Hrvatski interesi u podaništvu prema Dodiku

Ničija nije do zore, pa neće vječno politički živjeti niti srpski nacionalni poglavica Milorad Dodik. Nije vakumirana, a niti trajna osovina Dodik-Čović i s obzirom da se nekako na obzoru makar i stidljivo nazire kapitulacija robusnog Dodika, čak i pred naletom dosta mlitave i nejedinstvene oporbe u Banjoj luci, logični su strahovi unutar hrvatskog nacionalnog korpusa u BiH o nacionalnoj budućnosti nakon mogućeg preslagivanja na vlasti u RS-u.

Čovićevo kockanje

Čelnik HDZ-a BiH i samoproglašeni hrvatski stožernik Dragan Čović je jednostrano u inat sarajevskoj čaršiji i Zapadu prije nekoliko godina skrojio vrlo čvrstu, i pragmatičnu, osovinu s Miloradom Dodikom i time hrvatske nacionalne interese predao dobrim dijelom u ruke Dodiku, ali, po mnogima,  sudbinu Hrvata stavio na kocku.

U Čovićevom ozemlju više i ne kriju, Milorad Dodik u Predsjedništvu BiH zastupa i brani i hrvatske, čitaj Čovićeve, interese umjesto ‘Sejde’ Komšića.  S druge strane Čović, kako sarkastično tvrde u Sarajevu, brani Dodika i srpske interese, naročito, u pravosuđu.

Otišlo se daleko, Čoviću povratka nema, a vjerojatno to i ne želi dok je živućeg prijatelja iz Laktaša.

Što kad Dodik izgubi izbore?

Velika je krivica unitarističke bošnjačke politike što je Čović sa svojim HDZ-om BiH skrojio pakt s Miloradom Dodikom. Međutim, iznad stožernikove glave uvijek visi cijena koju će Hrvati platiti kada Dodik izgubi izbore.

Što će se dogoditi i kako će se stvari u BIH razvijati ako jednog dana, a to se kad tad mora dogoditi, Bošnjaci i Srbi izglade nesporazume i zakopaju ratne  sjekire.

Oporba u RS-u već ima dosta relaksirajuće odnose i neke silnice ukazuju na moguću bližu suradnju.

Kiks Borjane Krišto

Za sada u Čovićevoj stranci na takva kretanja gledaju dosta pasivno i svojim vazalskim porukama i dalje nastoje ojačati poziciju Milorada Dodika, poput nedavne političke poruke Borjane Krišto, zamjenice predsjednika HDZ-a BiH, desne ruke Dragana Čovića, koja je nevješto miksala stajališta oko nametanja Zakona o negiranju genocida od strane odlazećeg Valentina Inzka.

– Mislim da je to stvar nas koji smo trebali raditi, a iskreno sam iznenađena i nakon proteka određenog vremena, kada već govorimo o nekakvom zatvaranju OHR-a, preuzimanju odgovornosti, pogledu na budućnost i odgovornost političkih predstavnika koji kreiraju i koji imaju odgovornost u BiH da to rade. Mislim da sve skupa takve odluke i potezi nisu dobri za BiH, napose u ovim trenucima, bez obzira i na sadržaj i na bilo šta. Nisu dobri po BiH, po njen put, po njenu političku sigurnost i stabilnost, kazala je Krišto.

Tada glavna stožernikova perjanica nije imala na umu Svetu misu koju je u nedjelju u mjestu Briševu predvodio biskup banjolučki Franjo Komarica

U tom su stratištu prethodno položeni vijenci te zapaljene svijeće za žrtve zločina koji je počinjen 24. i 25. srpnja 1992. u  malome mjestu smještenom između Prijedora i Sanskog Mosta.

– Briševo je najstradalije mjesto u BiH u kojemu je u jednome danu ubijeno 67 Hrvata. Za taj zločin još nitko nije odgovarao iako svi znaju tko je počinio te zločine. Sve su to bili civili, rekao je tamošnji župnik, velečasni Ljevak, pozivajući da se konačno rasvijetle ti zločini koje su počinile srpske snage prije 29 godina.

U napadu na hrvatsko selo Briševo kojega su 24. i 25. srpnja 1992. izveli pripadnici 5. Kozaračke brigade i 6. Krajiške brigade Vojske Republike Srpske zvjerski je ubijeno 67 Hrvata. To je najmasovniji zločin počinjen nad Hrvatima u BiH u posljednjem ratu. Treba li podsjećati da je i u Tomašici  nadomak Prijedora u masovnu grobnicu bačeno nekoliko desetina zvjerski ubijenih Hrvata.

Strašno je da zamjenica lidera najjače hrvatske stranke i jedna od čelnica Parlamenta BiH nije imala pameti i sjećanja da u svom komentaru na  Inzkovo nametanja Zakona zatraži da se ne smiju negirati i zločini  ‘partnerskih’ Srpskih snaga nad Hrvatima na području koji se sada zove RS.

Ima li pameti u HDZ-u?

Banjalučki biskup Franjo Komarica nije jedini koji je ustvrdio da je u Bosanskoj Posavini i Sjeverozapadnoj Bosni počinjen genocide nad  Hrvatima.

Ukupna politička gibanja i odnos velikih Zapadnih sila prema našoj zemlji nikako ne idu u prilog Čovićevoj, mnogi kažu proruskoj politici a poglavito za Hrvate postaje sve pogibeljniji savez s razjarenim Miloradom Dodikom.

Naime, sve je jasnije da Berlin i Washington u Bosni i Hercegovini i na cijelom Balkanu žele djelovati zajednički. Tome se protive Rusi i Kinezi, koji su prije nekoliko dana željeli ukinuti Ured visokog predstavnika u Vijeću sigurnosti UN-a.

Ali to im nije uspjelo zbog glasanja drugih članova. Upravo je ta nadmoć Amerike i Europe dala krila i snagu Valentinu Inzku da nametne Zakon o negiranju genocida.

Vrlo je moguće da je Inzko zapravo vratio ‘bonske ovlasti’ ponovno u igru.  U HDZ BIH bi svakako morali dobro promisliti i proanalizirati svoju politiku, smjer i poziciju. Ako je preostalo pameti?

Izvor: Dnevni list, Da. L.