• DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar
  • DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar

DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar

Područje Donje Rame ovih dana vrvi pčelarima, njihovim košnicama i pčelama. Bagrem, koji samoniklo raste na ovom terenu, je odlično cvao, vrijeme je idealno za pčele koje prikupljaju bagremov nektar i pretvaraju ga u izvrstan med.

Povodom Svjetskog dana pčela, u čast ovim iznimno važnim stvorenjima, posjetili smo neke pčelare i upitali ih o trenutnoj situaciji. Osim domaćih pčelara, košnice su na bagremovu bogatu pašu dovezli pčelari iz Gornje Rame i Jablanice. Proteklih su godina česti gosti bili i pčelari iz Konjica, južne i zapadne Hercegovine.

Foto: Dok pčele trenutno nose bagremov nektar, neke na nožicama još od veljače skupljaju i polen

Situacija je proteklih nekoliko godina bila puno drugačija. Događalo se da je vrijeme bilo kišovito upravo u doba cvatnje bagrema, a to je značilo da su pčele ostajale u košnici i jele malo prikupljenog meda iz nešto boljih perioda. Znalo se to ponavljati i za vrijeme drugih cvatnji, a na to su se nadovezale i bolesti pčela.

Foto: Diljem Donje Rame zeleni su krajolik prošarale nebrojene bijele krošnje bagrema

Kako smo kazali, u tijeku je pašni period u pčelarstvu, a bagrem je glavni. Trenutno se proširiva prostor u košnicama kako bi pčele imale gdje donositi nektar, koji će kasnije postati medom. Ukoliko se osigura dobar prostor u košnicama, pčele neće “zarojiti”, neće povući matičnjake i rojiti se. Vrijeme je razmnožavanja pčela, sanduci su puni, stoga im postaje tijesno. Tako jedan dio pčela sa starom maticom izlazi vani i traži pogodno mjesto da se naseli. Obično to najprije bude neka grana, a zatim pčele “izviđači” odlaze tražiti neku duplju u stablu i slično. Tu nastupa pčelar, kada ih u što kraćem roku treba smjestiti s grane u sanduk.

“Bagrem cvjeta uglavnom početkom svibnja ili sredinom, kao ove godine. Ako se dogode pogodna temperatura i vlažnost zraka bagremov cvijet ispušta nektar koji pčele prikupljaju i nose u košnice. Trenutnu pašu može ugroziti samo hladno vrijeme. Ako temperatura tijekom noći padne ispod 13 stupnjeva, dan može biti sunčan i lijep, ali bagrem ne medi”, pojašnjava nam Zoran Topić, jedan od pčelara koje smo posjetili u Donjoj Rami i član pčelarske udruge “Maslačak”.

Bagrem najbolje ispušta nektar, ukoliko su noćne temperature 13-14 stupnjeva te dnevne do 26-27 stupnjeva. Neugodnosti može stvarati i vjetar koji zna isušiti nektar, jer je njegov sastav tek 20 posto glukoze i fruktoze, ostatak je voda.

“Sljedeća paša nakon bagrema je lipa. Pčele ćemo nakon toga seliti u planinske predjele gdje ide divlja livada, medonosni su uglavnom trava Iva i vrijesak”, kaže Zoran o daljnjim planovima za pčelare u 2022. godini.

Nekoliko loših godina za pčelarenje

Priupitali smo pčelare misle li da je došao kraj lošim godinama za pčelare i hoće li biti meda i za tržište. Većina pčelara u Rami nema problema s prodajom meda. Stalni i zadovoljni kupci se uvijek vraćaju, a pčelari kažu “sve se proda na kućnom pragu”. Također podsjećaju da su košnice s pčelama vašeg lokalnog pčelara jedini garant da kupujete prirodni pčelinji med te upozoravaju na neispravan med koji se tijekom cijele godine, a posebno zimi može kupovati na štandovima uz cestu ili tržnicama.

“Za pčelare je zadnjih pet godina bilo katastrofalno, a najgore su bile 2020. i 2021 godina”, govori nam Zoran. Zanima nas što sve jedan pčelar mora raditi ukoliko je unos loš, koliki su financijski izdaci kada su pčele gladne.

Foto: Vaga je, na oduševljenje pčelara, prije par dana prikazala dnevni unos od dva kilograma

“Pčelar prije svega u proljeće mora hraniti pčele sa šećerno-mednim tijestom ili pogačama, kako bi se one što bolje razvile i povećao njihov broj. Zatim dolazi voćna paša kada se se treba proširivati leglo. Međutim, ukoliko je u voćnoj paši vrijeme loše, pčele se moraju prihranjivati pogačama ili još bolje šećernim sirupom. Za svaku košnicu mora obezbijediti najmanje 3-4 kilograma tog tijesta, a ukoliko nema unosa, mora ih hraniti šećernim sirupom”, pojašnjava nam Zoran.

Kada su u pitanju svi financijski izdaci, pčelar mora kupiti i vosak, zatim pogače, šećer, nove sanduke i okvire, jer se godišnje u svakoj košnici mora izmijeniti 30 posto saća. Od mjeseca srpnja pa dalje, primjenjuje se zaštita pčela od bolesti.

“Recimo, imamo trake protiv varoe, koje su prilično skupe. U proljeće se mogu pojaviti bolesti kao što je nozemoza pčela, nametnička bolest kod odraslih pčela, zatim krečno leglo ili trulež. Tada se moraju kupovati lijekovi, nozecidi i slično, koji se daju pčelama. Ukoliko se pojavi američka ili europska gnjiloća, lijeka nema. Uzima se cijeli sanduk sa pčelama i saćem i spaljuje”, pojašnjava nam Zoran pčelarske brige kada su u pitanju bolesti pčela.

“Nakon dugog niza godina kada nije bilo prinosa meda, ove godine imamo lijepo vrijeme i sve se čini da stižu dobri dani za pčelare”, zaključio je Zoran.

Među kućama gračačkog zaseoka Trišćani gotovo da nema livade na kojima nije smješteno barem nekoliko košnica, pa je naš sljedeći sugovornik, Stipo Topić, tek stotinu metara dalje. Svi pčelari su ovih dana u poslu, ali za razgovor se uvijek ima vremena.

Foto: Pčele raspoznaju žutu, plavu i bijelu boju, crvenu i zelenu ne, a vjerujemo da im ovakve dekoracije ne smetaju

Ovaj, nešto mlađi pčelar, trenutno je vlasnik 71 košnice i također je član pčelarske udruge “Maslačak”. Zatekli smo ga u pčelinjaku u radovima na proširenju društava. “Hvala Bogu ima unosa, konstantan je već gotovo mjesec dana i pčele su baš “jake”. Od kada pčelarim ne sjećam se da su u ovom periodu bile u tako dobrom stanju. Ovo bi mogla biti godina koju pčelari već dugo priželjkuju”, govori nam veselo Stipo.

Sve upućuje na dobru godinu. Početak je bagrema, Stipo smatra kako je brzo došao, pa strahuje da bi brzo mogao i proći. Međutim, ako vrijeme posluži, bit će dobro. “Što se tiče bagrema, malo kiše ili sparine dobro dođe. Mislim da bi najviše štete donio vjetar, koji je najveće zlo za bagrem”, kaže Stipo.

Foto:  Obijeljeni prostor saćem između okvira, omiljeni je prizor za pčelare 

Kao i većina pčelara Stipo košnice seli nakon paše bagrema. Destinacija već dugi niz godina – Risovac. Bagrem ove godine dosta kasni, pa je u pitanju i selidba na Risovac. “Osim Risovca, jedan dio pčela imam i na Ustirami, gdje pčele također skupljaju bagremov nektar, a onda kasnije i šumski med, taman, crn i vrlo ukusan med”, pojašnjava Stipo te dodaje kako je, kad su vremenske neprilike u pitanju, s bagremom uvijek bila borba.

Stipo u šali dodaje: “Bagrem je poznat po tome. Svatko zna, kad bagrem iscvjeta, evo kiše. Ove smo godine bez kiše i sve miriše na to da bi moglo biti meda.”

Skup i unosan sport

Upitali smo i Stipu o troškovima bavljenja pčelarstvom, a on kaže da je to kao i u svakom drugom poslu ili hobiju, s tim da je pčelarstvo od neizmjerne važnosti za cijeli svijet. “Pčelari sve većinom sami financiraju, nema neke konkretne pomoći, a izdaci su veliki. Ovo je zaista skup sport, iako može biti unosan. Kad je u pitanju pčelarstvo, cijene su također skočile, sve je skupo. Početak je najteži, dok se sve to kupi i prikupi. Kasnije kad čovjek stane na noge, dobro je. Za informaciju, samo je vosak 25 maraka po kilogramu, a zatim još pogače, šećer, lijekovi i druga oprema”, pojašnjava nam Stipo troškove bavljenja pčelarstvom te za kraj dodaje: “Pozdrav svim pčelarima, ma gdje bili.”

Među nešto starijim i iskusnijim pčelarima, dolazimo i do jednog mladog, Nikolu Pavlovića, koji se upravo spremao dati pčelama vode. Ovaj osnovnoškolac u stopu prati svoje starije kolege. Hranio je pčele i održao ih na životu kroz jesen, zimu i proljeće. Sada ima tri košnice i jedan nukleus, a sve su prilike da će ove godine teglice napuniti medom svojih pčela.

Pčele nisu samo važne za pčelara, nego za opći opstanak ljudi i svijeta. One su najbolji oprašivači voća, biljki, bašči i ostaloga. Dakle, da nema pčela sve bi postalo upitno, kažu nam ovi članovi ramske udruge pčelara “Maslačak”.

“Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života”, poznata je izjava Alberta Einsteina, a ukoliko ne razvijemo svijest o dobrobiti pčela, mogli bismo zaista saznati istinitost tvrdnje ovog velikog znanstvenika.

Foto: Osim pčela, raditi moraju i ljudi, a pčelari za rad u vrtu svakako imaju i dodatnu opremu 

 

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar