• Iliri u Rami (IV): Ratovi s Rimljanima
  • Iliri u Rami (IV): Ratovi s Rimljanima

Iliri u Rami (IV): Ratovi s Rimljanima

Ima nekoliko teorija o nastanku Ilira. Povijest nema o njima pisanih dokumenata. Postoji onomastičko i toponomastičko blago ne temelju kojeg se može pretpostaviti podrijetlo Ilira. Jedna od teorija tvrdi da su Iliri indoeuropska grupa naroda koja dolazi iz Euroazije za vrijeme velike egejske seobe naroda u brončano doba i nastavaju se na području zapadnog Balkan.

 

Jedna druga teorija tvrdi da su Iliri izrasli iz neolitskih patrijarhalnih zajednici na području Balkana, diferencirali se i stvorili bratstva i plemenske zajednice na temelju zajedničkog Iz te teorije izlazi da su Iliri autohtona etnička grupa naroda na Balkanskom poluotoku.

 

Ti povijesni procesi događali su se stoljećima a  imali svoje početke u brončanom dobu oko 2200 godine prije Krista a konačno ujedinjenje u plemena i državu u počecima halštatske epohe, negdje 900 godina prije Krista. Ilirska plemena uspjela su se ujediniti u državu pod vodstvom plemena Ardijejaca i Daorsa i stvoriti svoju državu.

 

Ta je država imala svoga kralja Agrona u 3. st. prije Krista a protezala se od rijeke Krke do Albanije. U vrijeme svoje samostalnosti Iliri su imali 15 vladara od Agrona pa do Gencija.

Iliru su bili poznati po gradnji gradina i pokapanju predaka ispod gromila ili tumula

Na Jadranskom moru su bili poznati kao gusari koji su ometali trgovačke rimske brodove. Rimljani su ih 229. godine pobijedili. Pod kraljicom Teutom, ženom kralja Agrona. Tada je ilirska država bila sužena na područje od Dubrovnika do rijeke Drima. Kovali su svoj novac i imali svoju vojsku. Rimska država je zbog gusarstva ponovno ušla u rat s ilirskom državom i 167. porazila Ardijejce i njihova kralja Gencija.

 

Rimski carevi su svakako željeli osvojiti područje Ilira pa su vodili pojedinačne ratove 156. protiv Delmata, 135. protiv Ardijejaca, 129. protiv Histra i Japoda, te ponovno 78. do 76. protiv Delamata. Iliri se nisu htjeli podložiti Rimskom carstvu pa su digli ustanaka pod vodstvom dvaju vođa imenom Batona, jedan iz plemena Breuca, a drugi iz plemena Dezitijata i poveli rat protiv Rimljana koji je trajao tri godine od 6. do 9. po Kristu.

 

U ratu sudjelovalo oko 800 000 pobunjenika, a car August je doveo 10 legija (oko 60000 vojinika) i dodatnih postrojbi oko 100 000. Prvo razdoblje ustanka bio je Panonski rat, a drugo razdoblje Dalmatski rat. Ustanak je okončan kod ilirskog uporišta Ardbue (Vranduk). Ilirski ratnici su svi hrabro izginuli, a žene i djecu bacili su u rijeku ispod utvrde.

 

Rimljani su nakon pobjede na području Ilira osnovali dvije provincije: Dalmaciju i Meziju i sproveli romanizaciju. Iliri su prihvatili rimsko građansko pravo, služili vojsku, osnivali municipije. Iliri su se toliko romanizirali da su mnogi rimski carevi  bili Iliri: od 235. do 285 bila su 23 cara vojnika podrijetlom Iliri, među njima istaknuti: car Aurelijan (270.-275.), Prob (276.-282.), Dioklecijan (294.-305.), Konstantin (306.-337.).

 

Piše: mr.sc. Pavao Crnjac 

Oznake

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar