BOSANSKI LONAC: U vlasti ‘autohtoni Srbin’, ‘veliki Bošnjak’, ‘legitimni Hrvat’ i ‘persona non grata’

Vrijeme će pokazati kako će funkcionirati vlast dijametralno suprotnih stavova po svim ključnim potanjima za BiH u kojoj će zajedno sjediti i ministri ‘ljutih’ neprijatelja Čovića i Komšića

Još u siječnju ove godine Dnevni list je najavio da će vlast na državnoj i federalnoj razini uz SNSD, SDA i HDZ BiH činiti i DF Željka Komšića.

Bilo je samo pitanje hoće li DF to učiniti kao dio BH bloka ili izvan njega. Na kraju se ispostavilo da će DF ipak ići ruku pod ruku sa SDA, a mimo dojučerašnjih suradnika iz SDP-a i Naše stranke, koji DF više ne smatraju dijelom BH bloka.

Tako će se u istoj vlasti naći dojučerašnji ‘ljuti protivnici’ Željko Komšić i Dragan Čović, uz Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika. Ostaje vidjeti kako će taj odnos Čović-Komšić funkcionirati u praksi jer su njihovi stavovi, o bilo čemu, dijametralno suprotni. Barem kada je riječ o javnom diskursu.

Pomiriti nepomirljivo

Lider HDZ-a BiH i HNS-a već je nekoliko puta ponovio da Komšić može u vlast samo kao dio takozvane ‘bošnjačke reprezentacije’, te da za aktualnog člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda nema mjesta za pregovaračkim stolom za kojim će sjediti isključivo Dodik, Čović i Izetbegović. Komšić bi dakle svoje stavove i ‘želje’ oko podjele resora trebao artikulirati kroz Izetbegovićeva usta. Također, više puta su Čović i pojedini ostali članovi Hrvatskog narodnog sabora upozorili da Komšić ne može ‘računati’ na pozicije u Vijeću ministara i Vladi FBiH koje su ‘dogovorene’ kao ‘hrvatske’. Isto je za državnu razinu i ‘srpske pozicije’ rekao i Dodik. Komšić zasada javno ne govori ništa po tom pitanju, ali za očekivati je da su uskoro oglasi i lider DF-a.

Čović svoje biračko tijelo već mjesecima ‘informira’ tezom da je Komšić ‘bošnjački reprezentativac’, te da takoreći neće imati ‘dodira’ s ničim što je hrvatsko, pa kao takav može u vlast.

Komšić pak još nije dao objašnjenje zašto on ide u vlast s onima koje je do prije nekoliko mjeseci nazivao ‘kriminalcima zbog kojih je htio popiti otrov’.  Navodno, svojim sudjelovanjem u vlasti ‘branio bi BiH’ od onih koji je žele rasturiti, a to su po stavu njegove stranke upravo oni s kojima će participirati u vlasti. Ostaje vidjeti kako će to ‘spavanje s neprijateljem’ izgledati u praksi, ako ta vlast profunkcionira. Jer, i ranije su se na domaćoj političkoj sceni događali iznenadni prevrati, čak i kada je sve bilo potpisano.

Izborni zakon

Jedno od bitnih pitanja koje će nova vlast morati rješavati je ‘Izborni zakon’. Čović i Komšić tu se apsolutno ne slažu. Čak što više lider HDZ-a BiH je više puta kazao da se Vlada FBiH neće formirati bez izmjena Izbornog zakona, no čini se da će se ta Vlada formirati čim se raspodjele resori, te da će se pitanje Izbornog zakona rješavati tek nakon toga. Čak i da tako bude ostaje nejasno kako će članovi vladajuće koalicije naći zajednički jezik oko izmjena Izbornog zakona ukoliko svi budu ostali na ranije utvrđenim stavovima. SDA i DF su jučer prilikom formaliziranja koalicijskog dogovora potpisali Sporazum o konstituiranju parlamentarnih većina. Između ostalog,  u njemu stoji da će se te dvije stranke zajednički zalagati za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetima ‘Sejdić-Finci’, ‘Pilav’, ‘Zornić’ i ‘Šlaku’. ‘Ljubić’ se nigdje ne spominje, a Čović je dosad inzistirao na ‘Ljubiću’. Problem i prije formalne uspostave vlasti. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je masa općina u kojima vlast obnaša HDZ BiH Željka Komšića proglasila ‘personom non grata’, nakon što je Komšić pobijedio Čovića u utrci za Predsjedništvo BiH. Između njih dvojice puno je negativnosti koje će da bi vlast normalno funkcionirala morati pretvoriti u pozitivnosti, inače je budućnost takve vlasti krajnje upitna. Uostalom, isto vrijedi i za dijametralno suprotne stavove Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika. Vlast će tako činiti ‘autohtoni Srbin’, ‘veliki Bošnjak’, ‘legitimni Hrvat’ i ‘persona non grata’.

Na kraju, ne treba zanemariti ni utjecaj međunarodne zajednice na proces formiranja vlasti u BiH. Koliko god međunarodna zajednica i Europska unija u BiH ponekad djelovala troma, neaktivna i nezainteresirana naivan je svatko onaj tko misli da se ijedna vlast u BiH do sada uspostavila bez utjecaja ključnih vanjskih faktora. Za očekivati je dodatni pritisak na sve aktere da se cijeli proces što prije završi. A oni uvijek prefereiraju najbrži i najlakši mogući scenarij, a to je trenutno iznad opisani ‘bosanki lonac’.

Što piše u Sporazumu SDA i DF-a?

U petak su u Sarajevu, nakon višednevnih razgovora, zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Adil Osmanović i potpredsjednik Demokratske fronte (DF) Dženan Đonlagić potpisali Sporazum dvaju stranaka o konstituiranju parlamentarnih većina. Sporazumom su usuglašeni ciljevi na čijoj će se realizaciji raditi u aktualnom mandatu te će u narednom periodu biti nastavljeni razgovori o samoj provedbi Sporazuma u pravcu uspostave vlasti u Bosni i Hercegovini. U Sporazumu stoji da će se dvije stranke zajednički zalagati za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetima ‘Sejdić-Finci’, ‘Pilav’, ‘Zornić’ i ‘Šlaku’. Zalagat će se i za potpunu provedbu ranije usvojenih zakona i strategija Predsjedništva BiH te Parlamenta BiH s ciljem aktiviranja Akcijskog plana za članstvo (MAP) te konačnog članstva BiH u NATO savezu. Kako se, nadalje, navodi, zajednički prioritet bit će ekonomske reforme, dodatno zapošljavanje i stvaranje boljeg poslovnog okruženja a fokus će biti stavljen i na sigurnosne izazove, vladavinu prava, borbu protiv korupcije.

Podsjetimo, Predsjedništvo Demokratske fronte je na sjednici održanoj 26. ožujka 2019. donijelo Zaključak u kojem stoji da je, temeljem očekivanja velikog broja građana BiH koji su dali potporu toj stranci, kao multietničkoj – građanskoj stranci, te izboru člana Predsjedništva BiH, Predsjedništvo DF-a donijelo Odluku o početku razgovora sa svim parlamentarnim strankama o formiranju parlamentarnih većina za mandatno razdoblje 2018. – 2022. godine, kao i niz zaključaka koji će biti osnov za početak pregovora.

/Izvor: Dnevni list – Piše: D. Lukić/