Čija je brana?

Današnji prostor općine Prozor-Rama doživio je svoje velike promjene izgradnjom dviju hidroakumulacija; Jablaničkog  i Ramskog  jezera. Hidroakumulacije su izgrađene za proizvodnju električne energije. Rama je time trajno oštećena prije svega emocionalno, materijalno i ekološki. Danas općina Prozor-Rama dobiva sredstva obeštećenja na ime potopljenog zemljišta. Ta sredstva su sastavni dio proračuna i koriste se za infrastrukturu i razvoj. No, ona nikada neće moći nadomjestiti onaj emocionalni odnos ljudi koji su rođeni, živjeli i morali napustiti svoje ognjište. Materijalna nadoknada je postajala, nije bila beznačajna, ali nije bilo u potpunosti zadovoljavajuća. Sva ta nadoknada ne može zamijeniti trajnu emocionalnu vezu sa svojim ognjištem.

Pustimo to na trenutak po strani i pozabavimo se procesom izgradnje jablaničke i ramske brane. Ovih dana dobio sam od prof. dr. Ivana Markešića i gosp. Bože Mišure zanimljivu knjižicu koja je kupljenja na jednom „buvljaku“ u Zagrebu i  na jedan drugačiji način svjedoči o izgradnju, za razliku od svjedočanstava onih koji su izgrađivali brane. Knjigu je izdala „Narodna fronta Bosne i Hercegovine“ i izvršni organ ove fronte „Oslobođenje“ godine 1950.  Glavni dio se odnosi na izgradnju brane na Neretvi i planovima za Ramu. Tekstove potpisuju inž. Danilo Protić, direktor „Hidrogradnje“ Jablanica, Mirko Vujačić, K. Stepanović, Vlajko Ilić, Mesud Jamaković, geodet „Hidroelektroprojekta“ Jablanica, Razija Salihamidžić, Saida Marinović, Sida Marjanović,

Izgradnja ovih brana slovila je kao ponos i dika Jugoslavije i svih njezinih naroda i narodnosti. Kada su Partija i Vlada odlučili gradnja je počela.

Tom odlukom rijeka Rama je nestala i ostala je samo u povijesnim kartama. Započelo se sa izgradnjom pristupnih putova, premještanjem pruge , iseljavanje stotina obitelji što je bilo najbolnije.

Strani novinari, pisci i avanturisti su pozivani da vide kako se radi, da se pokaže kako Jugoslavija napreduje. Tada se već nagovještavalo: „Hercegovina koja je do sada smatrana kao pasivna oblast, a odakle su naši ljudi, idući za kruhom, selili u druge krajeve, prelazili čak i okeane da bi zaradili onaj minimum koji je bio potreban za život, imala je i dosada sve uslove da postane naša napredna oblast, ponos svih naših naroda, a poslije izgradnje ovih objekata Hercegovina će i biti takva.“

Zbog informbirovskih  sukoba izostaje podrška u strojevima koji su trebali stići za radove u Jablanici. Zato je narod „pregao“!  Ovu riječ ćemo pregalački prevesti kao izvršavanje radne obaveze „radnom narodu“. Taj radni narod su činili domaći ljudi koji su bili prisiljeni ići na tu „obavezu“. Pomno su birani mladi ljudi iz obitelji koji su bili na „drugoj strani“, na strani čiji članovi obitelji su najčešće završili na Bleiburgu, Hudim i drugim jamama, po zatvorskim ćelijama…

Nastavak slijedi…