TOPIĆ: “Narodu je bitan kruh, krov i mir. Stranke se svađaju, ali korupcija nema ni vjeru ni naciju.”
Gost Dnevnika na O kanalu je bio profesor doktor Franjo Topić, počasni predsjednik Hrvatskog kulurnog društva Napredak i Panaeuropske Unije BiH, prenosi Hercegovina.info
Traži se pojašnjenje nakon navoda Veleposlanstva Izraela o prijedlozima Izbornog zakona koji dolaze s hrvatske strane i davanju podrške istim. I Jakob Finci je kazao da takav stav nije baš očekivan. –
“Ono što smatram za važno jer da se donese izborni zakon za cijelu BiH, ne samo za Federaciju. Ima se dojam da se ni hrvatske ni bošnjačke stranke ne zanimaju za manji entitet. Ovdje se moraju kombinirati pojedinačna prava i nacionalna prava. Ovdje bi najbolji model bio švicarski”, kazao je Topić.
Za sebe kaže da je Bosanac, Hrvat i Europljanin…
“Ne vidim teškoću. Nije taktika ni dnevna politika. Jedan od najvećih doprinosa Napretka je da se nikada nije dogodilo da Bošnjak, Srbin, Finci, neće u Napretku sudjelovati. U našem nogometnom klubu igra barem 80 posto Bošnjaka. Ja sam to što jesam i prihvaćam druge ljude. Sve drugo je krivo. Stranke se svugdje bore za vlast. I u Italiji je pala vlada… U BiH je problem što se nacionalne stranke i njihove svađe se prenose na narode. Stvara se mržnja. Izjave i potezi političara imaju svoje posljedice za obične ljude. Za većinu ljudi politika ništa ne znači. Za ljude je bitan kruh, krov i mir”, kaže.
Knjiga ‘Bosna i Hercegovina naša domovina’ naišla je zaista na dobre reakcije. Topić uspoređuje događaje i paralele devedesetih i današnjice, ali i navodi koje su promjene nužne.
“Švicarski model. Svako zna da dva entiteta nisu dobri. Stranke se bore za vlast. Trebaju nam novi političari. Korupcija nema vjere ni nacije. Demokracija se uči. Treba samo promovitarati ono što je pozitivno”, nastavlja Franjo Topić.
Vjera i nacija često se podudaraju
“Sve je politika i čitav život. Stranačke borbe su stvar koje se treba čuvati. Paradoks je da mi ovdje ne možemo živjeti tri nacije, a u Lonndonu živi 100 nacija. Zamislite koliko je to bunilo ljude. Demokracija se mora učti, ponavljam”, ističe.
Nezaobilazno je pitanje položaja Hrvata, koje je pred predstojeće izbore posebno aktualizirano kroz Izborni zakon i angažman međunarodne zajednice, a vratio se i na svoju tezu da Hrvati žive najbolje u Bosni i Hercegovini.
“Rijetki su koji se ne slažu. Samo se ovi političli, stranački ne slažu. Tri brata i tri sestre se ovdje ne slažu. Čim si u javnosti moraš biti spreman da se netko ne slaže sa tobom. Pa, i ja se često sam sa sobom ne slažem. Nemojte različito mišljenje smatrati neprijateljstvom. Molim ljude da razlikuju stranke i borbu za vlast od naroda. U Kreševu nema nezaposlenih. Kiseljak je napravio više u desetak godina nego u zadnjih 100. Svi Hrvati u Austriji, 150.000, nemaju toliko zaposlenih koliko imaju tvrtke u Srednjoj Bosni. Tko ima kuću i auto nije bogat, ali ni po jednim kriterijima nije siromašan. Hrvati žive najbolje. U inozemstvu se možda bolje živi, ali ovdje se živi ljepše. Ovdje se može živjeti dobro. Ni jedna prosječna obitelj u Njemačkoj ne živi dobro od jedne plaće. Hajmo razmišljati i tražiti pozitivno. Mladi se mogu angažirati. Ovdje nije popularno baviti se poljoprivredom. 46 posto bruto društvenog proizvoda u EU je poljoprivreda i stočarstvo. Mladi neka zavrnu rukave i rade i neka se bave politikom bolje od ovih koje kritiziraju. Svugdje je život proza, jedino u BiH poezija”, zaključio je na kraju svog TV gostovanja.
