Najčešće se krivotvore anabolici, ali i antibiotici, cjepiva i citostatici

Čudotvorni lijekovi protiv bolova, preparati kojima se liječi karcinom, tablete koje za mjesec dana korištenja bez odricanja dovode do savršene tjelesne težine, razni anabolici…, samo su neki od proizvoda koji se na internetu nude stanovništvu Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BIH.

Pojavom društvenih mreža i masovnijim korištenjem interneta povećana je mogućnost manipulacije s građanima s obzirom na to da razni prodavači pod lažnim imenima nude lijekove sumnjiva podrijetla i sastava po cijenama nižim od onih u ljekarni.

Kupnja na internetu

Vrlo je često riječ o proizvodima koji nisu prošli nikakvu kontrolu ispravnosti, a nije isključeno ni da njihov sastav ne odgovara onomu pod što se prodaju.

Kako je na svojoj službenoj stranici navela Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALM BiH), internet je slobodno tržište koje ni jednim zakonom u BiH nije uređeno i predstavlja najveću opasnost jer na internetu građani kupuju i koriste lijekove neutvrđenog sastava i neprovjerene kvalitete. Napominju kako se prometom lijekova mogu baviti samo licencirane ustanove, prometom lijekova na veliko mogu se baviti veleprometnici kojima je ova Agencija izdala dozvolu za promet na veliko, a prometom lijekova na malo mogu se baviti ljekarne kojima su entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravstva izdala dozvolu.

“Prema entitetskim zakonima o ljekarničkoj djelatnosti, prodaja lijekova na internetu nije dopuštena. Fizičke osobe i nelicencirane ustanove ne mogu se baviti prometom lijekova. Takav promet lijekova je nelegalan. Ilegalni uvoz lijekova u nadležnosti je odgovarajućih tijela unutarnjih poslova i tužiteljstava. ALM BiH ima uspostavljene određene oblike suradnje s Carinom, Tužiteljstvom BIH i SIPA-om u smislu inspekcijskog pregleda i kontrole kvalitete zaplijenjenih lijekova”, navode na svojoj stranici iz Agencije za medicinska sredstva i lijekove.

Internet jedan od glavnih puteva za distribuciju krivotvorenih lijekova

“Prema dosadašnjim spoznajama, najčešće se krivotvore tzv. lifestyle lijekovi (lijekovi za liječenje erektilne disfunkcije, lijekovi za mršavljenje, anabolici) iako se, prema iskustvima drugih država, može konstatirati da se krivotvore i tzv. life-saving lijekovi (antibiotici, cjepiva, citostatici). Kod krivotvorenih lijekova sadržaj aktivne supstancije najčešće nije odgovarajući. Nije mali broj slučajeva da takvi preparati uopće ne sadrže aktivnu supstanciju ili sadrže posve drugu supstanciju u odnosu na onu koja je navedena na pakiranju.

Svakako, ako pacijent uzima lijek koji ne sadrži deklariranu količinu aktivne supstancije ili uopće ne sadrži aktivnu supstanciju, neće se izliječiti i samim time će njegovo zdravlje biti ugroženo. Stoga, kako bi bili sigurni u sadržaj i kvalitetu lijeka, građani trebaju nabavljati lijekove samo u ovlaštenim ljekarnama”, zaključili su iz ove Agencije. Iz ljekarni pak navode kako je za pacijenta možda i najznačajnija uputa koja dolazi uz lijek.

Ona mora biti napisana na službenom jeziku dane države, a istodobno mora biti jasna i razumljiva pacijentu. Font slova mora biti prilagođen pacijentima koji imaju probleme s vidom. Prim. mr. sc. Hana Helppikangas, dr. med. i specijalistica dermatovenerologije, nedavno je na društvenim mrežama upozorila na jedan od oglasa u kojem se reklamirao preparat za gljivice na noktima, a reklamirala ga je nepostojeća dermatološka klinika.

Lažne informacije

“Sasvim sam slučajno na Facebooku naišla na specijalisticu Rabiju Begić koja radi u Regionalnoj dermatološkoj klinici u Sarajevu i koja u ekskluzivnom intervjuu kaže da je BiH vodeća po smrtnosti u svijetu zbog gljivičnih oboljenja nokatnih ploča te da preporučuje mast koja to liječi. To što sam pročitala je prestrašno i zaista nisam mogla ne reagirati. Zamislite, žena govori kako se umire od gljivica na noktima. To nije točno. Osim toga, ne postoji Regionalna dermatološka klinika u Sarajevu niti postoji dermatologinja Rabija Begić. Jedina dermatološka klinika nalazi se u sklopu KCUS-a i zove se Klinika za kožne i venerične bolesti”, istaknula je tom prilikom Helppikangas, dodavši kako često naiđe na savjete kako liječiti dijabetes ili visoki krvni tlak. Zaključila je kako su to opasne stvari koje mogu ubiti osobu.