Banja Luka odbila uvesti hrvatski jezik u RS
BANJA LUKA – Koliko su predstavnici srpskog naroda u Narodnoj skupštini RS-a spremni osigurati ravnopravnost druga dva naroda u pogledu jezika i pisama svjedoči i informacija da je NSRS odbila u dnevni red ovogodišnjeg zasjedanja uvrstiti donošenje zakonskog rješenja o uporabi jezika i pisama kojim bi, između ostalog, i hrvatski jezik trebao dobiti status ravnopravnost na prostoru ovog entiteta.
Predsjednik Kluba Hrvatskog naroda u Vijeću naroda Tomislav Tomljanović potvrdio je kako se pokušalo ići na varijantu da se ovo pitanje uvrsti kroz samu Skupštinu budući da u Vijeću naroda, odnosno Klubu Hrvata ranije nije bilo spremnosti za takvo što. Međutim, kolegij Skupštine odbio je problematiku jezika uopće tretirati u planovima rada.
No, Tomljanović tvrdi kako se time nije završila njegova dugogodišnja borba za izjednačavanje prava hrvatskog jezika te kako će pokušati na neki drugi način uvrstiti u dnevni red pitanje zakonskog rješenja o ravnopravnosti jezika i pisama.
Kaže kako se radi o izuzetno važnom pitanju budući da je Ustavom Republike Srpske propisana je konstitutivnost svih naroda te su posebnim članom kao jezici navedeni jezik srpskog, jezik bošnjačkog i jezik hrvatskog naroda. Ali problem leži u tomu da do danas nije doneseno zakonsko rješenje koje bi ovu ustavnu kategoriju pretočilo u praksu. Zbog toga je na terenu stanje takvo da je većina službenih ploča ispisana samo srpskim jezikom, a u dosta slučajeva i samo ćirilicom. Na kanjonu Vrbasa prema Banja Luci ovih je dana pak, doznajemo, bilo moguće pronaći i natpis “Dobro došli u zemlju ćirilice”.
Hrvati povratnici tako i na ovaj način shvaćaju koliko je zapravo vlastima u RS-u stalo do njihove ravnopravnosti te kako političke elite iz Banja Luke RS doživljavaju isključivim entitetom srpskog naroda. Tim više je bitno i dalje ustrajati na ravnopravnosti jezika, jer osim osjećaja sigurnosti i poštovanja prema drugom i drugačijem, uvođenje hrvatskog jezika i latinice trebalo bi imati i pozitivne efekte u svakodnevnom životu.
Istodobno, žalosno što je Klub Hrvata nikada nije službeno stao iza ove inicijative što se može objasniti već poznatom situacijom u kojoj zbog nakaradnih pravila, u Klubu sjedi polovica predstavnika srpskih stranaka, odnosno omjer snaga trenutno je takav da SNSD, SDS i SP imaju četiri od ukupno osam izaslanika.
I dok su Hrvati tako i kroz jezik i pismo na marginama u RS-u, srpski predstavnici svako malo povlače pitanje svojeg jezika na području Herceg-Bosanske županije.
Ministar znanosti, prosvjete, kulture i sporta u HBŽ-u Petak Galić tako je nedavno naglasio kako za razliku od obrazovne politike manjeg entiteta u kojemu učenici hrvatske nacionalnosti nemaju ni prava ni jamstva vezana za hrvatski jezik, nacionalnu skupinu predmeta i vjeronauk, u općinama HBŽ-a učenici već godinama uče srpski jezik, ćirilično pismo, a vjeronauk se neometano odvija čak i za samo jednog učenika po školi.
Iz tog su ministarstva podsjetili vlasti u RS-u, odnosno ministra prosvjete i kulture Republike Srpske Danu Maleševića kako ima dovoljan broj neriješenih zahtjeva za uvođenje materinjeg jezika i nacionalne skupine predmeta za djecu povratnike u entitetu kojeg predstavlja. Stoga su ministra iz RS-a pozvali da riješi pitanje uporabe hrvatskog jezika i nacionalne skupine predmeta u školama u Republici Srpskoj, na način na koji je to urađeno za djecu srpske nacionalnosti u Bosanskom Grahovu i Drvaru davne 2002./2003. godine.
Dnevno.ba Autor: Karlo Lovrić
