Hrvatska je precijenila svoju ulogu u EU, bolje neka zaustave odlazak Hrvata iz BiH

VIJESTI.BA: Okončana je dvodnevna posjeta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića BiH. Razlikuju se poruke koje je poslao tokom boravka u BiH i poruke o potrebi federalizacije naše zemlje, koje je slao prije dolaska. Mnogi od Plenkovića očekuju novu politiku spram BiH. Kako vi gledate na poruke koje su došle od hrvatskog premijera?

HUSKIĆ: Došlo je do određenog odmaka, makar simboličnog, u odnosu na proteklu, kratkorajnu Vladu Hrvatske, a koja je kulminirala nesretnom i nespretnom posjetom Stocu Bože Petrova i tadašnjeg ministra vanjskih poslova Hrvatske Mire Kovača. Hrvastka vlast pokušava ublažiti radikalne stavove koji su zastupali isključivo stavove HDZ BiH. I ova simbolička razina je važna, ali je rano govoriti o smjeru u kojem će ići hrvatska vanjska politika. Mislim da je bilo pogrešno bjanko podržavanje onoga što Dragan Čović predstavlja kao ključni problem Hrvata u BiH. Razlog za egzodus Hrvata iz BiH zaslužnija je korumpirana vlast, pa bi konstruktivna uloa Hrvatske rebala ići u smjeru indirektnog sprečavanja iseljavanja Hrvata iz BiH. To bi bio način ispunjavanja strateškog clja hrvatske Vlade.

Što se tiče zahtjeva za federalizacijom BiH, odnosno priče o trećem entitetu, do sada mislim da hrvatska politika nije doprinijela boljem razumjevanju među političkim akterima. Hrvatska je u velikoj mjeru precijenila svoj vanjskopolitički kapacitet i mogućnosti nakon ulaska u EU. Bila je bazirana na politici konfrontacije kada su pokušali blokirati pregovore Srbije s EU. To je pokazalo da Hrvatska nije našla svoje mjesto u EU i nisu procijenili bitke koje trebaju voditi, odnosno šta je za njih, kao malu državu u EU, važno. Rezultat svega je bilo – ništa. Ako dođe do promjene njihove politike, vjerovat ću da su neke lekcije naučene, te da će HDZ pokušati konstruktivno doprinijeti približavanju BiH EU, te stabilizaciji situacije u našoj zemlji.

VIJESTI.BA: Može li se u tu precijenjenost podvesti i najavljena inicijativa hrvatske predsjednice Kolinde Grabar – Kitarović za izmjene Dejtonskog sporazuma? Tu je naravno i posjeta Stocu 48 sati nakon prekida izbornog procesa u toj općini.

HUSKIĆ: Do sada, ako izuzmemo neke izjave koje su ublažavanje stavova koji su dolazili od hrvastke vlasti, nisam vidio konkretne korake koji bi upućivali da je došlo do promjene stava po pitanju podrške HDZ-u BiH. Puno je otvorenih pitanja između BiH i Hrvatske i volio bih vidjeti da se krene u rješavanje nekih od njih. To će pokazati kolika je ozbiljnost Hrvatske. Ne isključujem da će se nastaviti politika koja kroz evropske institucije pokušava „hrvatsko pitanje“  predstaviti ključno pitanje u BiH. Moramo znati da pritisci iz Brisela imaju malu snagu. Snaga Evropskog parlamenta prema BiH vrlo je skučena. Ni ono što dolazi iz Vijeća ne preljeva se na način uslovljavanja. Hrvatska ukoliko nastavi politiku podržavanja HDZ BiH neće ništa postići, već će zakomplikovati odnose u BiH.

VIJESTI.BA: Govori se o novom pozicioniranju HDZ Hrvatske u politički desni centar. No, jedan od najznačajnijih članova Vlade Hrvatske je Davor Ivo Strier, deklarirani desničar. Šta BiH može očekivati posmatrano kroz prizmu Striera, koji je hrvatski ministar vanjskih poslova?

HUSKIĆ: Iako sam svjestan Strierove biografije, ipak bih sačekao i njegove i prve poteze Vlade Hrvatske prema BiH, kako bismo mogli procjeniti o čemu se radi. Trebamo imati na umu da smo kroz historiju imali ljude za koje se smatralo da su „jastrebovi“ ustvari bili koji su imali najviše mogućnosti i kapitala da ih se ne napada s desna, da im se ne govori da se ne zalažu dovojno za prava svoje grupe. Upravo oni su uspjevali napraviti iskorak, jer nisu imali potrebu dokazivati ko su i bilo im je lakše napraviti bolne reforme. Vjerujem da je Hrvatska ozbiljna i da shvata poziciju i činjenicu da je BiH država s kojom dijele najdužu granicu i da je nestabilnost BiH i nestabilnost Hrvatske. Imati u toj situaciju iza sebe državu koja je crna rupa onda to ne može biti interes Hrvatske. Vjerujem da im je to jasno. Vjerujem da traže pravi način da ono što misle da je interes Hrvata u BiH bude komplementarno s interesima cijele BiH.

VIJESTI.BA: U priči o normaliziranju odnosa u BiH, moramo pomenuti i izjavu Dragana Čovića da će BiH 10. decembra dobiti upitnik iz EU, a do kraja naredne godine i kandidatski status. Očekujete li da bude sve u rokovima u kojima priča Čović?

HUSKIĆ: Što se tiče upitnika, koji će biti veći od svih koje su države dobijale do sada, možda i do šest i po hiljada pitanja, zaista može do decembra biti spreman. Mnogo veći problem, kakve god prediktivne sposobnosti Čovićeve bile, vidim u tome da BiH dobije kandidatski status do kraja naredne godine. Mislim da se Čović precjenjuje da će naši odgovori na pitanja biti na zadovoljavajući način ocjenjeni kako bismo dobili kandidatski status. To je apsolutno nerealno. Nije jasan ni odgovor na prvo pitanje – koliko BiH ima stanovnika. Ni oko toga nemamo konsenzus.

VIJESTI.BA: Za kraj pitanje koje se tiče unutrašnje teme naše zemlje. Stolac ostaje za sada nerješeno pitanje. Mostar je nerješen već godinama. Može li se očekivati da Stolac postane „novi Mostar“?

HUSKIĆ: Sasvim sigurno. Do sada se pokazalo da način rješavanja problema u BiH od nacionalnih stranaka sveo na pitanje etnoteritorijalnosti. Stolac i Mostar su dodirne tačke HDZ i SDA. Ništa drugo. Zbog njihove politike imamo situaciju u kojoj ne može biti budućnosti gdje su sredine polalizirane.

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)