BHRT: Zabrinjavajući nedostatak osoblja, jedan liječnik brine za 2 tisuće pacijenata
Ponovo zabrinjavaju podaci o nedostatku liječnika. Čak pedeset posto liječnika primarne zdravstvene zaštite nedostaje u Bosni i Hercegovini.
Posljedice bi mogle biti nesagledive, jer su doktori obiteljske medicine prva ruka spasa svim pacijentima, ali institucije malo čine da ih zadrže u BiH.
Podatak da jedan liječnik brine o više od dvije tisuće pacijenata dovoljno govori o tome koliko je situacija ozbiljna, javlja BHRT.
Ustanove pred kolapsom
Samo je 746 liječnika obiteljske medicine u cijeloj Bosni i Hercegovini. Nastavi li se ovakav trend odlaska stručnog osposobljenog medicinskog kadra, zdravstvene ustanove bi mogle biti pred kolapsom.
Također, ni mladi nisu zainteresirani za rad u manjim ambulantama, a nerijetko je teško doći i do specijalizacije. Dr Sanel Husarić iz Srebrenika sam se izborio za specijalizaciju koju obavlja u Tuzli.
”Svjedoci smo iz u dan da sve više mladih liječnika napušta našu državu. Ide vani. Ja uopće nisam razmišljao da napuštam državu i idem vani. E sad, nadam se da ima perspektive i da će u budućnosti biti stabilniji sustav”, kaže Husarić.
Veliki problem
To što nedostaje liječnika obiteljske medicine trebalo bi sve zabrinuti. Najviše pacijente.
”Mi smo ulazna vrata u zdravstveni sustav i većina problema naših pacijenata rješava se upravo na primarnom nivou. Ne bismo smjeli dozvoliti da pacijenti ostanu bez doktora primarne zdravstvene zaštite posebno bez obiteljskog doktora. Mislim da je to veliki problem i ako se ne počne na vrijeme rješavati na vrijeme pogotovo u sredinama gdje već postoji, gdje oni koji odlučuju su vjerojatno malo i zakasnili, problem će se samo produbljivati”, tvrdi dr Amira Srabović iz Službe obiteljske medicine Doma zdravlja Tuzla.
Administrativna procedura
Da je broj liječnika i više nego nedovoljan najbolje govori činjenica da umjesto 35 pacijenata koliko bi trebali, obiteljski liječnici pregledaju i do 70 pacijenata.
A uz to, još dodatni problem. Umjesto da se posvete pacijentu, pred njima je prvo velika administrativna procedura.
”Mi se sada suočavamo s tim, da kada vam se u ordinaciji nađe pacijent, vjerujte ja sam najmanje doktor. Ja sam najviše administrativni radnik. Trebam upisati razlog dolaska pacijenta, trebam to sve unijeti u zdravstveni karton, papirnati karton, pa u elektronski zdravstveni karton. U međuvremenu trebam uraditi nekoliko radnji z pacijenta, da dobije elektronsku uputnicu, elektronske recepte i da na neki način pregledam pacijenta”, kaže dr Senada Selmanović iz Udruženja doktora obiteljske medicine TŽ.
Vlast bez sluha
Težak i iscrpljujući svakodnevni rad, koji je uz to nedovoljno plaćen, svakako jedan od vodećih razloga odlaska liječnika. A sluha nadležnih, kako kaže doktorica Selmanović, nema.
”Mislim da je jako bitna zdravstvena politika koja je kada je u pitanju obiteljska medicina zakazala. Nije bilo dobre razvojne politike u smislu jačanja primarnog sektora. Mi moramo shvatiti da smo mi sposobni svojim obrazovanjem koji stječemo, kao specijalisti obiteljske medicine da odgovorimo na 70 do 80 posto zahtjeva naših građana”, dodaje Selmanović.
Stoga je ključno pitanje što ako ostanemo bez ovih liječnika, kome ćemo pokucati na vrata i hoće li nas uopće više tko imati pregledati.
Odgovor leži isključivo u institucijama koje su očito još slijepe nad gorućim problem u društvu.
