Hrvati u Hercegovini nadnacija, a u Bosni neistomišljenici – drugog reda
“Politička uvjerenja i opredjeljenja koja on zastupa i promovira, a koja se u realnom svode na podjelu BiH su suprotni vrijednostima, standardima i normama na kojima je konstituirana suvremena Europa i zapadna civilizacija uopće. Kao takva ona su suprotna interesima hrvatskog naroda u cjelini, napose u BiH”, bila je reakcija iz HNS-a BiH.
Dvodnevni znanstveno-stručni skup u Nemu pod imenom ‘Hrvati BiH-nositelji europskih vrijednosti?’, kako se čini, dodatno je produbio razlike ne samo među Hrvatima Hercegovine i Bosne, nego i među hrvatskom akademskom elitom u BiH, a posebice političkim neistomišljenicima HDZ-a BiH. Već i sami sudionici skupa zapazili su nesudjelovanje u raspravi oko ove teme brojnih predstavnika značajnih institucija Hrvata iz BiH, ali i uvaženih hrvatskih intelektualca.
Čović nije predsjednik svih Hrvata
Već na sam dan otvaranja znanstveno-stručnog skupa oglasio se Hrvatski narodni savez BiH (HNS BiH), kao politička stranka i pravni slijednik HSS-NHI-ja, a u kojem se dade iščitati kako je isti ocijenjen političkim skupom samo jedne stranke.
Iz HNS-a BiH, predsjednika Drage Džambasa, pozdravljaju organizaciju i održavanje tematskog znanstveno-stručnog skupa no i ističu kako je “član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda dr. Dragan Čović ovime potvrdio da nije predsjednik svih Hrvata u BiH nego samo dijela onih koji zastupaju i dijele njegova ideološka i politička opredjeljenja i uvjerenja”.
“Politička uvjerenja i opredjeljenja koja on zastupa i promovira, a koja se u realnom svode na podjelu BiH su suprotni vrijednostima, standardima i normama na kojima je konstituirana suvremena Europa i zapadna civilizacija uopće. Kao takva ona su suprotna interesima hrvatskog naroda u cjelini, napose u BiH”, bila je reakcija iz HNS-a BiH.
Iz ove stranke također smatraju da je podjela BiH, koja bi se odvijala dvofazno kao preustroj u troentitetsko uređenje, a zatim u faktičku podjelu BiH, interes drugih domaćih, a i stranih, ruskih, interesa.
“Samo cjelovita i integrirana BiH je općehrvatski interes. Na sreću, i neovisno o organiziranom skupu, ogromna većina Hrvata kako u BiH, tako i Republici Hrvatskoj i šire, ne dijele opredjeljenja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, jer on i takvi kao on nisu nositelji europskih vrijednosti”, stoji u priopćenju Glavnog tajništva HNS-a BiH.
Napredak nije pozvan
Predsjednik HKD Napredak prof.dr. Franjo Topić kaže da je svakako dobrodošla organizacija ovakvog i sličnog skupa, s takvim pozitivnim i dobrim naslovom, ističući kako isti nije lako organizirati te da je još teže realizirati njegove zaključke. “Po tome će se mjeriti vrijednost skupa, kao što se mjeri i sve ostalo”, kaže mons. Topić za Dnevni list.
On podsjeća da je bio jedan sličan znanstveni skup i to već u vrijeme ratnih zbivanja u BiH, u prosincu 1994. pod naslovom ‘Hrvati u BiH- Ciljevi i mogućnosti’ čiji su radovi objavljeni na 578 stranica.
“Taj skup su priredili mostarsko Sveučilište, časopis ‘Hrvatska budnica’ i Napretkovo ‘Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost’ iz Sarajeva. Na završnoj, plenarnoj sjednici rekao sam i ovo: “Jedinstven je osjećaj da je ovdje vladala atmosfera ljudskog poštovanja, uvažavanja, pa i kad je bilo različitih stajališta. Nama ne treba društvo istomišljenika nego nam treba društvo kritičkih ali dobronamjernih ljudi, onih koji će pomagati da što bolje ostvarimo sva svoja prava”. Što se tiče ovog skupa 2017. Napredak nije ni pozvan, a kamoli da je bio suorganizator”, kaže Topić.
Ističe kako je to šteta i nedopustivo, a za to pruža i argumente. “Ne može se ozbiljno govoriti o kulturi u BiH bez Napretka. Napredak je i 2015. priredio 586 manifestacija. Zar se to može zaobići i ignorirati? U nekim mjestima gotovo sve što se radi u kulturi to radi Napredak. A, kao, htjelo bi se na ovom skupu odrediti nešto obvezujuće za sve Hrvate. Pa, kako će nešto nekoga obvezivati kad nije niti pitan, niti saslušan, niti je nešto netko rekao?”, pita se predsjednik HKD Napredak.
On je na kraju znakovito podsjetio na riječi biskupa mons.Pere Sudara koje je kazao na skupu 1994. “Hrvatski puk, koji je ostao u mjestima gdje je manjinski, s pravom zamjera što ga se nerijetko zapostavlja, tretirajući ga kao Hrvate drugog reda ili bez reda i to nas vrijeđa i boli’. Znate, ima jedna zamka, kad ovo netko kaže onda je kriv on što to kaže, a nije kriv onaj koji to radi”, poručuje na kraju mons. Topić.
Uvredljiv odnos prema Hrvatima Bosne
Sličnog je stava i don Josip Vajdner, urednik Katoličkog tjednika koji također kaže da bi skup u Neumu svakako imao veći legitimitet da je obuhvaćao i stajališta i predstavnika Hrvata iz Posavine, Banja Luke, Sarajeva, a ne samo Hercegovine.
“U svakom slučaju, dobro je da se priča na ovu temu i nitko nikome ne treba to pravo osporavati, ali smatram da bi širinu i legitimitet ipak dalo i mišljenje Hrvata iz cijelog područja BiH”, kaže Vajder za Dnevni list. Inače, na ovom znanstveno-stručnom skupu nisu bili uključene ni dvije teologije, Katolički školski centri itd.
Prof.dr. Marinko Pejić, Hrvat iz Sarajeva rodom iz Gruda, predsjednik je Hrvatskog narodnog vijeća. Niti ova značajna udruga Hrvata u Sarajevu nije sudjelovala u raspravi o Hrvatima kao nositeljima europskim vrijednosti, ali i smjernicama za njihovu budućnost kao i pitanjima kakvu BiH žele.
“Ne, poziv nisam dobio i to je samo znak kako se mi Hrvati iz Bosne tretiramo u HDZ-u BiH ako ne dijelimo isto mišljenje ili stavove. Na našoj posljednjoj sjednici istaknuli smo želju za javnom raspravom o položaju Hrvata u BiH i to svih, kako političkih, tako i svih hrvatskih predstavnika sa svih područja djelovanja. Ovakav odnos kakav sada imamo prema Hrvatima iz Bosne i Sarajeva gdje smo neslužbeno proglašeni Hrvatima drugo reda od naših sunarodnjaka, uistinu je uvrjedljiv”, komentira Pejić za Dnevni list.
Lasić: Zahvalan sam što me nisu zvali
Međutim, nije zapostavljeno samo mišljenje hrvatskih predstavnika “dalje od Tomislavgrada”. Naime, mnogi sudionici i gosti zamijetili su izostanak i uvaženih mostarskih profesora dr.sc. Mile Lasića ali i akademika, prof. dr. Slave Kukića.
Profesor Lasić kaže: “Dobio sam poziv negdje prošle godine da se s nazivom znanstvenog priopćenja, pa potom sažetkom, pa potom znanstvenim radom svi mi trebamo prijaviti Uredu hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Dakako, nisam reagirao, jer mi se učinilo da nešto nije u redu, ako je posrijedi znanstvena konferencija”, komentira profesor Lasić za Dnevni list, zakljujučujući da “njemu tu svakako nije bilo mjesta ako se radilo stručnoj i političkoj konferenciji’.
“Glede i unatoč, vrlo sam zahvalan organizatorima što me nisu zvali ni po imenu, iako sam autor 15 knjiga u posljednjih osam godina na temu europskih integracija. Doduše, za moju sujetu mi je ugodno bilo čuti poruka jednog sudionika, sinoć mailom iz Neuma: “Profa, sram me je što Vi niste ovdje”. Unatoč svemu, već sam sinoć govorio u razgovoru za Naša TV, u emisiji ‘S povodom’ o užasu što se u Sarajevu vrlo primitivno govori o skupu u Neumu kao “neoustaškom”. Tako mi nalažu i savjest i struka, jer su među sudionicima u Neumu bili i moje kolege profesori: Ugo Vlaisavljević, Nian Vego, Zvonko Miljko, da ne spominjem Davora Rudolfa i druge. A bio je i eurozastupnik u EP-u Tonino Picula i govorio vrlo razborito, ako ga je imao tko čuti”, komentira s blagim sarkazmom profesor Laisć.
Kukić: Nepoželjan je ‘eksces’ drukčijeg mišljenja
Profesor Sveučilišta Mostar, akademik Slavo Kukić vrlo je izravan. Ovaj profesor je objavio 28 knjiga, od toga šest s analizama političkog stanja u BiH. On kaže da se radilo o političkom, a ne znanstvenom skupu te da je akademska zajednica pristala biti politički instrumentalizirana.
“Ovdje smo prvenstveno čuli samo poruke i izjave političara, člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, hrvatske predsjednike Kolinde Grabar Kitarović itd., a ne akademska stajališta. Nažalost, ovdje je pokazana i još jedna vrlo ružna strana: Činjenica da su na ovu temu govorili i najveći dužnosnici Republike Hrvatske kao i rektori sveučilišta u Zagrebu i Splitu pokazuje da se nije odustalo od ambicija miješanja u unutarnje stvari BiH te tako i politike Franje Tuđmana”, kaže Kukić za Dnevni list.
Na pitanje zašto se na skupu nisu čuli različita mišljenja, Kukić je odgovorio: “Ne mogu se dopustiti ‘ekscesi’ drukčijeg mišljenja”.
Piše: V. Herceg, [email protected]
