, babuška i šaran! Klen i babuška su uneseni neplanski u Ramsko jezero u drugoj polovici sedamdesetih. Po prvi put u neretvanskom slivnom području zabilježeno je na Ramskom jezeru prisustvo smuđa iz porodice Percidae, a unesen je planski 85 godine u svrhu smanjenja brojnosti klena i babuške. Njegovim prisustvom smanjena je brojnost svih vrsta. Prisustvo sunčanice i bijelice zabilježeno je krajem devedesetih, a brojnost varira ovisno o godišnjem dobu. Populacija šarana, koji ne spada u autohtonu vrstu hidroakumulacije, u brojčanom pogledu zastupljena je velikim brojem. Brojčana zastupljenost srebrnog karasa je dosta velika, i on je zajedno sa šaranom introduciran i dobro se prilagodio na postojeće životne uvjete.