• Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera
  • Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera
  • Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera
  • Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera
  • Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera
  • Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera
  • Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera
  • Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera
  • Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera
  • Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera
  • Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera
  • Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera
  • Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera
  • Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera
  • Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera
  • Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera
  • Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera
  • Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera
  • Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera
  • Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera

Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera

Na jugoistoku Rame, u širem području naselja Hudutskoga, Tošćanice i Grevića,  vide se ostatci „susreta“ (dodira) oceana, kontinenta i jezera. Naime, tijekom donjega i srednjega trijasa (251,9 – 237,0 mil. god.) došlo je do „susreta“ – subdukcije  litosfernih ploča – oceanske Tethys  i euroazijske ploče, potom subdukcija – kolizija jadransko-apulijske (dio afričke kontinentske ploče) pod euroazijsku kontinentsku litosfernu ploču – čime je započeo proces alpinske orogeneze i nastanka ovoga dijela Dinarida (geoloških struktura i reljefa Rame), a taj proces traje i danas uz istovremeno oblikovanje (modeliranje) egzomorfološkim procesima.

Piše: prof. Miro Pavličević

Tijekom srednjega trijasa u oceanu Tethys događali su se „burni“ geološki procesi koji su rezultirali nastankom polifaznog submarinskog vulkana (iz oceana Tethys – nazvan i vulkan Tethys), a čije tragove vulkanske aktivnosti danas nalazimo u navedenom, i širem, području. Potom su oceanska ploča i vulkan Tethys postupno subduirali pod euroazijsku ploču, pri čemu su se, uglavnom, iskristalizirale magmatske efuzivne (a mjestimice i intruzivne i žične) stijene, a koje su i dokaz subdukcije oceanske ploče i vulkana Tethys (i njihovog, dijelom, nestanaka) pod euroazijsku ploču, te na kraju postupno zatvaranje oceana Tethys kolizijom afričke i euroazijske ploče (a danas je ostatak toga oceana – Sredozemno more).

Orogenezom i neotektonskim pokretima tijekom mezozoika i kenozoika (od 251,9 mil. god. do danas ) izgrađuju se i oblikuju sredogorja i planine: Bokševica planina, s najvišim vrhom (1315 m), u sjevernom i južnom kvadrantu od navedenih naselja, Jelova glava (1021 m) i Karaula (1120 m) sjeveroistočno od Grevića, Jabučica (861 m) zapadno od Grevića (i Šituma), Rajan (1023 m) i Krstac (629 m) sjeverozapadno od Tošćanice i najviši vrh Majan (508 m) u južnom i zapadnom kvadrantu od Hudutskoga. Ima dosta izvora bistre i hladne vode, a okosnicu cijelog područja čini rječica Tošćanica sa svojim povremenim ili stalim pritocima: Bačvar potok, Grabov potok, Bukovik, Zavišanski potok, Koševski potok, Bukovički potok, Aginica…

Krajem oligocena, (33,9 – 23,03 mil. god.) tektonskim pokretima ekstenzije došlo je do nastanka i formiranja Jablaničko-konjičke tektonske kotline, a za vrijeme epohe miocena (23,03 – 5,33 mil. god.) u njoj i nastanka slatkovodnog miocenskog jezera čije geološke tragove možemo vidjeti i danas. Tijekom pliocena i pleistocena, neotektonskim pokretima, ramski je dio miocenskih (jezerskih) naslaga izdignut i smješten na današnje mjesto i visinu.

Sl. 1. Magistralna cesta Prozor – Jablanica (SZ – JJI); „naš“ put je crvena krivulja – uglavnom i lokalna cesta; periode i epohe (pravokutnici)

Sl. 2. Dio naselja Hudutskoga  i dolina Tošćanice  prema sjeveru (strelica)

Sl. 3. Lučno savijena (S-JI) Bokševica planina – pogled iz okolice Hudutskoga (strelica – sjeveroistok)

Sl. 4. Dio Jablaničkog jezera – jugoistočno (strelica) od Hudutskoga (prema Konjicu)

Sl. 5. Naselje Grevići (gotovo na administrativnoj granici s općinom Konjic) i stožasti vrh višeg sredogorja Rajana i nižeg sredogorja Jabučice (strelica)

Sl. 6. Pogled na dolinu rječice Tošćanice koja teče prema jugu (strelica)

Sl. 7. Rječica Tošćanica u blizini istoimenog naselja

Sl. 8. Sjeverno (strelica) čelo Bokševice planine (i Urina Ravan) – pogled s Budimske

Sl. 9. Crkva u Žitačama – Klis (Neretvica); (općina Konjic); pogled s Budimske (strelica –  istok-jugoistok)

Sl. 10. Shale (donji trijas – od 251,9 do 246,8 mil. godina) – Grevići i Šitumi

Sl. 11. Prizmatično izlučen andezit (srednji trijas – od 246,8 do 237, 0 mil. god.) – andezitna crta (subkontinetska kora)

Sl. 12. Uz andezit vezana su nalazišta olovno-cinkove i bakrene rude (a manje zlata i srebra)

 

Sl. 13. Prizmatično izlučen andezit – andezitna crta: prijelaz iz bazaltne (oceanske) u andezitnu (subkontinentsku) koru

Sl. 14. Kvarcdiorit

Sl. 15. Srednjo- i gornjomiocenski (15,97 – 5,33 mil. god.) jezerski, slatkovodni, sedimenti u „susretu“ (dodiru) s trijaskim sedimentnim i magmatskim stijenama (oceanskim i kontinentskim) – Grevići i Šitumi

Sl. 16. U naseljima i okolici  ima više izvora vode – izvor u Grevićima

Sl. 17.  U okolici Grevića

Sl. 18. Naselje Grevići s okolicom

Sl. 19. Jablaničko jezero – pogled iz Lizoperaca (strelica – Donja Slatina i jugozapad)

Sl. 20. Dio naselja Lizoperci

Sl. 21. Jablaničko jezero

 

p.s.  mjestimice vide se, uz ceste, ploče s natpisom –„ pozor mine“!!!

 

Literatura i izvori

Topografska karta 1 : 25 000, 1 : 50 000 i 1 : 100 000, list Konjic, Vojnogeografski institut, 1968. – 1985.

Vidović, M., Moićević, M., 1974: Tektonska karta SR Bosne i Hercegovine 1  : 1 000 000

Živanović, M., Sofilj, J., Pamić, J., 1975: Osnovna geološka karta 1 : 100 000, Institut za geološka istraživanja Sarajevo, u: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Osnovna geološka karta 1 : 100 000, Tumač za list Prozor, K 34-12 (redigirao i ur. Dimitrijević, M.), Beograd, 1975., Savezni geološki zavod, 1-45.

Phanerozoic and precambrian chronostratigraphy 2016,

https://engineering.purdue.edu/Stratigraphy/charts/Stratigraphic_Chart_GTS2016.pdf

(15.10.2018.)

 

 

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar