• Jeste li znali za bosanskohercegovački Dubrovnik?
  • Jeste li znali za bosanskohercegovački Dubrovnik?

Jeste li znali za bosanskohercegovački Dubrovnik?

Iznad ušća potoka Zenika u rijeku Misoču, 19 kilometara zračne linije od centra Sarajeva, okružen visokim stijenskim masivima, smješten je stari grad i biser povijesti Bosne i Hercegovine – Dubrovnik.

Upravo na starom gradu Dubrovniku, i na lokalitetu Kopošići, u subotu će biti upriličena manifestacija povodom obilježavanja Međunarodnog dana spomenika. Manifestacija u subotu počinje u 10 sati.

O starom gradu Dubrovniku, njegovom značaju za bh. povijest te o samoj manifestaciji, razgovarali smo sa Pericom Mijatovićem iz Fondacije Starobosanski grad Dubrovnik.

Spojiti Dubrovnik i Bobovac stazama stećaka

Manifestacija je uspostavljena 2015. godine i održava se svake godine. Posvećena je Međunarodnom danu spomenika. Fondacija Starobosanski grad Dubrovnik je organizira zajedno sa Nacionalnim komitetom ICOMOS u Bosni i Hercegovini.

“Mi na taj dan, na lokalitetu nacionalnih spomenika starobosanski grad Dubrovnik i nekropoli Kopošići prezentiramo šta je novo u istraživanju, dokle se došlo sa radovima, kakvi su planovi dalje, pokazujemo arheološke nalaze i bude tu i nastup nekoga od javnih radnika iz oblasti kulture. Do sada su, na primjer, nastupali književnici Ivan Lovrenović, Željko Ivanković, Ibrahim Krzović, Adis Fejzić… Skulptori, oni koji imaju veze sa stećcima, umjetnošću i književnošću. Primjerice, Ivanković je uvrstio likove, velikane sa Kopošića koji su bili vlasnici Dubrovnika kao likove u svoja književna djela. Zatim, mineraloške grupe iz okoline – Vareša, Kreševa, Visokog i Breze, izlažu svoje zbirke. Ovaj put će Federalni zavod za geologiju najaviti jedan projekat uspostave geoparka između Bobovca i starog grada Dubrovnika. Dakle, taj pojas Vareš-Ilijaš-Breza, gdje i mi kao fondacija imamo u planu da spojimo Dubrovnik i Bobovac stazama stećaka”, ističe Mijatović.

Ova manifestacija, dakle, doprinosi popularizaciji nacionalnih spomenika. Na ovaj način se skreće pažnja i stručne i opće javnosti.

Podrška tom projektu raste

“Neka od ministarstava sa federalnog i kantonalnog nivoa su već odvojila ponešto para. Svake godine se odvaja i teku rekonstrukcije objekata gornjeg grada. Do sada je obnovljena istočna kula, i 40 metara perimetralnog zida. Već tu vidimo konture prave tvrđave kakva je ona nekada bila, dodaje.

Dolazi i Christian Schmidt

Mijatović je danas razgovarao i sa visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini Christianom Schmidtom, koji će u subotu biti prisutan na manifestaciji.

“On će doći na grad Dubrovnik povodom manifestacije. Vrlo je zainteresiran. Govorio je o programu koji prezentiramo. Iznenađen je da postoji grad Dubrovnik u Bosni i Hercegovini, iznenađen je time da je to objekt iz srednjeg vijeka. Drago mu je da se radi na njegovoj revitalizaciji i cijeli sadržaj koji prati ovu manifestaciju je jako interesantan. Schmidt je baš izrazio želju da posjeti tvrđavu na Dubrovniku”, priča nam Mijatović.

Bosanski Dubrovnik i hrvatski Dubrovnik

Sam pomen Dubrovnika u BiH zvuči jako interesantno. Bosanskohercegovački Dubrovnik, pored imena, hrvatskom Dubrovniku je sličan i po porijeklu.

“Dobio je ime po tome što su, kako to tvrdi Jakov Lukarević, dubrovački hroničar koji je 1605. godine pisao o tome, Dubrovnik u BiH osnovali dubrovački trgovci kada su sa Banom Kulinom uspostavili dogovor o eksploataciji bh. rudnika i tada je krenuo intenzivniji iskop i izvoz rude. Tako je krenula ova era razvijenog gospodarstva srednjovjekovne Bosne. Godine 1420. došlo je do toga da je Bosna izvozila 30 posto evropske proizvodnje srebra. To je poveznica sa hrvatskim Dubrovnikom. Oni prate ovaj naš projekat. Čak su sudjelovali u obnovi ovih objekata. Malo je korona usporila rad na njegovoj revitalizaciji ali Općina Ilijaš i dalje ima inicijativu. Zajedno sa ministarstvima kantonalnog i federalnog nivoa se prikupi nešto sredstava i svake godine ili svake druge, ide dalji građevinski zahvat na njegovoj rekonstrukciji”, naveo je.

Kada je riječ o samoj manifestaciji, jedan dio je prezentacija nekropole Kopošići gdje su sahranjeni velikani bosanskog kraljevstva.

Izvor: Amir Papić/Oslobođenje

 

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar