Gotovo 70 posto mladih u BiH dugoročno nezaposleno!
Regija bilježi i značajan pad dugoročne nezaposlenosti, s vrhunca od oko 1,5 milijuna osoba u 2011., na 776 tisuća osoba u drugom kvartalu 2018. Ipak, nezaposlenost i dalje ostaje značajan izazov na zapadnom Balkanu, čiji su razine bili dva do tri puta veći nego u usporedivim zemljama EU, navode se u izvješću
MOSTAR – Učinak tržišta rada na zapadnom Balkanu se i dalje popravlja, iako sporije nego u prethodnim godinama usprkos snažnijem ekonomskom rastu u regiji, pokazuje najnovije izvješće “Trendovi tržišta rada na zapadnom Balkanu u 2019.“, kojeg su objavili Svjetska banka i Institut za međunarodne ekonomske studije iz Beča. Podaci ukazuju kako je između drugog kvartala 2017. i drugog kvartala 2018. otvoreno je oko 68 tisuća novih radnih mjesta, u odnosu na 231 tisuća godinu ranije. Za razliku od toga, rast BDP-a se u regiji povećao s 2,5 posto u 2017., na 3,9 posto u 2018. Albanija i Crna Gora bilježe najsnažniji rast broja radnih mjesta u regiji (po 3,3 posto), a slijedi Sjeverna Makedonija s povećanjem od 2,1 posto. Većina novih radnih mjesta je otvorena u industriji i uslugama.
– Nezaposlenost je na povijesno niskoj razini u većini zemalja zapadnog Balkana, uz pad sa 16,2 posto na 15,3 posto tijekom prošle godine. Stope nezaposlenosti se kreću od oko 12 posto u Srbiji i Albaniji do 29 posto na Kosovu. Regija također bilježi i značajan pad dugoročne nezaposlenosti, s vrhunca od oko 1,5 milijuna osoba u 2011., na 776 tisuća osoba u drugom kvartalu 2018. Ipak, nezaposlenost i dalje ostaje značajan izazov na zapadnom Balkanu, čije su razine bili dva do tri puta veći nego u usporedivim zemljama EU, navode se u izvješću.
Zapošljavanje mladih
Žene su i dalje manje zastupljene na tržištu rada na zapadnom Balkanu, ali više od polovine povećanja broja radnih mjesta ide na njih. Regionalna tržišta rada su, u prosjeku, zabilježila povećanje stope aktivnosti (rast od 0,5 posto na stopu od 62,8 posto) i stope zaposlenosti (rast od jedan posto na stopu od 52,9 posto), ali te stope i dalje ostaju ispod europskih standarda.
Izvješće navodi da zaposlenost u neformalnom sektoru, jedan od glavnih izazova tržišta rada na zapadnom Balkanu, i dalje raste u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali pada u Srbiji. U 2018. je za mlade muškarce, starije žene i radnike s niskim obrazovanjem, postojala najveća vjerojatnoća da rade u neformalnom sektoru.
– Poboljšanja učinka tržišta rada ohrabruju, ali trend usporavanja uzrokuje određene bojazni. Još uvijek su nam potrebni jači privatni sektor u kojem se otvaraju adekvatna radna mjesta i javne politike koje olakšavaju zapošljavanje radne snage, da bi se u budućnosti održao učinak tržišta rada, rekla je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.
Usprkos njihovom teškom položaju na tržištu rada, stanje zaposlenosti mladih se nastavlja popravljati, uz pad stope nezaposlenosti mladih od tri posto na stopu od 34,6 posto. Većina mladih je dugoročno nezaposlena, u rasponu od gotovo 70 posto u Bosni i Hercegovini do 43 posto u Crnoj Gori. U prosjeku, 50 posto mladih radi na određeno, što je slučaj s osam od 10 mladih radnika na Kosovu i u Crnoj Gori. Iako u padu, udio mladih (dobi 15 do 24 godine) koji nisu zaposleni, niti pohađaju obrazovanje ili obuku, je i dalje visok, s 22,3 posto. Ispod prosječne stope (oko 17 posto) su zabilježene u Crnoj Gori i Srbiji, u odnosu na ostale zemlje zapadnog Balkana (u rasponu od 24 do 26 posto).
Reforma sustava oporezivanja
Plaće i troškovi rada su značajno niži na zapadnom Balkanu u odnosu na EU, a posljednjih godina nije došlo do jasnije konvergencije.
– Pored pozitivnih kretanja zaposlenosti, koja se ipak usporavaju, nedavni trendovi produktivnosti i rasta plaća su zabrinjavajući i kreatori politike bi se trebali pobrinuti da se pruži pomoć u cilju konvergencije i zapošljavanja, rekao je Robert Stehrer, znanstveni direktor Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču. Isto tako, u izvješću se navodi kako je oporezivanje prihoda od rada na zapadnom Balkanu relativno veliko za najniže plaće i radnike s izdržavanim članovima obitelji, obzirom na malu progresivnost i rijetko korištenje obiteljskih naknade u režimima oporezivanja prihoda u regiji.
Radnici s niskim primanjima su u posebno nepovoljnom položaju na formalnom tržištu rada, u smislu neto iznosa plaće i relativno velikih troškova njihovog zapošljavanja, u usporedbi s onima koji imaju srednja ili velika primanja. To predstavlja dodatnu destimulaciju za rad u formalnom sektoru, kao i za tvrtke da otvaraju formalna radna mjesta, naročito za nisko obrazovane i nisko plaćene radnike. Šira reforma sveukupnog sustava oporezivanja rada i socijalnog osiguranja bi mogla poslužiti kao najbolji put za revitalizaciju tržišta rada na zapadnom Balkanu.
/Izvor: Dnevni list/
